Zidovi se ruše u finskim školama - ali ne samo fizičke prepreke između učionica, već i podjele između razreda i dobnih skupina, a učenici se pitaju više o tome što će učiti nego djeca u mnogim drugim zemljama, piše Adam Jezard, novinar na stranicama Svjetskog ekonomskog foruma.

Prema CityLabu, web stranici za arhitekturu, zemlja prolazi kroz ambiciozni nacionalni redizajn svojih 4.800 škola. Oko 57 novih škola započelo je s izgradnjom 2015. godine, a 44 u 2016. godini. Ostale se obnavljaju prema načelima otvorenog plana.

CityLab je u kolovozu izvijestio: "Ovo još uvijek ostavlja većinu škola s tradicionalnijim izgledom, ali sveukupna ambicija je da ih se stalno zamjenjuje ili prilagođava jer se njihovi objekti pojavljuju za obnovu." Škole su dizajnirane s akustikom na umu, budući da je jedna od kritika proteklih napora za stvaranje fleksibilnijih obrazovnih prostora bila da su preglasni.


Foto: Fielding Nair International

Reino Tapaninen, glavni arhitekt na finskom odjelu za obrazovanje, izjavio je za CityLab da dizajn sprječava preveliku glasnoću u prostoru, s "puno mekih stolica, velikih jastuka, stolica za ljuljanje, sofa, kao i pokretnih zidova i pregradaka iza kojih se možete sakriti se za privatne razgovore".

Tradicionalni stolovi i stolice su nestali, umjesto toga postoje mjesta u kojima se različiti dobi okupljaju kako bi učili zajedno. Finske škole podučavaju mješovite starosne grupe (ili razrede), a od ranog doba djeca se pitaju od čega će se sastojati njihove tjedne lekcije.

Učenje temeljeno na fenomenu

Prošle godine je u EdWeeku objavljen intervju s finskom ministricom obrazovanja Sanni Grahn-Laasonen u kojem je istaknula neke od promjena koje se uvode, uključujući odmak od predmeta koji se podučavaju u odvojenim "odjeljenima" do "multidisciplinarnog" učenja.

U nastavnom planu i programu, ističe, zahtijeva se barem jedno produženo razdoblje tzv. podučavanja i učenja temeljenog na fenomenu (PBL). Tijekom ovog studija učenici na netradicionalan način uče tradicionalni predmet. Oni moraju biti uključeni u planiranje tih razdoblja i moraju biti sposobni procijeniti što su naučili iz toga.

Gospođa Grahn-Laasonen je rekla: "Škole mogu odabrati temu poput klimatskih promjena i možete ih pogledati iz vrlo različitih perspektiva, iz vrlo različitih predmeta poput matematike...Dajemo našoj djeci vještine za razmišljanje o temama poput klimatskih promjena iz različitih perspektiva."

Zagovornici PBL-a kažu kako pomaže studentima opremiti vještinama kritičkog razmišljanja koje danas trebaju. Kirsti Lonka, profesorica obrazovne psihologije na Sveučilištu u Helsinkiju, izjavila je BBC-ju: "Kada je riječ o stvarnom životu, naš mozak nije naučen na disciplinu...Razmišljamo na vrlo holistički način. A kada razmišljate o problemima u svijetu - globalnim krizama, migracijama, gospodarstvu itd. - mi zapravo nismo dali našoj djeci sredstva za rješavanje ovog multikulturalnog svijeta."

Finska je sa slobodnijim stilom odgoja i obrazovanja postala uspješna te se već godinama nalazi na samom vrhu stručnih ocjena kao najkvalitetniji obrazovni sustav u svijetu. Iako je zemlja posljednjih godina malo opala u rezultatima međunarodnog poretka PISA obrazovanja, finski su učenici još uvijek daleko ispred većine europskih vršnjaka u matematici, znanosti i čitanju.


Izvor: WEforum (Klikni na sliku za uvećani pregled)