Vezani članci:
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Predsjednica EU komisije unajmila privatni avion za putovanje od 50 km
Protiv klimatskih promjena borit će se strahom i mjerama
Dva tjedna nakon medijske kataklizme, led na Grenlandu se opet povećava
Crveni alarm: Koje mjere možemo očekivati protiv klimatskih promjena?
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
2019. je bila globalno druga najtoplija u povijesti mjerenja, prošli srpanj srušio povijesni rekord
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Tko širi lažne vijesti - Liberal ili Faktograf?
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Kako je AOC pala na podvalu pro-trumpovog kulta: Trebamo li početi jesti bebe?
Pitanje na koje Pavel Gregorić izbjegava odgovoriti
Hoće li svijet ostati bez hrane?
Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Klimatske promjene su naša stvarnost, ali nema razloga za histeriju niti povratak u srednji vijek
Dijete zove upomoć, a odrasli plješću
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Kako su katastrofičari od klimatskih promjena napravili potpunu lakrdiju
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini


Piše: Mario Nakić
13.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini


Piše: Mario Nakić
13.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.

Vijesti o dolasku smaka svijeta iliti kraja naše civilizacije postale su uobičajene, gotovo svakodnevne u nekim mainstream medijima. Index je to najavio tijekom zadnjih 10-ak godina već najmanje 5 puta, svaki put proričući drugačiji scenarij i određujući neku drugu godinu kao "točku nakon koje nema povratka". Najnoviji takav članak je objavljen na Indexu nedavno, pod naslovom "Ljudska civilizacija će vjerojatno nestati do 2050. godine".

Pozivaju se na popularni portal za mlade Vice, koji se pak poziva na analizu think-thanka iz Melbourna, a oni opisuju klimatske promjene kao "kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji" te postavljaju "vjerojatan scenarij gdje ćemo završiti u sljedećih 30 godina ako se ništa ne promijeni".

"Otprilike milijardu ljudi moralo bi se iseliti zbog nepodnošljivih životnih uvjeta, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu. Interna kohezija nacionalnih država poput Kine i SAD-a bila bi narušena."

Australci tvrde da nam treba mobilizacija poput Drugog svjetskog rata, koja bi potpuno izmijenila način proizvodnje i korištenja energije, inače nam prijeti vrlo brza propast.

Sličan scenarij predviđa i američki nobelovac, ekonomist Joseph Stiglitz koji u Guardianu poziva na povećanu državnu potrošnju od čak bilijun dolara godišnje kako bi se zaustavile "strašne posljedice klimatskih promjena". Stiglitz tvrdi da klimatske promjene "uzimaju sve više ljudskih žrtava" i koštaju jako puno; gospodarstvo SAD-a gubi, tvrdi, čak 2 posto BDP-a. Zanimljivo, i on priča o ratu, ovaj put "Trećem svjetskom ratu" koji se treba povesti, ali ovaj put protiv klime.

Međutim, ovakve interpretacije klimatskih promjena više su politička doktrina nego znanstveno saznanje, tvrdi danski ekonomist Bjorn Lomborg. Prvo, gospodarska šteta od klimatskih nepogoda u SAD-u iznosi oko 88 milijardi dolara godišnje, što nije 2 posto nego 0,48 posto američkog BDP-a. Još važnije, ekstremni vremenski uvjeti su prirodni dio Zemljinog klimatskog sustava. Velika većina te štete dogodila bi se i da nema klimatskih promjena. "Vjeruje li Stiglitz da bez klimatskih promjena ne bi uopće bilo lošeg vremena?", pita Lomborg.

Posljednja tri desetljeća bila su općenito najtoplija u povijesti mjerenja temperature. Pa ipak, tijekom tog perioda ukupna ekonomska šteta u svijetu počinjena klimatskim neprilikama, prikazana kao udio u svjetskom BDP-u, u fazi je opadanja. Drugim riječima, usprkos činjenici da se stanovništvo povećava pa je i više stvari koje se nađu na putu nevremena (uragana, poplava, požara itd.) nego ikada u povijesti, relativni ekonomski utjecaj ekstremnog vremena na gospodarstvo se smanjuje. Teško je uklopiti ovaj trend u tvrdnje kako je naše gospodarstvo u uvjetima klimatskih promjena "neodrživo".



Lomborg potom daje jedan još jači argument protiv histerije o skoroj propasti civilizacije. Od 1920-ih koncentracija ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi se povećala za 30 posto i prosječna globalna temperatura se povećala za otprilike 1 stupanj Celzijev. Pa ipak, na globalnoj razini rizik od smrti uzrokovane vremenskim nepogodama je tijekom posljednjih 100 godina pao za 99 posto.



Stiglitz tvrdi da si "ne možemo priuštiti da ne potrošimo bilijune kako bismo neutralizirali klimatske promjene jer naši životi i naša civilizacija kakvu znamo su ugroženi, baš kao što su bili u Drugom svjetskom ratu". Lomberg odgovara da znanstvena literatura ukazuje na to kako će klimatske promjene, ukoliko se ne bude protiv njih borilo, 2100. godine koštati svijet 2 do 4 posto BDP-a. "To nije kraj svijeta, pogotovo ako znamo da će 2100. godine čovječanstvo biti nekoliko puta bogatije nego sada".

Ironično, u literaturi "socio-economic pathways" (SSPs), najbogatiji SSP se predviđa za budućnost ukoliko se čovječanstvo u potpunosti bude oslanjalo na slobodno tržište i fosilna goriva.



Izvor: Keywan Rhiahi 2017. "Ovaj SSP5 je postavljen pod uvjetom visoke vjere u slobodno tržišno natjecanje, inovacije i društva uključena u proizvodnju, tehnološki napredak i razvoj ljudskog kapitala kao puta održivog razvoja...U isto vrijeme, ekonomski i društveni razvoj je uparen s korištenjem izvora fosilnih goriva i drugih poznatih resursa za intenziviranje načina života diljem svijeta."

Ove činjenice potpuno su u suprotnosti s aktualnim katastrofičnim najavama kojima nas bombardiraju mediji, ali danas više činjenice nisu ni bitne. Ljudima je u globalu više stalo do njihovih osjećaja, a iz nekog razloga žele osjećati da cijeli svijet ide kvragu i živjeti u nekakvom strahu, "svjetskom ratu". Treba im drama?

Možda je onaj nacistički ideolog iz 1930-ih, koji je pisao da je liberalizam "dosadan jer nitko ne želi provoditi život bez drame, straha i neprijateljstava", zaista bio u pravu. Ljudi će prije povjerovati manipulacijama i lažima koje donose dramatične najave o smaku svijeta koji "samo što nije stigao" nego nepobitne činjenice koje nam kazuju da čovječanstvu nije nikada bilo bolje nego danas i da je budućnost - ako je sami svojom glupošću ne pokvarimo - vrlo vjerojatno još svjetlija. Čovjek je stvarno čudno biće, zar ne?

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.