Vezani članci:
Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Amerikanka prosvjednicima u Hong Kongu: ʼSigurnost je važnija od slobodeʼ
Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga
Vlada Hong Konga zabranila rad stranke za neovisnost od Kine
Hong Kong u problemu: Ostvarili neočekivani višak, vraćaju novac građanima
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Hrvatska u zamci nepovjerenja: Zanimljiva korelacija između ekonomskih sloboda, bogatstva i društvenog povjerenja
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Hrvatska je po slobodi rada u rangu najsiromašnijih afričkih zemalja. Je li vrijeme za promjenu ZOR-a?
Hrvatska na indeksu ekonomske slobode skočila za 6 mjesta, ali i dalje smo predzadnji u EU
Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive
Ekonomska sloboda - nužni preduvjet za bogatije, pravednije, bolje i naprednije društvo
Kako biste reagirali da vam netko kaže da je Kirgistan nogometna velesila?
Indeks sreće pokazuje da je politika liberalizma nužni preduvjet za zadovoljstvo građana
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Debelokošci napadaju
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Učimo kolege iz mass medija: Što su te 'famozne' ekonomske slobode i zašto su bitne?
Singapur - mit, istina i laži
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda
Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Ako u Hrvatskoj vidiš divlji kapitalizam...daj mi broj svoga dilera!
Saborski zastupnik išao pametovati o liberalizmu pa se osramotio
Venezuela je još jedan dokaz da gubitak ekonomskih sloboda vodi u diktaturu
Novo na Liberalu:
Danska uvodi porez na kravlji prdež. Puno je ozbiljnije nego što se čini
Nakon pobjede Trumpa, desni liberali vode po anketama u Norveškoj
Milei najavio ukidanje 90% poreza i sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om
Cijene na zagrebačkom adventu nisu previsoke, evo zašto
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Kekin svojom nedosljednošću pokazuje sav apsurd lijeve ideologije
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz

Kako sam doživio Hong Kong i što bi Hrvatska od njega mogla naučiti


Piše: Franjo Tušek
14.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kako sam doživio Hong Kong i što bi Hrvatska od njega mogla naučiti


Piše: Franjo Tušek
14.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Tko bi rekao da samo tri tjedna provedena u Hong Kongu prosječnom Hrvatu može značajno promijeniti percepciju odnosa države, društva i pojedinca? Ili barem jasno empirijski dokazati ono što je već znao – ovisno o svojim ideološkim polaznim točkama i obrazovanju. Kao netko tko je dugo čitao o ekonomskom čudu azijskog globalnog grada (države? - o tome malo kasnije) i načina na koji je od siromašne i svjetskim ratom desetkovane britanske kolonije postao svjetski financijski centar, jedva sam čekao priliku da napokon posjetim tu Meku ekonomskog liberalizma i uvjerim se vlastitim očima kako tamo ljudi zaista dišu i kakva je njihova kultura, stil života i način razmišljanja.

Moja priča počinje negdje početkom ove godine, kada zbog isteka studentske vize u Narodnoj Republici Kini moram napustiti istu. Paradoks je naravno u tome što je Hong Kong službeno vraćen Kini 1997. godine i formalno njen dio, ali pod kineskim motom "jedna zemlja - dva sustava" HK uživa veliku razinu autonomije koja mu dozvoljava i posebnu migracijsku politiku. Srećom, Hong Kong većini zapadnih zemalja nudi visa free status, i to u trajanju od 6 mjeseci u slučaju RH putovnice pa je tu izbor bio vrlo lak.

Prva stvar koju primjećujem, odmah po izlasku iz mjenjačnice u podzemnoj željeznici, sudeći po imenima 4 različite komercijalne banke na novčanicama – Hong Kong nema središnju banku! Kasnije saznajem da osnovne kamatne stope određuju pojedinačne privatne banke, isključivo na temelju ponude i potražnje (također ovisno o USD jer je HKD vezan za njega). Nema ni javnog duga, a devizne rezerve su mu 4 puta BDP Hrvatske – što je 40 puta više od deviznih rezerva Prezadužene Naše. Drugo, potpis na novcu nije guvernera središnje banke (jer istu nema) nego vršitelja glavne izvršne funkcije HK Vlade – izvršnog direktora iliti engleski: Chief Executive.



Postavlja se pitanje: kakva je to zemlja s izvršnim direktorom umjesto premijera? Nota bene, simboličnog predsjednika ima daleko u Pekingu, a kraljicu je imao 99 godina ili dulje ako brojimo prvotnu kolonizaciju (bez Novih teritorija). Jasno, to i dalje ne znači da je Hong Kongu ikad manjkalo samostalnosti, čak i što se tiče blagajne. Britansko carstvo je napustilo politiku oporezivanja kolonija nedugo nakon kasnog 18. stoljeća jer je shvatilo da dugoročno donosi više štete nego koristi. Jednako bitno, HK ministar financija John Cowperthwaite počinje provoditi vrlo sličnu politiku vezanu za poreze i bilo kakvu regulaciju tržišta.

