Vezani članci:
Hoće li se Most profilirati u stranku za slobodno tržište?
Ekonomski liberalizam i ekstremizam: Postoji li liberalno sljepilo?
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Kako sam shvatila da sam liberalka
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Gdje liberalizam škripi
Brinu li liberali uopće za društvo?
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Predstavljamo: Šonje & Polšek - Prešućeni trijumf liberalizma
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Trumpizam i liberalizam ne idu skupa
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Mnogi u Hrvatskoj misle da si liberalan ako želiš drugima uskratiti slobodu
U prva 4 dana preko 3.400 ljudi riješilo je naš test. Što mislite, koliko su Hrvati liberalni?
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Zašto ljevica i liberalizam nikako ne idu skupa
Hippie pokret i liberalizam: Što iz njega možemo naučiti
Liberal je onaj koji stane u obranu ljudskih prava onih s kojima se ne slaže
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Vrijeme je da građani kažu DOSTA napornim ekstremistima
Je li liberalizam stvarno prijetnja očuvanju tradicionalne obitelji?
Lijevo ili desno - kako se u svijetu percipira politički liberalizam?
Amsterdamska koalicija i liberalizam
Novo na Liberalu:
Milei najavio ukidanje 90% poreza i sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om
Cijene na zagrebačkom adventu nisu previsoke, evo zašto
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Kekin svojom nedosljednošću pokazuje sav apsurd lijeve ideologije
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz
Zoranove narikače podsjećaju zašto SDP treba ostati što dalje od izvršne vlasti
U nekim američkim državama održan referendum o pobačaju, evo rezultata

Što je ekonomski liberalizam?


Piše: Mario Nakić
14.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je ekonomski liberalizam?

Što je ekonomski liberalizam?


Piše: Mario Nakić
14.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Jedan od onih pojmova koji se nerijetko koriste, a njihovi korisnici obično nemaju želju niti potrebu da objasne na što točno misle.

Ekonomski liberalizam je pojam koji sve češće viđamo u hrvatskim medijima. Jasno je da ekonomski liberalizam opisuje svaku politiku liberalizma koja se odnosi na gospodarstvo. Kritičari liberalizma u ekonomiji će ekonomski liberalizam u pravilu nazivati "neoliberalizam".

Zanimljivo je da će se kao "ekonomski liberal" predstaviti svatko tko podržava politike liberalizma u ekonomiji, ali se želi ograditi od društvenog liberalizma. To su uglavnom liberalni konzervativci - osobe konzervativnog svjetonazora koje prihvaćaju ekonomsku teoriju klasičnog liberalizma. Ekonomski liberalizam je u konzervatizam na velika vrata uvela Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji 1970-ih, a kasnije su takvu politiku prihvatili i mnogi drugi konzervativni političari diljem zapadnog svijeta. Kao ekonomski liberali se također ponekad predstavljaju i liberali kojima je više stalo do ekonomske problematike nego društvene i žele se distancirati od bilo kakve veze s ljevicom.

Ali od same semantike puno je važniji sadržaj. Kad se kod nas priča o "ekonomskom liberalizmu", često se misli isključivo na rezanje poreza. To je vrlo površna i pogrešna interpretacija te može ljude dovesti u zabludu.

Liberalizam je svjetonazor koji shvaća da je svaka osoba jedinka za sebe, s vlastitim željama, snovima i interesima. Liberalizam priznaje da smo svi različiti i da se ne može staviti cijelo društvo pod zajednički nazivnik. Liberalizam te razlike ne samo da priznaje, nego ih i slavi kao prednost čovječanstva koja mu omogućuje napredak kroz specijalizaciju svakog člana društva.

Iz te ideje o posebnosti svakog pojedinca proizlazi svaka politika liberalizma, pa i ona ekonomska. Cilj liberalizma je omogućiti svakome da se izrazi na vlastiti način i da pokuša ostvariti vlastite ciljeve. Naravno, jedino je ograničenje u tome ono da nijedan pojedinac pritom ne smije svojim djelovanjem kršiti prava drugih. Kao što je Adam Smith ispravno primijetio u svome djelu "Bogatstvo naroda" krajem 18. stoljeća, društvo će najbolje prosperirati ako se dopusti svakom pojedincu da djeluje u vlastitom interesu i prema vlastitom cilju. Usprkos različitim interesima, ti pojedinci će međusobno surađivati jer će im se interesi preklapati. Taj splet djelovanja iz različitih interesa i vlastitih ciljeva predstavlja liberalni poredak, slobodno tržište koje funkcionira unutar pravne države kako nitko ne bi prešao onu granicu gdje radi vlastitog interesa prevari ili nekako drugačije našteti drugima.

