Vezani članci:
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Bastiat: Javna potrošnja
Bastiat: Novac, banka i kredit
Bastiat: Prokleti strojevi
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Bastiat: Koja je svrha trgovaca?
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu
Mogu li prirodne katastrofe stimulirati ekonomiju?
Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Indeks ekonomske slobode: Hrvatska malo napredovala, ali u jednoj kategoriji je očajna
Možemosi, konzervativci i HDZ uvjereni: Država može dekretom suzbiti kockanje
Muskov DOGE već uštedio Amerikancima oko 1 milijardu dolara dnevno
Demokršćanski kandidat za njemačkog kancelara popljuvao Plenkovića i njegovu politiku
Musk objavio plan suzbijanja inflacije u SAD-u. Plenković se ne bi složio
Svi smo u šoku, ali histerija neće nikome pomoći
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
Zašto Plenković ne zabrani koronavirus?
Filozofija lockdowna je vjera u svemoguću državu
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Hoćete li napokon shvatiti da vam država nije prijatelj?
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
Novo na Liberalu:
Što kada feministica počini femicid?
70% Amerikanaca i 85% Grenlanđana protiv američkog preuzimanja Grenlanda
Tko će zaštititi ovog dečka od novinara?
Svijet postaje talac Trumpove taštine
Tomašević dramatizira bez razloga: Njegov GUP ne prolazi jer ignorira vlasnička prava
Europska komisija priprema ustupke za Trumpa: Smanjenje carina, ublažavanje regulacija i poreza
Nakon izbornog debakla njemački liberali raspravljaju o budućnosti FDP-a: Izviru ideološke podjele
Priuštivo stanovanje je ljepši naziv za pljačku
Uspon i pad japanskog gospodarstva u 20. stoljeću
Šef Sindikata Preporod naprasno otkazao suradnju s portalom Srednja.hr zbog kritičkog članka
Bijela kuća priprema subvencije za farmere koje će pogoditi Trumpovi trgovinski ratovi
Hrvatsko dizajnersko društvo se ozbiljno blamira oštrim priopćenjem protiv građana
Pregovori o koalicijskoj vladi u Njemačkoj: SPD traži od Merza da bude više kao Plenković
Ekonomska nejednakost - korijen zla?
Kako je Netflixova sci-fi serija navlažila feministice
Europska komisija se baš okomila na američke tehnološke kompanije: Kazne su vrtoglave
Grad Zagreb i Vlada se prepucavaju oko toga tko je zaslužan za obnovu koja traje već 5 godina i još nije gotova
Bolje spriječiti nego liječiti: Rat
Švicarci na referendumu odbili klimatsku agendu. Umjesto toga, traže da gotovina uđe u ustav
Europsku uniju ne treba demolirati nego reformirati. Ovo je prijedlog od 6 točaka
Bajruši na respiratoru: Argentina izašla iz recesije, u prošloj godini BDP porastao 2 posto
Desničari izrabljuju djecu za svoje totalitarne mokre snove
Učitelji ove godine nemaju apsolutno nikakvog opravdanja za štrajk
Smije li poslodavac u Hrvatskoj uopće dati otkaz radniku?
Indeks ekonomske slobode: Hrvatska malo napredovala, ali u jednoj kategoriji je očajna
Tragedija u Makedoniji nam je podsjetnik da neke regulacije jesu potrebne
Lekcija iz Beograda: Vlada se ne ruši plesom i dobrom atmosferom
Bill Gates odustaje od klimatske prijevare. Kad će HDZ?
Rand Paul: Mali biznisi i radnici u mojoj državi boje se za svoje poslove zbog carina
Novinari sada tvrde da je virus 'pobjegao' iz laboratorija. Ima li to smisla?

Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?


Piše: Frederic Bastiat
Photo: Freepik
13.5.2024.

Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?

Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?


Piše: Frederic Bastiat
Photo: Freepik
13.5.2024.

Frederic Bastiat bio je francuski ekonomist i političar u prvoj polovini 19. stoljeća, član Narodne skupštine i jedan od istaknutih predstavnika stare francuske škole liberalizma. Iz njegove zbirke "Ono što se vidi i ono što se ne vidi" (1850) donosimo petu lekciju - na temu javnih radova.

...

Savršeno je normalno da država, nakon što se uvjerila da će veliki pothvat biti od koristi zajednici, izvrši javne radove korištenjem sredstava prikupljenih oporezivanjem. Ali moram priznati da gubim strpljenje kada čujem sljedeću očiglednu ekonomsku pogrešku: "Što više javnih radova, to će više biti novih radnih mjesta za radnike."

Država otvara cestu, gradi palaču, popravlja ulicu ili kopa kanal; čineći to, osigurava posao određenim radnicima, to je ono što se vidi. Ali u isto vrijeme uskraćuje zaposlenje nekim drugim radnicima, a to je ono što se ne vidi.

