Vezani članci:
Europska unija nas štiti od puno većeg zla - naše vlade
Ovo nije pamflet protiv Europske unije
Hrvatski streljači: 'EU birokrati žele razoružati narod i uvesti diktaturu'
Tko je kriv za lošiju Nutellu i što može Borzan napraviti?
EU kreće u rat protiv keša, što to konkretno znači?
Europski parlament proglasio rat Rusiji i slobodi govora
[VIDEO] 'S Rusima imamo zajedničkog neprijatelja, trebamo surađivati'
EU zahtijeva od Irske da mijenja poreznu politiku prema stranim investitorima
Tko je Ursula von der Leyen, nova predsjednica Europske komisije?
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Rujan je za Hrvatsku bio najcrnji mjesec od početka epidemije. Tko će za to odgovarati?
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Kako je karantena utjecala na suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj?
Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)
Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Hrvati dokazali da mogu biti najbolji - kad se političari ne miješaju
Da je prvenstvo u ekonomiji, kako bi prošla Hrvatska?
ʼVeliki Hrvatiʼ pretvorili su državu u svoj plijen, a onda vam drže predavanja o hrvatstvu
Zamislite Hrvatsku bez kukanja
Hrvatska je tolerantnija nego što mnogi ovdje misle, a i svijet je bolji nego ikada
HDZ provodi politiku Živog zida. Možemo se pretvoriti u Venezuelu i bez napuštanja EU
Predsjedničine mjere za bržu propast Hrvatske
Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava
Hrvatska verzija neoliberalnog kapitalizma
Kako stoji Hrvatska na Indeksu ljudskog kapitala? Moglo je i gore!
Zašto Amerikanci nisu odgovarali pred međunarodnim sudom, a Hrvati jesu?
Novo na Liberalu:
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele

Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje


Piše:
Izvor: CEA
22.2.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje


Piše:
Izvor: CEA
22.2.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Novo Izvješće Europske komisije za Hrvatsku donosi ključne smjernice za provedbu strukturnih reformi. Radi se o „dubinskom pregledu zbog sprječavanja i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža“. Europska komisija upozorava na visoka administrativna opterećenja za gospodarstvo, ali i pohvaljuje najave rasterećenja. Upozoravaju na preveliki broj parafiskalnih nameta i brojne prepreke tržištu. U nastavku prenosimo tekst sa stranice Centra za javne politike i ekonomske analize.

Poslovna klima

Poslovna klima sprječava produktivna poduzeća da rastu brže od konkurencije.

Visoka administrativna opterećenja: Smanjivanje administrativnih opterećenja se nastavlja. Provedba Akcijskog plana za administrativno opterećenje gospodarstva predviđa smanjenje administrativnih troškova za 30% u 8 regulatornih područja do kraja 2017 kroz 104 mjere. Troškovi su mjereni Standard Cost Model (SCM) metodologijom. Plan je proširiti SCM mjerenje na svu gospodarski relevantnu regulativu, uključujući tržište usluga. SCM metodologija će se koristiti i za procjene gospodarskih učinaka novih propisa, zajedno sa testom na malo i srednje poduzetništvo (tzv. MSP test).

Visoka parafiskalna opterećenja: Zaostaje se u ukidanju parafiskalnih nameta. Institucije nisu iskoristile sveobuhvatnu poreznu reformu za sustavno rezanje parafiskalnih nameta, među kojima se mnogi statistički tretiraju kao porezi. 2016. godine parafiskalno rasterećenje je bilo niže od planiranog.

Prepreke tržištu usluga: Tržište usluga je administrativno opterećeno, što otežava ulaganja i razvoj poduzeća. Ipak, postoje određena poboljšanja. Regulatorno okruženje za poslovne usluge ostaje restriktivno, što potvrđuju indikatori Europske komisije (OECD-ova metodologija Product Market Regulation). To se posebno odnosi na odvjetničke usluge gdje su još na snazi fiksne tarife i zabrana marketinga. Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva planira se ukidanje navedenih prepreka. Regulativa za porezno savjetništvo je usklađena s Direktivom o uslugama, odnosno liberalizirana.