Nasuprot liberalnoj ekonomskoj politici, koja dakle polazi od saznanja da je društvo skup zasebnih jedinki s vlastitim interesima i željama, stoji centralizirana, planska ekonomija. Ona polazi od pretpostavke da treba postojati jedno "središte" ili "mozak" koji će upravljati ekonomskim procesima u društvu. Takva politika ima totalitarističke korijene jer se svodi na kontrolu građana i njihovog djelovanja. Bilo da je riječ o jednom diktatoru ili nekom "komitetu", vijeću, koje treba planirati u ime milijuna drugih ljudi, sve se na kraju svodi da onaj čovjek na dnu ostaje bez slobode izbora; više ne može birati ni što će kupovati, niti njegov izbor utječe na cijenu niti na kvalitetu; nema više ni suverenitet i slobodu vladanja svojim djelovanjem, a ni odgovornost za vlastite odluke - jer ih ne može samostalno donositi. To su odlike mnogih totalitarnih režima, bilo komunističkih, fašističkih ili različitih autoritarnih hibrida kakvima danas možemo svjedočiti u svijetu - od Rusije do Kine.

Liberalizam, međutim, vjeruje u slobodnu volju čovjeka i da pojedinačni interesi, ako se ljude pusti da što slobodnije djeluju, dovode do ukupnog društvenog napretka bolje i efikasnije od bilo koje planske ekonomije. Ekonomija treba omogućiti što bolju dostupnost i što bolji izbor dobara i usluga koje svaki pojedinac želi, dakle u središtu nije proizvođač nego kupac, potrošač koji je zapravo "kralj". Ako prosječni građanin ima veći izbor dobara i usluga koje želi koristiti i koje su mu dostupne, onda se kaže da je društvo bogatije i da postoji obilje.

Zato je politika liberalizma usmjerena protiv uvoznih carina, subvencija posebnim industrijama i sektorima i slično, jer svaka od tih politika ide na ruku samo pojedincima, a šteti krajnjim korisnicima, kupcima i smanjuje obilje. Liberalizam je obično za niže poreze jednostavno zato što je dokazano i razumljivo da će niže porezno opterećenje dovesti do većeg izbora i dostupnije robe i usluga za kupce. Liberalizam se protivi pretjeranim regulacijama jer i one postavljaju na kraju lanca ograničenja kupovini te poskupljuju robu i usluge. Uvijek je u središtu onaj na kraju lanca - potrošač, a ne poduzetnik niti radnik. Radnici i poduzetnici samo su sredstva za postizanje krajnjeg cilja, a to je društvo sa što većim obiljem.

Tako je nastala ideja o slobodnom tržištu i "ekonomski liberalizam", jako je bitno to razumjeti. Zato se "ekonomski liberalizam" teško može odvojiti od liberalizma u društvenom smislu, jer oba polaze iz istog korijena pa ljudi koji podupiru liberalne politike u ekonomskom pogledu, ali ne i u društvenom, moraju napraviti prave moralne akrobacije da bi opravdali, recimo, zašto bi svatko trebao imati pravo da radi koliko sati želi, ali ne i da se vjenča za koga želi ili puši što želi.

Ono što ja često naglašavam, može se primijeniti i na ovu temu. Iako ekonomski liberalizam danas pristaje i uz konzervativni svjetonazor, u krajnjoj računici, samo klasični liberalizam je dosljedno držanje istih principa kod svih pitanja na isti način, bez ideoloških pristranosti i bauljanja. U klasičnom liberalizmu svi su odgovori jasni jer polaze od istog korijena: svaki čovjek je jedinka za sebe, ima vlastite želje i snove, to se mora poštivati dok god ne krši prava drugih.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.