Vezani članci:
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
U Singapuru je toliko malo kriminala da mnogi dućani ne zaključavaju noću svoja vrata
Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Hrvatska sad ima nešto zajedničko sa Singapurom
Učimo kolege iz mass medija: Što su te 'famozne' ekonomske slobode i zašto su bitne?
Urednik Jutarnjeg lista: 'Zašto Liberal ne poziva na plaćanje poreza?'
Singapur - mit, istina i laži
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Ovo su zemlje u kojima nipošto ne želite biti uhvaćeni s marihuanom
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Veza između Orwella i Hayeka
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Zašto je slobodno tržište najefikasniji mehanizam za suzbijanje diskriminacije
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Mladi Amerikanci totalno zbunjeni: mrze kapitalizam, ali vole slobodno tržište
Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka
Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?
Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'
Novo na Liberalu:
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'

Kako je otok bez resursa postao treća najbogatija država svijeta


Piše: Mario Nakić
18.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kako je otok bez resursa postao treća najbogatija država svijeta


Piše: Mario Nakić
18.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Singapur je grad-država u Aziji na otoku površine oko 700 četvornih kilometara s 5,6 milijuna stanovnika. Danas je to jedna od najrazvijenijih svjetskih ekonomija. Gospodarstvo se bazira na slobodnom tržištu. Singapur je izabran za najotvoreniju ekonomiju prema ostatku svijeta, najviše pro-business ekonomiju na svijetu, drugu najslobodniju i treću po BDP-u po glavi stanovnika (usklađeno s kupovnom moći).

Potpuni nedostatak prirodnih resursa Singapur je nadomjestio otvaranjem tržišta i potpisivanjem niza međunarodnih ugovora o slobodnoj trgovini. Također vrlo niski porezi (14,2 posto bruto domaćeg proizvoda), jaka pravna država (sedma najmanje korumpirana država na svijetu) te stabilna politička situacija omogućuju lakšu proizvodnju i trgovanje. Singapur se nametnuo svjetskom tržištu kao jedan od vodećih proizvođača gotovih proizvoda, posebno u području elektronike. Na taj način dolazi do bogatstva za kupovinu sirovina za prerađivačku industriju.

Singapur je danas u svjetskom vrhu i po odličnom zdravstvenom, mirovinskom i školskom sustavu. Zdravstveni sustav Singapura je u časopisu Bloomberg proglašen najefikasnijim na svijetu, a prema istraživanju londonskog Legatum instituta je drugi najbolji (nakog luksemburškog). U Singapuru je prosječni životni vijek 83 godine. Singapursko zdravstvo ima nekoliko različitih razina osiguranja koje građani mogu sami izabrati, a iznose od 3 do 8 posto bruto plaće.

Školski sistem u Singapuru zove se "Edusave" i vrlo je sličan kuponskom (vaučerskom) školstvu u Švedskoj i Irskoj, samo bez fizičkih kupona. Država uplaćuje svake godine na račun svakog djeteta u dobi od 6 do 16 godina određenu sumu koja se mora iskoristiti u jednoj od škola po izboru roditelja. Taj iznos mogu i drugi povećati dobrovoljno (roditelji, rodbina, humanitarne organizacije), a država dodatno financijski nagrađuje sve koji ostvaruju dobre rezultate na međunarodnim natjecanjima. Singapurska djeca redovito pobjeđuju ostatak svijeta u Pisa testovima kao i na natjecanjima iz matematike i fizike.

Neki kažu da svoje blagostanje stanovnici Singapura mogu zahvaliti isključivo geografskom položaju i razvoju Kine, međutim to nije točno. Singapur je 1965, nakon postizanja neovisnosti od Malejzije, bio vrlo malo i siromašno tržište s visokom stopom nezaposlenosti i čak 70% stanovništva ispod granice siromaštva. Polovina populacije bila je nepismena. Ali vlada je imala viziju napraviti svjetski tržišni centar te je s tim ciljem utemeljila Odbor za ekonomski napredak. Privlačili su investitore niskim porezima. Za razliku od europskih država, mirovinsku i socijalnu štednju su bazirali na individualnoj štednji, tako da su stanovnici Singapura do 1990-ih postali među bogatijima u svijetu zahvaljujući osobnoj štednji i proizvodnji.