Preregulirane profesije: Mali je napredak u reformi reguliranih profesija. Indikatori restriktivnosti (OECD-ova metodologija Product Market Regulation) pokazuju da je Hrvatska u 6 od 7 analiziranih profesija iznad EU prosjeka. Akcijski plan za regulirane profesije sadrži ograničen opseg reformskih prijedloga i ne pruža detaljne o planiranim izmjenama propisa.

Novi poslovni modeli – nova tema: Spore regulatorne promjene sprječavaju razvoj novih poslovnih modela, s negativnim utjecajem na potrošače i ulagače. To se pogotovo odnosi na sektor ekonomije suradnje koji se po prvi put spominje u izvješću Europske komisije.

Energetika: Liberalizacija energetskog tržišta napreduje, ali postoje određene prepreke. Tržišno natjecanje u području energetike se razvija, premda su cijene nafte i struje pretjerano regulirane. Postupci izdavanja dozvola su opterećujući.

Promet: Restriktivna regulacija dominira prometnim sektorom, pogotovo u području željeznica. Dominantan tržišni položaj Hrvatskih željeznica sprječava razvoj privatnih željezničkih poduzeća. Nedostaje konkurencija na natječajima.

Tržište rada

Tržište rada: iako je primjetno sniženje stope nezaposlenosti (na 12,8%), primjetno je i smanjenje radno sposobnog stanovništva zbog iseljavanja i visoke neaktivnosti stanovništva. Starenje stanovništva je također razlog smanjenja aktivne radne snage. Tome je razlog negativan prirodni prirast, kao i razni načini ranijeg izlaska sa tržišta rada u prijevremene ili invalidske mirovine (iz visoki postotak povlaštenih mirovina).

Reforma mirovinskog sustava: na čekanju su mjere koje idu za penalizacijom i smanjivanjem pristupačnosti ranijeg izlaska sa tržišta rada. Usporeno je i povećanje dobi za starosnu mirovinu. Nisu provedene mjere koje bi omogućavale produljeni ostanak na tržištu rada.

Ugovori o radu: Nakon reforme tržišta rada je došlo do porasta privremenih ugovora, pogotovo ugovora o radu na određeno, što je posebno primjetno u turizmu, graditeljstvu i sezonskim djelatnostima. Osim toga, došlo je i to porasta ugovora o djelu i studentskih ugovora.

Plaće u javnom sektoru: Regulativa koja bi trebala uravnotežiti plaće javnih i državnih službenika je odgođena za 2019. Kolektivni ugovori javnih i državnih službenika su istekli 2016, te su privremeno produljeni za 2017. Kako su započeli pregovori o povećanju plaća zaposlenima u javnoj i državnoj upravi za 6%, postoji mogućnost pritisaka na plaće u privatnom sektoru.

Reforma obrazovnog sustava: Primjetno je značajno zaostajanje s kurikularnom reformom. Zbog kritika akademske zajednice, odgođen je početak pokusne provedbe kurikularne reforme koja je već prošla javnu raspravu.

Odnos vještina i tržišta rada: Određene djelatnosti (brodogradnja, graditeljstvo, prijevoz, turizam) nemaju dovoljan broj raspoloživih radnika, što može biti uzrok migraciji i sezonskoj prirodi poslova. Radnici sa visokom stručnom spremom (npr. doktori) su spremniji otići u inozemstvo nego u manje sredine u Hrvatskoj. Hrvatski zavod za zapošljavanje planira istražiti potrebe poslodavaca za točno određenom radnom snagom. Osim toga, većina studenata odabire društvene znanosti umjesto STEM područja.

Dokvalifikacija i prekvalifikacija radne snage: Samo 3% radno aktivnog stanovništva sudjeluje u cjeloživotnom učenju, što je daleko ispod prosjeka EU. Priprema se regulativa koja bi trebala poboljšati institucije i programe za cjeloživotno učenje. Ipak, nije dovoljno prepoznata važnost neformalnog učenja.

