Vezani članci:
Liberal je opet - jedini - bio u pravu
Sorry, drugovi, ništa od revolucije ovaj put!
Španjolska vlada će represijom natjerati Katalonce da se odcijepe
Nova Kalifornija se želi odcijepiti od Kalifornije i postati 51. država SAD-a
Da je država bolja, bilo bi više dobrih općina
Kome treba 20 županija i čemu one služe?
Županije ne treba ukidati, bolje im dajte veće ovlasti!
Što bismo dobili ukidanjem županija i općina?
Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?
Novo na Liberalu:
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti
Istraživanje: Sloboda govora među top pitanjima koja brinu američke glasače
Mojmira otkrila zakon ponude i potražnje. Nije oduševljena
Vladina agencija se hvali: Hrvatska je prvak svijeta po broju beskorisnih parazita
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja

Hrvatska će se prije ili kasnije morati suočiti sa zahtjevima za odcjepljenjem Istre


Piše: Mario Nakić
11.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Hrvatska će se prije ili kasnije morati suočiti sa zahtjevima za odcjepljenjem Istre


Piše: Mario Nakić
11.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Referendum o odcjepljenju Katalonije od Španjolske otvorio je pitanja mnogih regija u Europi čije stanovništvo bi u dobroj mjeri voljelo vidjeti svoju regiju kao zasebnu zemlju. Tako se u Hrvatskoj poteglo pitanje o neovisnosti Istre. Iako u Istri zasad ne postoji službeni pokret za neovisnost, a niti Ustav RH to ne bi dopuštao, mislim da će se s vremenom to pitanje postavljati sve češće i samo je pitanje trenutka kad će Istriani tražiti neovisnost od Hrvatske.

Razlozi za "separatizam" nisu nacionalne, etničke, jezične niti bilo koje druge slične prirode, barem ne većem broju ljudi koji taj stav danas zastupaju - ni u Kataloniji niti će biti sutra u Istri. Razlozi su isključivo ekonomske, interesne prirode, a izvorište im je jedno - socijalna država. Država koja je davno prerasla svoju temeljnu svrhu, koja ne postoji zato da bi čuvala mir, sigurnost i slobodu njenih građana, već zato da bi preraspoređivala njihov novac.

Naša država je u preraspodjeli novca šampion. Ona ne preraspoređuje samo novac za upravu, socijalu, škole i bolnice, mi imamo cijeli niz privilegiranih skupina. Od braniteljskih mirovina, preko poticaja privatnom sektoru, raznih programa za zapošljavanje, fondova za regionalni razvoj, pluralizam, ovo-ono...Sve to služi samo kao transfer novca od sposobnih i uspješnih uglavnom prema onima kojima se ne da. I usput, naravno, imamo posrednike - državnu upravu, službe, javne i privatne agencije - koji ubiru proviziju.

Dakle, u zemlji gdje država preraspoređuje novac građana jasno je da će ona kočiti razvoj onih uspješnijih kako bi pomagala onima manje uspješnima. Istra u toj priči puši. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (zadnji su nažalost za 2014. godinu) Istra je, ako izuzmemo Grad Zagreb, županija s najvećim BDP-om per capita u Hrvatskoj i jedna od 3 hrvatske županije koje imaju veći BDP per capita od Hrvatske.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Ukratko, Republika Hrvatska, ovakva kakva je, koči razvoj Istre. Istra bi bila puno bogatija i ljudi bi u njoj u prosjeku još bolje živjeli kad ne bi bila dio Hrvatske. Može se to sad nekome svidjeti ili ne, ali to je naprosto činjenica.

Ta će se razlika između hrvatskih regija s vremenom samo povećavati. Siguran sam da je do danas još veća nego 2014. jer Slavoniju, Liku i Dalmaciju ljudi napuštaju u daleko većem broju nego Istru. U isto vrijeme, državni službenici koštaju jednako u Istri i Slavoniji, dakle Istriani zarađuju dobrim dijelom za Slavonce. Slavonija ima čak i više državnih i lokalnih ureda koji ovise o državnom proračunu, a taj se proračun ipak puni u Istri dvostruko više nego u Slavoniji.

To su činjenice koje će s vremenom sve više izlaziti na vidjelo, a to će, potpuno s razlogom, buditi osjećaj nepravde među vrijednim stanovnicima Istre te će se sigurno izroditi neki pokret koji će tražiti odcjepljenje. Jednom kad taj osjećaj prevlada u Istri, to će postati nacionalni problem.

Postavlja se pitanje, kako izbjeći taj problem? Postoji li neki način?

Naravno da postoji. Država se treba decentralizirati, i to na način da se neki zakoni donose na županijskoj razini, da se porezna i ekonomska politika vodi na županijskoj razini i da novac od PDV-a ide direktno u županijski proračun, a onda samo manji dio tog novca županije transferiraju državi. To bi poboljšalo ne samo konkurentnost različitih regija (jer bi se različitim politikama, poreznim stopama itd. županije borile da tvrtke i stanovnici prijeđu baš kod njih), već i otklonilo uopće potrebu i interes za secesijom bilo kojeg dijela zemlje. Također, jedan od rezultata takve reforme sigurno bi bio i brži razvoj nekih dijelova zemlje, a to bi utjecalo i na nacionalni BDP.

Naravno, centralna država bi se u tom slučaju morala odreći velike preraspodjele novca putem poticaja, programa za zapošljavanje, socijalnih programa i regionalnih fondova. Sve bi to radile županije na svojoj razini koje bi puno više pazile na potrošnju zbog konkurencije. Ako se jedna županija počne razbacivati uludo novcem poreznih obveznika, lako će porezni obveznici prijeći u susjednu.

Ovo rješenje je vrlo jednostavno, ali se u našoj javnosti izbjegava iz jednog jedinog razloga: ne odgovara političarima niti jedne jake opcije.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.