Piše: Mario Nakić
Photo: HNS.hr
18.3.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
Photo: HNS.hr
18.3.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati (HNS) uspostavila je sigurnu silaznu putanju još prije 5-6 godina i te se putanje čvrsto drži. Posljednji čavao u lijesu ovoj nekoć liberalnoj stranci mogao bi zabiti njen najnoviji predsjednik Stjepan Čuraj.
U intervjuu za Nacional Čuraj je rekao neke stvari koje pokazuju kakvi su njegovi intelektualni dosezi, (ne)razumijevanje političke teorije, ali i smjer u kojem stranka već neko vrijeme ide (i očito neće promijeniti). To je put u propast.
"U svoj program smo stavili, na primjer, i besplatne vrtiće za obitelji slabijeg imovinskog stanja. Primijenili bi se socijalni kriteriji. Svaka obitelj koja bi imala prihode do 50 posto iznosa neto prosječne plaće u Hrvatskoj po članu obitelji (trenutno oko 3400 kuna) ne bi plaćala vrtić, već bi te troškove pokrile država i jedinica lokalne samouprave. To bi bila istodobno i socijalna i demografska mjera."
Priča o "besplatnim vrtićima" je mazanje očiju i populizam. To nema veze s lijevim, desnim, liberalnim - to je jednostavno muljaža. Ne postoji tako nešto kao "besplatni vrtić". Građani ga svakako plaćaju. Pitanje je samo hoće li ga plaćati direktno iz svojih džepova ili kroz poreze.
To čak ne bi bio problem kada bi cijena "besplatnog" vrtića ostala ista kao i dok vrtić nije bio "besplatan". Problem je što neće ostati ista. Kada se nešto plaća iz javne blagajne, tome cijena raste. U klasičnoj teoriji to se zove "prokletstvo javnog dobra". Jednostavno, većina ljudi misli da je to "besplatno" i tako se otvara prostor da "izvođači" (u ovom slučaju to bi bili privatni vrtići) podižu cijene. Na kraju, najviše će to platiti upravo onaj srednji sloj koji čine najuredniji platiše poreza.
Drugi problem kod "besplatnih" vrtića je taj što bi imovinski cenzus značio poticaj za sivu ekonomiju. Ljudi bi htjeli upasti među one s 50% nižom plaćom od prosjeka pa će tražiti da im poslodavac isplati dio plaće "na ruke".
Treći problem je taj što to u Hrvatskoj već postoji. Država i jedinice lokalne samouprave već sada financiraju vrtiće roditeljima slabijeg imovinskog stanja. Koliko je to pomoglo demografskoj slici Hrvatske? Otprilike kao i sufinanciranje stambenih kredita za mlade bračne parove, što je također HNS-ova ideja. Nikakvi državni "socijalni" programi neće pomoći da ljudi ostanu u Hrvatskoj i tu odgajaju djecu ako nema ekonomske perspektive. Dakle, bez slobodnog tržišta nema ništa. Čuraj mrzi tu činjenicu, ali tako je. Socijalizam ne dovodi do blagostanja.
Čuraj je zatim imao potrebu da objasni kako se HNS želi "odmaknuti" od klasičnog liberalizma (to je pohvalno, barem se ne busa u prsa klasičnim liberalizmom kao Hrebak, dok obojica rade sve suprotno). I tu je otkrio svoju viziju onoga što on naziva "moderni liberalizam":
"U širem aspektu uzeli bi se elementi s lijeve i desne strane političkog spektra. Tako bi se otvorio prostor jednoj široj liberalnoj ideji. Danas postoji i snažan intervencionizam u ekonomiji."
Novinar Dragan Đurić, koji je više puta tijekom intervjua imao želju pokazati svoje nerazumijevanje političke teorije i osnova ekonomije, jedva je dočekao da se ubaci: "Ali bez tog intervencionizma ekonomski bismo bili u još većim problemima."
"Nemam ništa protiv takvog državnog intervencionizma", odgovorio je Čuraj. "Bez tog intervencionizma u uvjetima ove krize, kao posljedice pandemije, bilo bi nemoguće ekonomski preživjeti. Pomoć koju su ekonomije dobile i na globalnoj razini i na razini Europe, bila je nužna."
Novinar Đurić je ovaj put u pravu. Njemu, kao zaposleniku u jednoj korporaciji krupnog kapitala koja ovisi o državnom intervencionizmu, sigurno bi bilo gore bez intervencionizma. I Čuraj je u pravu, vjerojatno bi i njemu bilo gore. Ali za većinu građana to se baš i ne može reći.
Kriza koju Čuraj spominje nije uzrokovana pandemijom. Čovječanstvo se suočilo tijekom posljednjih 200 godina s mnogo pandemija, neke su odnijele puno više žrtava, ali nijedna nije uzrokovala ekonomsku krizu i značajan gubitak radnih mjesta. Ova kriza je uzrokovana ODGOVOROM na pandemiju, odnosno intervencionizmom u ekonomiju. Uskraćivanjem prava na rad, na kretanje, na slobodno trgovanje itd. To je uzrokovalo krizu. Pa pričati da je intervencionizam nužan kako bi "izliječio" bolest uzrokovanu intervencionizmom je pomalo smiješno.
Većini ljudi ta "pomoć ekonomiji" čini više štete nego koristi. Recimo, onima kojima je mjesecima zabranjen rad, onima koji su ostali bez posla, onima koji se bore za opstanak...ali i svima koji privređuju na slobodnom tržištu. Jer tko plaća tu pomoć? Ona ne pada s neba. Države ne stvaraju novu vrijednost. Da, tu pomoć plaćaju ljudi koji privređuju na slobodnom tržištu. Bilo da je ta pomoć došla od poreza ili iz svježe tiskanog novca, privatni sektor će to morati platiti.
Iako Đuriću i Čuraju intervencionizam možda dođe kao spas, za većinu ljudi on je štetan, ponekad i poguban. To je čista matematika. Ne postoji računica po kojoj bilo koji intervencionizam koristi većini, uvijek se intervenira da bi se pomoglo nekolicini nauštrb većine. U ovom slučaju, kao i u skoro svakom drugom, to se radi da se pomogne bogatoj eliti - krupnom kapitalu i političarima.
I taj "moderni liberalizam" o kojem Čuraj priča nije ništa novo. To je ideja stara skoro 100 godina. I ona već itekako postoji u hrvatskoj politici. Recimo, stranka Centar - to je baš socijalno-liberalna (ili kako bi Čuraj rekao moderno-liberalna) stranka. To je taj "lijevi liberalizam" o kojem on priča. Puljak, Orešković i Mrak Taritaš to sve već imaju - feminizam, pro-business, LGBT, po potrebi etatizam...Meni se takva politička pozicija ne sviđa jer joj nedostaju principi i dosljednost, ali ima u Hrvatskoj dosta socijalnih liberala i oni će sigurno prepoznati Centar kao svoju opciju. HNS to ne može biti iz vrlo jednostavnog razloga - drži ljestve HDZ-u, a hrvatski soc-liberali preziru HDZ. Eto, to vam je to.
Na kraju, kad čujemo Čurajeva razmišljanja o ekonomiji i društvu, ne može nam biti žao što HNS propada u svakom pogledu. Nekoć ugledna liberalna stranka svela se na kokošarenje za neku poziciju u nekoj javnoj tvrtki. Bez morala i principa, sad se hvataju za populizam. To je valjda znak potpunog raspada.
Ne zaboravite: HNS podržava covid-diktaturu i represivne mjere, HNS je protiv ukidanja obavezne članarine HGK, HNS podržava intervencionizam u ekonomiju i HNS podržava HDZ dok je HDZ na vlasti. Ako se vlast promijeni, HNS će podržati SDP. To je HNS. Ako još ima klasičnih liberala u toj stranci, ako još tamo ima onih kojima je stalo do liberalnih ideala - slobode i jednakosti - takvima je krajnje vrijeme da prijeđu u Fokus. To je trenutno jedina politička opcija koja zasad dosljedno brani liberalne politike. U starim strankama poput HSLS-a, HNS-a i GLAS-a, očito liberali više nemaju što tražiti.