Ovdje je cesta u izgradnji. Tisuću radnika dolazi svako jutro i odlazi kući svake večeri, uzimajući svoju plaću; to je sigurno. Da se nije odlučivalo o cesti, da nisu izglasana sredstva, ovi dobri ljudi ne bi na ovom mjestu našli ni posao ni plaću; to je također sigurno.

Ali je li to sve? Ne uključuje li cjelokupna operacija nešto drugo? U vrijeme kada g. Dupin* izgovara sakramentalne riječi: "Skupština je izglasala", klize li milijuni čudesno niz mjesečev snop u državnu blagajnu? Da bi promjena bila potpuna, kako kažu, ne treba li država organizirati naplatu poreza kao i njihov trošak? Ne treba li poslati svoje poreznike na teren i natjerati porezne obveznike da plate porez?

Ispitajmo onda obje strane pitanja. Dok bilježimo svrhu koju je država namijenila za izglasane milijune, nemojmo propustiti primijetiti i svrhe u koje bi porezni obveznici upotrijebili, a više ne mogu upotrijebiti te iste milijune. Tada ćete shvatiti da su javni radovi novčić s dvije strane. S jedne strane je zaposleni radnik s motom "Ovo se vidi"; s druge, radnik bez posla s motom "Ono što se ne vidi".

Sofizam protiv kojeg se borim u ovom članku utoliko je opasniji kada se primijeni na javne radove koji služe za opravdavanje najluđih pothvata ili ekscesa. Kada su željeznica ili most istinski korisni, dovoljno je pozvati se na argument korisnosti. Ali ako to ne možete, što ćete učiniti? Pribjegavate sljedećoj krajnje pogrešnoj izjavi: "Za radnike se mora pronaći posao".

Kad se to već kaže, zašto ne izgraditi pa srušiti terase na Champ de Mars**? Kao što znamo, veliki Napoleon smatrao je da kopanjem i zatrpavanjem jaraka čini dobročinstvo. Rekao je i ovo: "Kakve veze ima rezultat? Sve što morate vidjeti je bogatstvo rašireno oko radničke klase".

Uđimo u srž problema. Novac nas zavarava. Traženje novčanog doprinosa od svih građana za djelo od općeg interesa zapravo je traženje doprinosa u naturi, jer svatko od njih radom pribavlja za sebe svotu koja se potom oporezuje. Sada, kad bi se svi građani okupili kako bi obavili neki posao koristan za sve, kao dio svoje društvene obveze, to bi bilo razumljivo; njihova bi naknada bili rezultati samog rada. Ali ako ih se, nakon što su okupljeni, pod izlikom da im se daje posao, podvrgne graditi ceste kojima nitko neće ići i palače u kojima nitko neće živjeti, to bi bilo apsurdno i sigurno bi imali razlog prigovoriti: "Nemamo potrebe za ovakvim radom; radije bismo radili nešto za sebe".

Procedura koja se sastoji u tome da se građani tjeraju dati novac, a ne raditi, ni za mrvicu ne mijenja ove opće rezultate. Jedino što drugim postupkom gubitak dijele svi, dok prvim državni zaposlenici izbjegavaju svoj dio gubitka, dodajući ga gubitku koji su već morali snositi njihovi sugrađani.

Postoji članak Ustava koji kaže:

"Društvo daje prednost i potiče razvoj... kroz uspostavljanje javnih radova od strane države, odjela i komuna, prikladnih za zapošljavanje nezaposlenih."

Kao privremena mjera u vrijeme krize ili jake zime, ovakva intervencija poreznih obveznika mogla bi dati dobre rezultate. Djeluje na isti način kao osiguranje. Ne dodaje ništa ni radu ni plaćama, ali uzima rad i plaće zarađene u dobrim vremenima i isplaćuje ih u teškim vremenima, doduše uz određeni gubitak.

Kao stalna, opća i sustavna mjera, to je ništa manje nego pogubna obmana, nemogućnost, proturječnost koja daje privid malog rada koji je potaknut, koji se vidi, a skriva veliki trud koji je spriječila, koji se ne vidi.

* Charles Dupin (1784-1873) bio je pionir matematičke ekonomije i radio je za statistički ured Francuske. Godine 1828. izabran je za zastupnika u Tarnu. Od 1830. služio je u Ustavotvornoj, a potom i u Narodnoj skupštini tijekom Druge Republike.
** Champs de Mars (Marsovo polje) veliki je javni park u Parizu. Prije revolucije bio je vojni poligon, no tijekom revolucije korišten je za različite svrhe, uključujući javne ceremonije i pogubljenja. U svibnju 1848. to je bilo mjesto za veliki revolucionarni festival Concord. U drugom dijelu 19. stoljeća to je bilo mjesto za nekoliko svjetskih izložbi, posebno onu 1889. za koju je Eiffelov toranj sagrađen na njegovom sjeveroistočnom uglu.

...

Ako ste propustili prethodne Bastiatove lekcije iz zbirke "Ono što se vidi i ono što se ne vidi", tu su linkovi:

1 - Zabluda razbijenog prozora
2 - Otpuštanje vojnih službenika
3 - Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
4 - Treba li država subvencionirati umjetnost?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: