Svi smo sinoć proslavili kad je Hrvatska u osmini finala Svjetskog prvenstva u nogometu pobijedila Dansku. Doduše, pobjeda je došla tek nakon jedanaesteraca iako Hrvatska ima realno bolju i talentiraniju nogometnu reprezentaciju. Nogomet je ujedno jedna od rijetkih, ako ne i jedina disciplina, u kojoj Hrvati mogu parirati i nadigrati Dance.

Pogledajmo gospodarstvo. Danska ima 5,8 milijuna stanovnika i dvostruko veći BDP po stanovniku od Hrvatske. Danska također uvozi veću vrijednost nego što izvozi, ali danski uvoz po stanovniku je skoro trostruko veći od hrvatskog, a danski izvoz po stanovniku je četverostruko veći od hrvatskog. Danska ima i upola manju stopu nezaposlenosti.

Izvor: World Bank

Danska je zemlja s drugim najnižim indeksom percepcije korupcije u svijetu dok je Hrvatska na 57. mjestu. Danska je 12. u svijetu i 4. u Europskoj uniji na Indeksu ekonomskih sloboda (Heritage Foundation), a Hrvatska je 92. u svijetu i predzadnja u EU (mi smo u društvu afričkih i srednjoazijskih zemalja). Evo što na stranicama Heritage piše o danskom gospodarstvu:

Danska se razvila u modernu, prosperitetnu državu. Lars Løkke Rasmussenova desna Liberalna stranka osvojila je treće mjesto na parlamentarnim izborima 2015. godine, ali je Rasmussen postao premijer nakon što je formirao manjinsku vladu. Također je služio kao premijer od 2009. do 2011. godine. Libertarijanska stranka Liberalni savez i konzervativna Narodna stranka pridružili su se Rasmussenu u studenom 2016. godine, podupirući manjinsku vladu.

Danska je članica Europske unije od 1973. godine. Njezino gospodarstvo snažno ovisi o vanjskoj trgovini, a privatni sektor uključuje mnoge male i srednje tvrtke. Mjere za smanjenje imigracije, uključujući odgodu spajanja obitelji i privremene granične kontrole, smanjile su broj dolazaka migranata.

Dansko gospodarstvo ima dobru regulatornu učinkovitost. Politika otvorenog tržišta održava fleksibilnost, konkurentnost i velike trgovinske i investicijske tokove, a transparentno i učinkovito regulatorno i pravno okruženje potiče snažnu poduzetničku aktivnost. Monetarna je stabilnost dobro održavana, a pravosudni sustav osigurava snažnu zaštitu prava privatnog vlasništva. Politički pritisak na proširenu državnu potrošnju povećavao se, ali takva institucionalna imovina kao i visoki stupanj uspješnosti poslovanja i regulatorna fleksibilnost stvaraju protutežu nedostatcima velikih socijalnih troškova.

Prosječna neto plaća u Danskoj je najveća u Europskoj uniji i iznosi 3.270 eura ili 4 puta više nego u Hrvatskoj. Jedan od glavnih razloga uspjeha danskog društva i gospodarstva je u njihovom međusobnom povjerenju. Danci su poznati po tome da imaju veliko povjerenje u ljude, što sigurno pomaže kod suradnje i poslovanja. Godine 2014. provedeno je istraživanje u 23 europske zemlje, koje pokazuje da Danci "imaju povjerenja, osjećaju sigurnost i nisu u strahu od kriminala i nasilja" više od svih ostalih. Danci imaju povjerenja u svoje pravosuđe, ali ne i u političare.

Ali možemo se tješiti da imamo bolje nogometaše. Znate kako se kaže - tko nema u glavi, ima u nogama.