Vezani članci:
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
Švicarci će glasati o ukidanju zračnih snaga. Liberali su protiv
Hoće li Švicarska nakon ʼzelenog tsunamijaʼ mijenjati svoju ekonomsku politiku?
Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu
Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ
Švicarci idu na referendum zbog Bruxellesa: Hoće li se odreći prava na oružje?
Objavljen je ovogodišnji Indeks ljudske slobode: Ovo su najliberalnije zemlje svijeta
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
[VIDEO] Pogledajte kako Šveđani pametuju Švicarcima o ženskim pravima (obrukali su se)
Švicarska je senzacija na Svjetskom prvenstvu zahvaljujući imigrantima
Top 4 referendumske odluke Švicaraca koje bi lako mogle šokirati Hrvatsku
Zašto Hrvatska treba privatizirati zdravstvo
Prvi put nakon 2007. svjetsko bogatstvo raste brže od populacije
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Austrija nema more, a čak i preko ljeta zarađuje od turizma više od Hrvatske
Zašto na licima švicarskih konobara i ugostitelja nema umora ni zabrinutosti?
Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti
Top 5 najliberalnijih država na svijetu
Švicarci na dobrom putu da potpuno zabrane burku u cijeloj zemlji
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?
Što bi se dogodilo da Sabor nije intervenirao u CHF kredite?
Porez na banke - dobra ili loša ideja?
Aktivist Živog zida se uspoređuje s Hitlerom: 'Hitler je bio borac protiv bankarskog sustava'
'Banke prepune novca, a plasiraju ga državi'
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...


Piše: Libek
Izvor: Libek
19.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...

Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...


Piše: Libek
Izvor: Libek
19.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Pierre Bessard, direktor Liberal Instituta iz Ženeve, govori o uspjehu Švicarske u intervjuu za srpski libertarijanski klub Libek.

Osnovan 1979. godine Liberal Institute je najveća organizacija ove vrste u Švicarskoj. S prostorijama u Ženevi, Luganu i Zürichu kao i s publikacijama na četiri jezika, predstavlja jednu od aktivnijih liberalnih organizacija u Europi.

Pierre Bessard za Libek govori o stvarima koje Švicarsku čine uspješnom, o zabludama u vezi s njegovom zemljom kao i o referendumu o "bezuvjetnom temeljnom dohotku" koji su Švicarci prije dvije godine odbili dvotrećinskom većinom.

* U Europi se često raspravlja o krizama – krizi Eurozone, migrantskoj krizi, sporom ekonomskom rastu i smanjenoj globalnoj konkurentnosti. Čini se istovremeno da postoje i države koje nemaju ovakve izazove. Ljudi često navode Švicarsku kao jednu od najuspješnijih zemalja Europe i svijeta. Koja je tajna švicarskog uspjeha?

- Švicarska ima mnoge izazove slične onima s kojima se suočavaju i ostale visokorazvijene zemlje. To su, na primjer, problem sve većih troškova mirovinskog i zdravstvenog sistema, sve veće državne potrošnje kao i prevelike politizacije društva. Točno je da u usporedbi s najvećim brojem ostalih zemalja Švicarska zaista jest uspješnija po mnogim pitanjima. Razlog za ovakvu vrstu uspjeha uvijek je isti, bez obzira na državu o kojoj se radi – viši nivo ekonomskih sloboda.

Ako pogledamo Fraserov indeks ekonomskih sloboda (Economic Freedom of the World), vidimo da je Švicarska četvrta u svijetu, iza Hong Konga, Singapura i Novog Zelanda. Ovo se u praksi vidi u slobodnoj trgovini, pouzdanom sistemu vladavine prava, manjem uplivu države u gospodarstvo i osobni život građana, niže poreze, fleksibilnije i manje regulirano radno zakonodavstvo, decentraliziran politički sistem odgovoran građanima i povijesno niske stope inflacije.

* Mnogi ljudi iz bivše Jugoslavije naselili su se u Švicarskoj u svojoj potrazi za većom sigurnošću i prilikama da zarade više. Kako je to moguće, da ista osoba koja u Srbiji radi za 500 EUR, na samo tisuću kilometara distance, za isti posao zarađuje i 15 puta više?

- Najveći razlog za ovakvu razliku je razina produktivnosti. Švicarska je kapitalno-intenzivno gospodarstvo, s investicijama koje su značajne kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Proporcionalno veličini, Švicarska je zemlja iz koje potječe najveći broj multinacionalnih kompanija, od kojih su pojedine osnovane čak u 19. stoljeću, kao na primjer, prehrambena firma Nestle ili Credit Suisse, poznati financijski gigant. Ipak, preko 90% biznisa predstavljaju mala i srednja poduzeća, koja su često vrlo inovativna i okrenuta izvozu.

