Hrvatsko gospodarstvo je prošle 4 godine, odnosno od 2021. do sredine 2024. ostvarilo značajan rast. To se vidi i po svim ekonomskim pokazateljima - od BDP-a preko osobne potrošnje do zaposlenosti i rasta plaće. I usprkos prilično visokoj inflaciji, većina građana je trebala osjetiti poboljšanje životnog standarda.

Taj mali "boom" došao je prvenstveno kao rezultat porezne reforme i deregulacije određenih sektora u gospodarstvu kao i liberalizacije uvoza stranih radnika. To su sve politike koje je Plenkovićeva vlada provela u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Uz povećan priljev novca iz EU fondova i javna ulaganja, moralo je doći do rasta.

Tijekom zadnjih 5 godina hrvatski BDP po stanovniku (prilagođen za kupovnu moć) skočio je više od bilo koje druge zemlje Nove Europe, što možemo vidjeti po sljedećem grafikonu, ali i od svih ostalih zemalja EU (koje nisu ovdje prikazane).


Izvor: Eurostat, Trading Economics

U 2019. godini od Hrvatske su po stanovniku bile siromašnije samo Grčka i Bugarska, a Latvija je bila izjednačena s nama. Do kraja 2024. Hrvatska je prestigla Latviju, Mađarsku, Slovačku i Rumunjsku te se ozbiljno približila Estoniji. Da je naš uspon potrajao malo duže, prestigli bismo i Estoniju.

Zanimljivo, Estonija i Češka nisu se još uvijek uspjele oporaviti od covid mjera pa je njihov BDP još negdje na istoj razini kao što je bio 2019. godine. To je iskoristila Slovenija koja je preuzela vodstvo.

Hrvatski boom je gotov, to sada možemo sa sigurnošću reći. Hrvatska je završila 2024. godinu s godišnjim rastom BDP-a od 3,7 posto, što više nije na vrhu Europske unije gdje smo prethodnih godina bili. Od uspoređujućih država, bolji rast BDP-a imala je Litva.

Rast očito usporava, ali inflacija neće samo tako nestati. I jedno i drugo rezultati su niza akcija vlade Andreja Plenkovića koja je prošle godine učinila sve da dođe do gospodarske stagnacije. Čim je Plenković vidio da ljudi više zarađuju i žive bolje, odmah je morao nešto učiniti. Pa se uhvatio turizma, vjerojatno najzdravije gospodarske grane koja ne ovisi o EU fondovima već u potpunosti zarađuje na tržištu. Tu je vidio potencijal za novo oporezivanje i nakon višegodišnjeg nagovaranja medija konačno odlučio zadovoljiti novinare.

Novi porez na nekretnine, povećani nameti za iznajmljivače i još hrpa besmislenih i totalno nepotrebnih nameta i regulacija kojima je jedini cilj otežati ljudima poslovanje. To sigurno neće utjecati pozitivno na BDP. Nove regulacije trgovinama i bankama, zamrzavanje cijena sve većeg broja proizvoda, brutalno povećana javna potrošnja - sve su to bile mjere kojima Plenković pokušava satrati ovaj bljesak koji je hrvatsko gospodarstvo imalo proteklih godina.

Premijerov trud se konačno isplatio - hrvatski BDP stagnira i nastavit će ići prema nuli. Sigurno neće pomoći ni činjenica da su neki od naših najvažnijih trgovinskih partnera (Njemačka, Austrija, Italija) u recesiji ili na pragu recesije, a bit će im još gore sada kad krene trgovinski rat s SAD-om. Sve će to sasvim sigurno imati negativan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.

Očito je da nam slijedi prilično teško razdoblje. Inflacija se tek zahuktava, a recesija se već smiješi. Što čini vlada? Nastavlja po starom - troši kao pijani milijarder i uopće ne pomišlja na bilo kakvu kočnicu.

Vlada bi se sada trebala otrijezniti, Plenković spustiti na zemlju. Prvo bi trebali ukinuti sve mjere zamrznutih cijena. Gospodarstvo treba pustiti da radi kako bi lakše prebrodilo eventualnu krizu i očuvalo što više radnih mjesta. Poreze bi trebalo sniziti, a ne izmišljati nove. Javnu potrošnju definitivno treba smanjiti, i to drastično. Ako vlada to ne učini, bojim se da će se Hrvatska suočiti s gadnom krizom, puno gorom i od one 2008. godine. Nisam sretan kad to pišem, kao što nisam bio sretan ni kad sam najavljivao novi val inflacije, ali ekonomske zakonitosti su takve i nije ih baš lako prevariti ili izbjeći.