Ekonomski rast Singapura prvih 30 godina razvoja iznosio je u prosjeku 8% godišnje, a u 2000. godini se popeo na 9,9 posto. Nezaposlenost je smanjena na 2 posto.

Singapurska vlada oštro se protivi uvođenju minimalne plaće i subvencija za nezaposlene, ali od 2007. godine država subvencionira zapošljavanje starijih osoba i osoba bez iskustva.

Državna potrošnja je među najnižima u svijetu i iznosi oko 17% BDP-a. Singapurski ustav, naime, zahtijeva od svake vlade balansiranje budžeta tako da nijedna vlada ne smije napraviti deficit u proračunu.

Porez na dohodak varira od 0% za najniže plaće do 20% za najveće bogataše koji zarađuju preko 320.000 američkih dolara godišnje. Porez na potrošnju (kao PDV) iznosi 7 posto. Država posjeduje u svom vlasništvu nekolicinu strateških kompanija među kojima su i dvije investicijske koje upravljaju singapurskim državnim rezervama.

Iako je standard života na vrlo visokoj razini, nije sve tako sjajno. Vlast u singapuru drži konzervativna stranka PAP još od izbora 1959. i na svakim sljedećim izborima pobjeđuje iako postoje oporbene stranke. The Economist Intelligence je ocijenio zemlju kao demokraciju, ali Freedom House i Reporteri bez granica ocjenjuju Singapur kao samo djelomično slobodnu zemlju. Optužuju vlast da guši medijske slobode, slobode govora i na taj način pobjeđuje na izborima.

Singapur ima neke vrlo konzervativne i stroge zakone na snazi. Na javnom mjestu je strogo zabranjeno bilo kakvo "neobično" ponašanje. Recimo, zbog ljubakanja na javnom mjestu se može završiti u zatvoru. Ista je stvar i s konzumiranjem alkohola u parku. Droge su strogo zabranjene, a njihov zakon ne razlikuje marihuanu i heroin. Imaju i smrtnu kaznu koja se može primijeniti čak i za nenasilna djela poput preprodaje droge. Nerijetko je kazna bičevanje, a smrtna kazna izvršava se vješanjem.

Mnoge međunarodne organizacije za ljudska prava, uključujući UN, kritizirale su singapursku vlast zbog takvih zakona, ali oni ih se ne žele odreći, a sudeći po rezultatima svih dosadašnjih izbora čini se da većina stanovništva nema ništa protiv. Vladajućima ide na ruku što su iz godine u godinu proglašavani najmanje korumpiranom vladom u Aziji.

Vlast u Singapuru smatra se autoritarnom i čvrstom. Iako nije baš totalitarizam jer postoji višestranačje i demokratski izbori, postoje jake restrikcije na slobodu govora. Strogo je zabranjeno bilo kakvo veličanje totalitarizma (bilo fašizma ili komunizma), također je zabranjeno govoriti protiv bilo koje religije, nacije ili rase i zbog takvih stvari se ide u zatvor na više godina.

Što nam to sve govori? Neki kažu da je Singapur dokaz kako vlast treba biti autoritarna i čvrsta da bi slobodno tržište funkcioniralo. Ja se baš ne bih složio, prije bih se složio s mišljenjem Miltona Friedmana koji je još prije 20-ak godina prognozirao da će singapurska vlada smekšati s vremenom i da će narod tražiti više osobnih sloboda. On je usporedio to s Čileom, gdje je bila diktatura koja je ipak dozvolila slobodu tržišta. Kad se narod dovoljno obogatio da prestane misliti samo na egzistenciju, stanovnici su počeli tražiti i političke slobode pa je diktator morao na koncu odstupiti kako bi izbjegao nemire. Iako Singapur nije diktatura kakva je Čile bio, moguće je povući paralelu. Narod će tražiti sve više političkih i osobnih sloboda, a onda će i vlada morati mijenjati loše zakone.

Bez obzira na sve nedostatke, ja bih ipak mijenjao njihov standard za naš. Trebamo izvući pouke iz politika drugih zemalja i uzeti ono što je dobro, a to je u slučaju Singapura definitivno ekonomska politika.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.