Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Prosvjedi u Hong Kongu, koji su započeli početkom lipnja, potaknuti su prijedlogom zakona koji bi Kini i Tajvanu omogućio izručenje osumnjičenih kriminalaca s prebivalištem u Hong Kongu. Ali prosvjedi su puno više od toga. Zakon za izručenje predložen je zbog Chana Tong-kaia, 19-godišnjaka optuženog da je zadavio trudnu djevojku u Tajvanu do smrti, a zatim pobjegao. Sama činjenica da je toliko nesimpatični osumnjičenik nadahnuo prosvjedni pokret promatran širom svijeta, osvjetljava stupanj u kojem se stanovnici Hong Konga boje utjecaja Komunističke partije Kine.

Izuzev četiri godine japanske okupacije tijekom Drugog svjetskog rata, Hong Kong je bio britanska kolonija od 1841. do 1997. Njegova politička kultura izrazito je britanska, što se vidi po tome što Hong Kong ima jasna prava na pravedan kazneni proces, djelomičnu demokratsku zastupljenost i poštovanje za građanske slobode. Godine 1997., kada je Ujedinjeno Kraljevstvo vratilo grad Kini, odredilo je da Peking treba očuvati hongkonšku političku kulturu po modelu "jedna zemlja, dva sustava". U sporazumu se kaže da Kina mora omogućiti Hong Kongu da održi svoj sustav poluautonomije do 2047. godine.

Novine u Hong Kongu u privatnom vlasništvu pišu oštre kritike političara bez političke odmazde. Toga nema u Shenzhenu i drugim dijelovima Kine. Iako kontinentalna Kina tvrdi da ima slobodu udruživanja i izražavanja, ona također ima nejasne zakone protiv subverzije koji dopuštaju vlasti da progoni disidente. "Prijedlog zakona o izručenju zamaglio bi liniju između pravosudnih sustava Hong Konga i kopna", objašnjava novinar i pravnik iz Hong Konga Antony Dapiran.

Stotine tisuća stanovnika Hong Konga izašlo je na ulice, razbijaju stupove svjetiljki (za koje se sumnja da imaju mogućnosti videonadzora) i dolaze pred vladinu zgradu kako bi spriječili Kinu da prijevremeno zadire u slobode Hong Konga. Prosvjednici su zauzvrat primili povećanu policijsku brutalnost - ono što bi moglo postati svakodnevica prijetećeg života pod komunističkom vladavinom.

Većina prosvjednika ne želi secesiju, oni samo žele sačuvati Hong Kong kakav poznaju - bogatu metropolu s visokom ekonomskom slobodom i niskom razinom korupcije. Dapiran napominje da "velika većina, ako ne i svi, u Hong Kongu žele da se sustav 'jedna zemlja, dva sustava' nastavi u nedogled". "Anksioznost" zbog roka do 2047., kaže, pokreće prosvjede. Hongkongeri shvaćaju da je osvajanje pune autonomije nerealno očekivanje. Ali kineska vladavina uništila bi slobode koje njeguju i malo je vjerojatno da će se te slobode vratiti u njihovom životnom vijeku.

Revolucionari Hong Konga samo žele sačuvati ono što imaju. Bore se za ništa više od toga i neće se pomiriti s ništa manje.

Autorica: Liz Wolfe/Reason