- Ekonomske slobode automatski znače i veću štednju. Veća štednja vodi prema većim investicijama. I na taj način Švicarska postaje vrlo produktivno gospodarstvo, koje ima ne samo visoke plaće, već i visoku kupovnu moć i visok standard. Drugi dio objašnjenja je kvalitetan obrazovni sistem koji je velikim dijelom usmjeren prema potrebama tržišta rada i produktivnom načinu života. Srbija je više desetljeća vodila loše ekonomske politke socijalističkog sistema, dok je Švicarska oduvijek imala u određenoj mjeri liberalne vlade.

* Ako govorimo o uspjesima švicarskog sistema, kakvu ulogu imaju kultura i tradicija, naspram politike i institucija? Da li je kultura važnija od politike?

- Kultura je stvarno temelj politike i institucija. Švicarska zaista posjeduje narativ slobode stoljećima, a njega u 19. stoljeću obnavlja i pjesnik Friedrich Schiller u svome djelu „Wilhelm Tell“. Sloboda se u Švicarskoj tradicionalno razumije kao sloboda od vlade, što je prvo značilo slobodu od okolnih imperija i monarhija. Tri principa osnivanja države u 13. stoljeću bila su obrana od vanjskih napadača, neovisni sud i obrana privatne svojine, prije svega od krađe i štete.

- Ovakva sloboda uvijek je išla i uz etiku osobne odgovornosti i nije predstavljala slobodu da se radi bilo što, nego slobodu da se učini ono što je ispravno. Ovakva tradicija u svojoj osnovi ima grčko–rimsku i judeo-kršćansku mudrost. Sloboda, odgovornost, poštovanje prava na imovinu su, jednostavno, univerzalne ljudske vrijednosti. One su utemeljene u razumu i možete ih naći svuda, od Azije, gdje ih imate u kineskom Taoizmu, do mnogih krajeva sveta. Siguran sam da i Srbija ima sličnu tradiciju. U Švicarskoj su ove ideje utemeljene kao dominantne kroz zalaganje buržoaskih elita u 18. i 19. stoljeću i one su postale osnova sistema vlasti na kojima je svaka vlada zasnovana. Tako je vlada postala vlada od građana i za građane, a ne vladara nad svojim podređenima. To je i jedan od razloga zašto je svaki muškarac građanin Švicarske istovremeno i vojnik koji kod kuće čuva oružje i zašto je direktna demokracija toliko utjecajna: moć je (ako gledamo princip) u rukama građana, a ne u rukama vlade.

* Mnogi misle da je Švicarska bogata zbog velikog broja banaka koje su iz Švicarske i zato što bogati ljudi iz svijeta u Švicarskoj drže svoj novac. Da li je ovo točno i, ako nije, što biste vi rekli nekome tko koristi ovakav argument?

- Banke su, svakako, neophodne za tržišnu ekonomiju. Uz to je i istina da bankarstvo ima veliku tradiciju u Švicarskoj, jer se ona rano razvila kao tržišna ekonomija. Švicarska je jedan od najranijih igrača u industrijskoj revoluciji. Činjenica je, međutim, da bankarski i financijski sektor čini samo deset posto švicarskog gospodarstva danas. Menadžment osobnog bogatstva samo je trećina od tih 10%. To dakle nije toliko veliki udio koliko ljudi misle. Najveći razlog za to što se Švicarska nametnula kao off-shore destinacija je, pored ekspertize vezane za bankarske poslove i kosmopolitskog duha, prije svega politička stabilnost, ekonomske slobode, koje rade u korist očuvanja bogatstva i pravna sigurnost da će sredstva ostavljena u švicarskim bankama biti tu i za 5, 25 ili 100 godina.

- Argument da je Švicarska bogata samo zbog banaka nema mnogo smisla između ostalog i zato što bogatstvo ljudi izvan Švicarske koje se čuva u Švicarskoj ne pripada Švicarcima. Predstavljanje banaka kao glavni argument za bogatstvo Švicarske je način da se skrene pažnja s ekonomskih sloboda kao osnove švicarskih uspjeha.

