Vezani članci:
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Uništavanje uroda radi marketinga - znak da trebaš potražiti drugi posao
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Živi zid pokazao kako bi oni vodili gospodarstvo
Beljak se posvađao sa samim sobom
Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
Mit o poljoprivredi i malim OPG-ima kao nositeljima gospodarskog razvoja
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
GMO štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina, smanjuje upotrebu pesticida
Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku
Francuska više neće biti glavni zagovaratelj poljoprivrednih poticaja
Sjećate se poduzetnika koji je prije 6 godina upozorio da nas gule do kože? Evo što sad kaže...
Razbijanje mita o neodrživosti mljekarstva u Hrvatskoj
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Del Boy i glavni našist u Vladi će nas koštati milijarde kuna ako nastavi ovako
Rat lubenicama: Kako država može zaštititi domaćeg proizvođača?
Dva Golijata ubiše Davida
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije
Kako su poticaji uništili hrvatsko selo
Novo na Liberalu:
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Hladni rat u Fokusu: Nađi zabranio Zurovcu da pregovara oko nove vlade
Zurovec (Fokus) objavio prioritete na kojima će inzistirati u razgovorima o Vladi
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
'Anti-HDZ' vlada bila bi najveća prijevara birača u povijesti. Evo zašto neće uspjeti
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike

Kako je Vlada uspjela pokvariti seljacima još jednu žetvu


Piše: Anđelko Balaban
18.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kako je Vlada uspjela pokvariti seljacima još jednu žetvu


Piše: Anđelko Balaban
18.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Gotova je još jedna žetva pšenice, ovaj put nešto bolja od prethodnih – ali ne po rodu, već po uvjetima na tržištu. Nažalost, navika da država određuje uvjete otkupa žitnog roda još se nije promijenila. Morala je država i ovoga puta svojom „pretjeranom brigom“ upropastiti posao. Ovaj je put umjesto "Kodeksa" donesen "Pravilnik" koji kategorizira pšenicu u četiri kategorije po sadržaju proteina, što određuje njene vrijednosne i prodajne kategorije. Zanimljivo je razmisliti kome ovakav Pravilnik pogoduje, a pogotovo kome je do sada pogodovao.

Javna je tajna da zadnjih par godina, otkako država ne određuje otkupnu cijenu pšenice, to dogovorno rade najveći otkupljivači organizirani kroz Žitozajednicu. Ne treba biti naročito razborit da zaključimo tko je tu vodio glavnu riječ. No, postavlja se pitanje regularnosti dogovaranja otkupljivača oko otkupne cijene "seljačkog zlata".

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u svom Članku 8. kaže: "Zabranjeni su svi sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika...koje kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a osobito oni kojima se: 1. Izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti...5. uvjetuje sklapanje ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora."

Nije li Žitozajednica tipičan primjer kartela, i ako jest, tko je to omogućio i na čiju štetu?

Dosad su najveći otkupljivači, a potvrdilo se to ovih dana, bili pod posebnim tretmanom kao strateški važne kompanije te ih je država koristila kao misionare koji će po potrebi udovoljiti nezadovoljnim seljacima koji, razumljivo, traže maksimalnu cijenu za svoj proizvod. Kad je godina "dobra" – što ne znači i rodna - država bi prepustila Žitozajednici da dogovori otkupnu cijenu pšenice, a kad bi godina bila "loša" – što u pravilu znači ekstremno niži ili ekstremno viši urod pšenice - Vlada bi pozvala svoje misionare na izvršenje misije!

Uzmimo za početak ovaj slučaj kad je godina „dobra“ i kad i urod i cijena pokrivaju troškove proizvodnje - pa seljaku ostane koja kuna za "van". Tada država nema potreba potjerati svoje velike mezimce na političku intervenciju i umjetno dizanje cijene, već im kao protuuslugu servira Pravilnik ili Kodeks (obratiti pažnju na čl. 8, st.1. "odnosno drugi trgovinski uvjeti") da bi isti mogli lakše dogovoriti otkupne uvjete i onemogućiti slobodnu volju prodavatelja i kupca da ispregovaraju za njih najbolje uvjete kupoprodaje. Pravilnik servira gotovu tablicu u koju će Žitozajednica upisati dogovorne otkupne cijene po nametnutim klasama. Upravo na taj način država blagoslovi kartelski otkup! Seljaci primorani nekome isporučiti svoj urod, jer pšenica se mora ovršiti u svega nekoliko dana, u pravilu su ucijenjeni visokim troškovima silosa te prodaju pšenicu po nižoj cijeni nego je na tržištu. U takvim prilikama, zahvaljujući državnom Pravilniku, veliki prerađivači otkupe i veće količine pšenice koju će izvesti i zaraditi na razlici u cijeni, a na štetu seljaka – proizvođača.

U usporedbi s ovim, nekako mi dođe žao jadnih zaštitara i marinaša! Tu nas je država zaštitila vezivanjem na kratak vez!

Uzmimo slučaj kada je godina „loša“ i kad su seljaci nezadovoljni ukupnim prihodom sa svojih njiva! Pod pritiskom seljaka, koji svoje nezadovoljstvo ne rijetko demonstriraju blokadom cesta, Vlada saziva kružok s velikim otkupljivačima i traži socijalnu, a ne tržnu cijenu pšenice u otkupu. Povlaštenima to i ne pada naročito teško jer pretplatiti cijenu pšenice po 10% većoj cijeni u količini od 30% ukupne domaće proizvodnje je nekih 20 milijuna kuna koje im država vraća na različite načine (poljoprivredno zemljište, državne garancije, poticaji, krediti, porezne protekcije, pravilnik o otkupu pšenice, blagoslov za kartel, lex specialis..). Sjetimo se opet Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i članka 8. st. 5 ("uvjetuje sklapanje ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora").

Ponuditi višu cijenu za 30% kompletnog uroda pšenice znači formirati cijenu i ostalim prerađivačima, onima malima koji taj svoj unaprijed nametnut gubitak nemaju s kim kompenzirati. Tako jedan monopol velikih prerađivača pod krinkom Žitozajednice u dogovoru s državom uništava male, vitalne i kvalitetne prerađivače pšenice.

U oba slučaja zbog državne regulacije putem Pravilnika, državnog protekcionizma u dodjela koncesija za zemlju, garancija i subvencija, pa i poreznih nadzora, specijalnih zakona i državne potpore kartelu organiziranom u vidu Žitozajednice, ispaštaju svi sudionici na tržištu koji ne uživaju povlašteni status. Ispaštaju svi oni koji kupujući kruh ne plaćaju pšenicu, već ukorijenjen sustav rođačke, stranačke i monopolom organizirane samoodrživosti.

Čini mi se ipak da je ove godine utjecaj Žitozajednice nešto slabiji, a baš se pitam zašto. Država bi mogla donijeti i novi Pravilnik kojim će uvjeriti kupca i prodavatelja što je za njih dobro, a što ne! Zasad se tješimo što je Pravilnikom ipak ostavljena mogućnost da se kupac i prodavatelj po svojoj volji nagode - za one koji čitaju i najsitnija slova - i za one koji ga ionako smatraju bezvrijednim.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

ANĐELKO BALABAN
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.