Njegova priča počinje u poslijeratnom Hong Kongu, 1945. dobiva poziciju u Ministarstvu zaliha, trgovine i industrije gdje mu je zadano da pronađe najbolji način kako stimulirati što brži oporavak HK ekonomije. Na iznenađenje nikog obrazovanog u ekonomiji, kao sto je i sam bio – primijetio je da se gospodarstvo oporavlja najbrže u izostanku bilo kakve državne intervencije. Ovu lekciju shvatio je vrlo ozbiljno i njegova politika “pozitivnog neintervencionizma” započet će fazu strelovitog uzleta Hong Konga, naročito od 1961. pa nadalje kada Cowperthwaite napokon zauzima mjesto ministra financija (sasvim “slučajno”, nedugo nakon toga HK postaje jedan od 4 azijska tigra). A što kažu statistike – kakav je utjecaj njegova politika imala? Pogodite. Koliko je BDP Hong Konga narastao u razdoblju od 1961. do 1997. (primopredaja NR Kini)? Dvadeset puta, ili 40? Možda 100? Blizu! Narastao je 180 puta. U nešto više od trećine stoljeća.



Rezultat je 80 godina u kojima je HK postao mjesto s najvećom koncentracijom net-wortha (osobnog bogatstva) po glavi stanovnika.

Na mene je osobno boravak u Hong Kongu ostavio neizbrisiv trag i sada zaista čvrsto vjerujem da ne postoji bolje uređeno, stabilnije i prosperitetnije društvo na svijetu. To pokazuju i statistike o korupciji, koja je među najnižima u svijetu. Ovo je inače pravilo u anglosaksonskom svijetu i obilježje njihove kulture – Hong Kong, Novi Zeland, Kanada, Australija – nema puno drugih zemalja s nižom percepcijom korupcije. Istovremeno, imaju jaku vladavinu prava, dugu pravnu tradiciju svojstvenu zemaljama Commonwealtha (HK često zapošljava strane sudce iz drugih srodnih zemalja), a istovremeno minimalno uplitanje države u privatnu inicijativu.



Na koji način se to odražava na kulturu lokalnog stanovništva dobro opisuje sljedeća anegdota: nalazim se u internet kafiću negdje u središtu Hong Konga. Dok za računalom obavljam neke stvari, načujem razgovor dvojice vrlo mladih Kineza. Kantonski ne razumijem, ali svako malo uleti neka engleska riječ ili pojam, što mi odmah zvuči kao ime tvrtke i podaci o poslovanju. Okrenem se i vidim da dečki provjeravaju stanje hongkonške burze (HKEX) te strastveno razgovaraju o potencijalnim investicijama, čitaju grafove i proučavaju stock quotes. Glasni su, čine se jako uživljeni u ono što rade. To me osobno vrlo impresioniralo, pogotovo u usporedbi s Kinom gdje je 90% računala u internetskim kafićima (koji su ogromna mjesta!) zauzeto mladima iste dobi, igrajući svjetski popularan League of Legends. Također, ova priča jasno mi je ilustrirala nevjerojatan kontrast između financijske pismenosti hongkonških mladih po usporedbi s Hrvatima svih uzrasta koje zbunjuje kredit s valutnom klauzulom ili srednjoškolaca i saborskih zastupnika koje matematički primitivan kamatni račun ostavlja potpuno bespomoćnima.



Drugi put sam u fast food restoranu (skupo – ali valjda najjeftinija hrana u gradu) ugledao manualne radnike sa žutim kacigama kako istu stvar rade koristeći mobilne aplikacije. Neki bi mogli na temelju ove dvije anegdote predviđati bubble – ja ipak mislim da su samo izvrstan pokazatelj koliko su svi građani, neovisno o društvenom ili ekonomskom statusu, nevjerojatno upućeni u investiranje, financije ili se barem čak i oni koji nisu jako trude biti. Ovo je vrlo vezano i za temeljitu razliku ondašnjeg školstva s našim, potpuno neučinkovitim, da ne kažem beskorisnim. U tom smislu valja istaknuti statistiku iz 2015. po kojoj je RH deseta najgora po odljevu mladih stručnjaka u inozemstvo dok je HK sedmi najbolji na svijetu (tojest stručnjaci od svuda dolaze upravo tamo). Mislim da ovdje valja napomenuti da je Hong Kong po Indeksu ekonomskih sloboda konstantno i bez prekida prvi na ljestvici još otkad je indeks osmišljen (1995. godine). Republika Hrvatska je na 95. mjestu, odmah iznad Kambodže i Burkine Faso.

