Zapadne zemlje predvođene Švicarskom i dalje su na vrhu Svjetskog indeksa inovacija Ujedinjenih naroda, ali rastuća tržišta Azije ostvarila su najveći skok u odnosu na prošlu godinu. Hrvatska je među 127 zemalja na 41. mjestu, što znači da smo u gornjoj trećini s indeksom 39,8.

Među zemljama istočne i srednje Europe, najbolje je plasirana Češka na 25. mjestu, slijedi Estonija na 26. te Slovenija, Latvija, Slovačka, Bugarska, Poljska, Mađarska i Litva. Sve su nabrojane zemlje ispred nas. Iza nas su Rumunjska, Turska, Crna Gora, Grčka, Ukrajina, Armenija, Makedonija, Srbija...Rusija je tek na 45. mjestu.

Švicarska je na vrhu ove liste najinovativnijih zemalja već sedam godina u nizu. Švedska je druga, Nizozemska treća, SAD četvrti, a na petom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo. Slijede Danska, Singapur, Finska, Njemačka, Irska, Južna Koreja, Luksemburg, Island, Japan...Najveći skok napravili su UAE, Vijetnam, Kuvajt i Indija iako svi oni još uvijek bitno zaostaju za zemljama Zapada. Kina je također ostvarila veliki napredak popevši se na 22. mjesto.

Ovo istraživanje nam je pokazalo da inovacije u znanosti i tehnologiji direktno ovise o gospodarskom stanju nacije koje, pak, ovisi o državnoj ekonomskoj politici odnosno indeksu ekonomskih sloboda. Švicarska, koja predvodi listu najinovativnijih, tradicionalno je desetljećima u top 5 po ekonomskim slobodama. Singapur i Hong Kong, koji su na vrhu Indeksa ekonomskih sloboda, nalaze se među najboljih 15 po inovativnosti. Poboljšanje ekonomskih sloboda u azijskim zemljama poput Kine, Indije i Kuvajta dovelo je i do njihovog skoka na listi inovativnosti. Estonija i Češka, zemlje s najviše ekonomskih sloboda među državama nekadašnjeg Istočnog bloka i ex Jugoslavije, najbolje su u istom društvu i po indeksu inovativnosti.

Sve se savršeno uklapa, za inovativnost u znanosti trebaju nam ekonomske slobode, a upravo to je tvrdio Ludwig von Mises u svome djelu "Teorija i povijest" 1957. godine:

"Temelj zapadne civilizacije je u sferi spontane ljudske akcije koju ona osigurava pojedincu. Uvijek je bilo pokušaja da se inicijative pojedinaca zaustave ili spriječe, ali moć progonitelja i inkvizitora nije apsolutna. Ona nije mogla spriječiti uspon grčke i rimske filozofije ili razvoj moderne znanosti.

Šampioni totalitarizma će reći da oni inače vole slobodu, samo žele ukinuti ekonomsku slobodu. Ali sloboda je nerazdvojna. Distinkcija između ekonomske sfere ljudskog života i aktivnosti u neekonomskoj sferi je zabluda. Kad bi neki svemogući autoritet mogao zadužiti svakog pojedinca da obavi zadaće po naređenju, pojedincima ne bi ostala više nikakva autonomija ili sloboda u bilo kojem smislu."