* Švicarska je mala zemlja, dok oko 25% njenih stanovnika predstavljaju stranci. Ako vidimo debate o migracijama, možemo reći da bi i daleko niži udio imigranata za mnoge europske države značio velike rasprave i otpor populističkih stranaka i anti-imigracijskih krugova. Kako to da Švicarska nema ovakve rasprave i da se čini da čak ima koristi od imigracije?

- Diskusije ove vrste postoje i u Švicarskoj, na primjer o pitanju azilanata. Ali tajna integracije je u tome što veliki broj imigranata odmah nalazi zaposlenje na tržištu rada. U stvari, pored svih ne-Švicaraca koji rade u Švicarskoj, ogroman značaj za gospodarstvo Švicarske imaju desetci tisuća građana susjednih država koji putuju iz svojih gradova blizu granice i preko dana rade u Švicarskoj u pograničnim krajevima. Suprotan smjer kretanja ne viđa se toliko često. To je zato što Švicarska daje više mogućnosti, a više mogućnosti nudi jer privlači više investitora i poduzetnika.

- Bitan faktor je i stručno obrazovanje i sistem „šegrtskog“ usavršavanja. Prema ovom sistemu, moguće je da mladi ljudi koji nemaju akademske ambicije ili ne posjeduju znanje jezika na visokom nivou mogu naučiti određeni zanat ili posao već od petnaeste godine. Oni biraju što žele raditi: da budu cvjećari, vodoinstalateri, stolari, automehaničari, prodavači, frizeri i bivaju zaposleni u toj struci dok jednom tjedno pohađaju stručnu školu. Ovo je najbolja integracija koju možete zamisliti. Kada mladi ljudi dođu kući s plaćom s 15 godina, to oštri njihov osjećaj odgovornosti i osjećaj vrijednosti i ponosa. Iz ovog razloga nema getoa, visokih stopa kriminala i izoliranih zajednica u Švicarskoj. Faktor ujedinjenja je produktivan rad, kao što je bio i ranije.

* Švicarska je nedavno održala referendum o „temeljnom prihodu“, ideji da bi svi građani trebali od države dobivati oko 2500 franaka mjesečno, bez obzira na prihode, zaposlenje ili bogatstvo. Zagovornici ideje kažu da bi ovim sistemom svaki građanin dobio dovoljno novca za osnovne potrebe, a da ljudi ne bi bili demotivirani raditi „besplatnim novcem“. Građani su odbili prijedlog s preko 77% glasova protiv. Što mislite da su glavni prigovori prijedlogu i koji je problem s temeljnim dohotkom?

- Ideja bezuvjetnog temeljnog dohotka je po konceptu slična hiru djeteta koje se nezrelo ponaša. Ideja je da se prihod obeća bez ikakvog truda na strani primatelja. Ta ideja, ipak, mora se nekako financirati, što znači da to plaćaju porezni obveznici. Ako poništite poticaj za rad, nemoguće je da se financira sistem. Ideja je, drugim riječima, apsurdna. Ishod te ideje je uvođenje prinudnog rada jer broj ljudi koji imaju radne vještine ne bi bio dovoljan da popuni mjesta na tržištu rada.

- Treba imati u vidu da je prijedlog bio na referendumu jer je mala grupa aktivista skupila 10.000 verificiranih potpisa, što je dozvoljeno bilo kome u Švicarskoj. Nijedna politička stranka ne podržava ovaj predlog, čak ni stranke s ljevice. Ideja o bezuvjetnom dohotku bi bila katastrofa i vodila bi totalnom gospodarskom kolapsu da je bila primijenjena.

* Mnoge države žele biti kao Švicarska, ali ne znaju kako. Što mislite, što su određene stvari koje bi svaka država mogla učiniti i da se po prosperitetu primakne Švicarskoj?

- Prvi uvjet je da se donositelji odluka bave i zaista interesiraju za napredak svoje zemlje i građana, a ne za svoje kratkoročne osobne interese. To zahtijeva kulturu integriteta. Drugi uvjet je da pustite poduzetnike da rade i ljude da se slobodno razvijaju tako što ćete omogućiti veći nivo ekonomskih sloboda kroz liberalizaciju gospodarstva, smanjenje državnog miješanja i potrošnje, tj. niže poreze i deregulaciju. Vlada bi trebala raditi što manje, a posao vlasti bi trebao biti ograničen na čuvanje mira, provođenje pravde i ulogu sluge građanima. Ljudi na vlasti mogu igrati ulogu lidera ako to žele, ali ulogu lidera koji rade za korist svih građana, što znači osiguravanje individualnih sloboda, osobne odgovornosti i privatnog vlasništva.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.