Ovdje ipak moram biti objektivan; ne želim prikazati crno-bijelu sliku po kojoj su ekonomske politike i formalne institucije jedini uzrok uspjeha i bogatstva naroda. Hong Kong ima izvrsnu mješavinu stare anglosaksonske kulture, formalnih i neformalnih institucija s kineskom kulturom sklonosti cijenjenja obrazovanja, znanja, meritokratske birokracije i odgovornosti. Pa čak i viktorijanski javni moral je odigrao bitnu ulogu. Tu su i geografske prednosti, blizina Kine i slično. Niti je Hong Kong baš potpuno bez oporezivanja – vlada tamo posjeduje kompletno zemljište te ga samo daje u najam ljudima, što je jedan od glavnih izvora prihoda državne blagajne, ali je i omogućilo da drugi porezi budu niski ili nikakvi (iako ovo formalno nije porez, efektivno je isto).

Ali to i dalje ne znači da Lijepa naša ne može naučiti iz njihovih pozitivnih kulturnih obilježja – ulaganja u obrazovanje, meritokraciju u javnoj upravi, zazor prema korupciji i poduzetnički duh, a pogotovo možemo naučiti iz njihovih ekonomskih politika, već ilustriranih pomoću koncepta pozitivnog neintervencionizma, slobode tržišta i minimizacije uloge države, vrlo malih poreza, umrežavanja u globalnu ekonomiju, fiskalne odgovornosti, kako bi napokon postupno mogli krenuti graditi poštenije, pravednije društvo te prosperitetnije i kompetitivnije gospodarstvo. Ako ste se pitali koja zemlja ima najprofitabilniju podzemnu željeznicu, ili pak najprofitabilnije novine na svijetu, u relativnom smislu, sada znate. To su Hong Kong Metro (popularni MTR), koji je ponos građana zbog izvrsnih rezultata na HK burzi, te South China Morning Post, dnevna tiskovina nedavno unosno prodana kineskom milijarderu koji se zove Jack Ma, vlasniku Alibaba grupe, u Kini omiljenom tech-mogulu istoimene internetske trgovine.

Inače, bio sam nemalo iznenađen kad sam shvatio da se s Octopus karticom (kartica za promet, brodom između otoka, busom, metro) može kupiti gotovo bilo što u gradu – od proizvoda s prodajnih automata do obroka u McDonald'su. Ne čudi puno ni podatak da su hongkonške banke najprofitabilnije na svijetu.



Sam grad nevjerojatno je i neizbrisivo obilježen privatnim vlasništvom odnosno inicijativom, čak i u velikim infrastrukturnim projektima. Central Elevated Walkway primjerice ogromna je mreža mostova (umjesto pothodnika) koja prolazi kroz sve moguće bitnije zgrade – doslovno je moguće prohodati 10 kilometara, uzduž i poprijeko cijelog centralnog Hong Konga – isključivo hodajući iznad razine zemlje i kroz nebrojeno poslovnih zgrada, hotela i metro stanica (sve je povezano) te naravno između zgrada, nad velikim prometnicama. Dijelovi su otvoreni, većina poluotvorena (ima krov), a značajan dio je klimatiziran. Naravno da je započet sedamdesetih na inicijativu privatne tvrtke. Kasnije mnogi drugi građevinarski igrači slijede primjer, a i vlada se ubacuje u igru pa je sve zajedno jedan ogroman javno-privatni (ruku na srce – uglavnom privatni) pothvat koji je napravio ovaj grad toliko jedinstvenim u svijetu. O pragmatičnosti, odnosno korisnosti za građane, da i ne pričam.

Za kraj bih samo citirao što ekonomistica Catherine R. Schenk sa Sveučilišta u Glasgowu (koja je radila i za IMF, hongkonške regulatorne agencije, ali i predavala na HK sveučilištima) piše o ekonomskom čudu ovog grada i Cowperthwaiteu:

"Niski porezi, fleksibilno radno zakonodavstvo, izostanak javnog duga i slobodna trgovina glavni su potporni stupovi ekonomskog razvoja Hong Konga."

Ako od nečega trebamo početi učiti što prije, onda je to upravo ovaj sjajan primjer. Autor ovih redaka se nada da bistri Sir Cowperthwaite može jednom i za svagda postati dijelom hrvatskog javnog diskursa – a da priče o pločama, pozdravima i diktatorima budu zamijenjene produktivnom diskusijom ekonomskih politika, po uzoru na uspješne. Barem među nama mladima, ako je starije već teško promijeniti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

FRANJO TUŠEK
Franjo Tušek je student kineske kulture i kineski zet. Trenutno živi u Kini, južnoj provinciji Hainan. Uz faks radi kao učitelj engleskog jezika i traži druge poslovne prilike.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.