Dizajn sustava socijalnih naknada: Sustav socijalnih naknada je slab. Postoji nejednakost u kriterijima za dodjelu socijalnih naknada. Velike su regionalne razlike. 5% proračuna se odvaja na naknade braniteljima. Mirovine su također niske, dobrim dijelom zbog ranijih izlazaka sa tržišta rada. To samo potvrđuje nestabilnost mirovinskog sustava.

Javne financije

Struktura rashoda: Rashodima opće države dominiraju visoki udio intermedijarne potrošnje (materijalni troškovi) i masa plaća zaposlenih, što uz i dalje visoke troškove kamata smanjuje prostor za financiranje produktivnih investicija i obrazovnog sustava. Zato je nužno povećati efikasnost javne potrošnje te provesti strukturne reforme u području mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Proračunski okvir: Uskoro se očekuje donošenje novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji bi trebao dati veće ovlasti i autonomiju Povjerenstvu za fiskalnu politiku. Očekuje se i donošenje novog Zakona o proračunu koji bi bio restriktivniji glede mogućeg prekoračenja planiranog deficita. To bi trebalo dovesti do smanjenja broja i opsega rebalansa proračuna. Neovisno o tome što bi ove mjere trebale dovesti do određenih poboljšanja u proračunskom planiranju potrebno je dodatno povećati kvalitetu projekcija na kojima se temelje proračunski planovi.

Usklađivanje proračunskog izvještavanja s ESA metodologijom: Iako su napravljeni značajni koraci za usklađivanje nacionalne metodologije i ESA metodologije proračunskog izvještavanja potrebno je nastaviti s proširenjem obuhvata kako bi došlo do potpunog usklađivanja.

Osjetljivost javnog duga: Iako je fiskalna konsolidacija dovela do određenog smanjenja osjetljivosti javnog duga projekcije Europske komisije pokazuju da je kretanje javnog duga i dalje značajno osjetljivo na pogoršanje gospodarskih uvjeta, odustajanje od puta fiskalne konsolidacije, kamatni rizik, a dijelom i na rizik tečaja (iako politika HNB-a ovaj rizik značajno smanjuje). Brzo i stabilno smanjenje javnog duga je u srednjem i dugom roku moguće ostvariti samo smanjenjem strukturnog deficita u skladu s pravilima o smanjenju duga iz Pakta o stabilnosti i rastu.

Upravljanje javnim dugom: Iako je pohvalno što je Vlada nakon više od šest godina donijela novu Strategiju upravljanja javnim dugom (2017-2019) u ovom segmentu i dalje postoji značajan prostor za poboljšanje. Prvo, sama strategija se odnosi samo na središnju državu, dok financijske potrebe lokalnih jedinica i izvanproračunskih subjekata nisu uključene. Drugo, trebalo bi ojačati ulogu i neovisnost Ureda za upravljanje javnim dugom te osnažiti institucionalni okvir za upravljanje javnim dugom.

Reforma poreza na dobit: Pohvalno je što je Vlada poreznom reformom smanjila opterećenje poduzetnika kroz smanjenje opće stope poreza na dobit s 20% na 18% te što je uvela sniženu stopu poreza na dobit od 12% za male poduzetnike i poljoprivrednike. Međutim, visoka razlika između opće i snižene stope poreza bi mogla destimulirati rast poduzeća.

Zaključno

Europska komisija prepoznaje napredak Hrvatske u provedbi određenih reformskih aktivnosti, primjerice kroz porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva. Ipak, Komisija ukazuje na niz primjera zaustavljenih ili usporenih reformskih procesa. Hrvatska ostaje zemlja s pretjeranim makroekonomskim neravnotežama sa generalno ograničenim napretkom u provedbi reformi.

Bez dubinskih strukturnih reformi nema dugoročne perspektive dovoljnog velikog rasta.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.