Vezani članci:
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
Što je s liberalima u koroni?
Novi soj je otkriven među cijepljenima. Beroš: ʼKrivi su necijepljeniʼ
Kako je zapadna Hercegovina, uz nikakve mjere i minimalnu procijepljenost, pobijedila koronu
Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone
8 najčešćih koronaških argumenata i kako na njih odgovoriti
Nova pravila za svadbe su pakao za mladence i raj za birokraciju
Članovi britanskog Vladinog savjeta priznaju da su zastrašivali javnost kako bi ljudi pristali na lockdown
Kopernikanski obrat: Kako su fact checkeri postali ono protiv čega se navodno bore
RTL upozorio na opasne posljedice gledanja TV-a
Istraživanje: Britanski soj nije ništa smrtonosniji od originalne varijante koronavirusa
Kolumnist Večernjeg lista priznao da voodoo mjere ne djeluju protiv korone
Teksas je prije 2 tjedna ukinuo sve represivne mjere. Što se dogodilo?
Beroš je u pravu: Ugostitelji se trebaju ugledati na osoblje Covid bolnice
Nova studija sa Stanforda: Lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa
Dr. Panikhauer pokušao objasniti ʼBiH misterijʼ pa se posvađao sa samim sobom
Dansko istraživanje: Lockdown nema nikakav utjecaj na širenje virusa
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Beroš i Capak: ʼU Hrvatskoj umire 1.000 ljudi tjedno, naravno da će neki stariji i bolesni umrijetiʼ
Plenkovićeva kampanja već pokazuje rezultate: Imamo li prvu preobraćenu antiveksericu?
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Mjere ne djeluju. Treba ih postrožiti.
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Civilna zaštita poplavljena lažnim dojavama o kršenju mjera: ʼTo nam oduzima vrijeme i energijuʼ
Sumanuti napad ekstremističkih piskarala na Split
Podijeli pa vladaj
Zbog koga i čega se zatvaraju srednje škole? Zbog zdravlja sigurno ne...
Novo na Liberalu:
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele

Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize


Piše: Liberal.hr
5.5.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize

Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize


Piše: Liberal.hr
5.5.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prof. Igor Rudan tvrdi da treba slušati samo njega i njegove prijatelje epidemiologe koji se slažu s njim. Prof. Predrag Rajšić objašnjava zašto to nije dobro.

Odmah po izbijanju epidemije koronavirusa, u javnosti se pokušava nametnuti teza da o javnim politikama u krizi smiju govoriti "samo stručnjaci", kao da građani, sami po sebi, ne smiju imati nikakvog utjecaja na politike koje direktno utječu na njihove živote. Naravno da stručnjake treba slušati i njihove preporuke kako izbjeći zarazu i sačuvati zdravlje - to je neupitno. Ali kada govorimo o zakonima koji će imati utjecaja i na druge sfere života osim mogućnosti zaraze virusom, nužno je potražiti i druga mišljenja osim stručnjaka iz samo jedne struke.

Igor Rudan, znanstvenik koji se u ovoj krizi angažirao oko pitanja zakona, redovito se u svojim tekstovima poziva na autoritet, pri čemu pokušava znanost poistovjetiti sa samim sobom (znanost je ono što ja kažem, a svatko tko se sa mnom ne slaže protivi se znanosti). Budući da on sebe smatra stručnijim od drugih zbog titule i zanimanja kojim se bavi, upitali smo našeg znanstvenika s Liberala, Predraga Rajšića, kanadskog sveučilišnog profesora i istraživača, da komentira Rudanov stav.

"Zapelo mi je za oko da Rudan miješa dvije vrste tvrdnji: faktičke i svjetonazorske i nagovještava da svjetonazorske direktno proizlaze iz faktičkih. O faktičkim, epidemiološkim činjenicama, se ne bih sporio. To nije moja disciplina, a i da jest, puno će jednostavnije biti da pretpostavimo da se Rudan i ja slažemo oko svih brojeva koji se objektivno mogu izmjeriti.

Kad to maknemo s puta, možemo se posvetiti onome što je poanta mog teksta.

Čak i ako bismo se slagali oko svih objektivno mjerljivih epidemioloških statistika, Rudan i ja ne moramo doći do istog znanstvenog zaključka o tome kakvu nam moralnu obavezu ti brojevi nameću. Ustvari, moja je tvrdnja da on, isključivo na osnovu epidemiologije, ne može doći ni do kakavog zaključka. Potrebna mu je pomoć drugih znanstvenih disciplina za koje se nije specijalizirao.

Htio bih ovdje ponuditi tu pomoć specijalista. Moja specijalizacija su Environmental Law and Regulation, Environmental Economics i Evidence-Based Policy.

Dakle, Rudan kaže:

Znatno su nam zanimljiviji i važniji primjeri gdje školovani, pametni i iznimno inteligentni ljudi, koji jednostavno nemaju kompetencije za procjenu stanja stvari, pomisle da ih imaju. Tada počnu vjerovati u neke istine koje to nisu, a zatim ih nametati i drugima.

Odličan primjer je inzistiranje nekih ljudi prepoznatih u drugim područjima na tome da: "mjere karantene u Hrvatskoj nisu bile potrebne", da je "Švedska primjer da se moglo i drugačije", te da "Stožer i epidemiolozi ne znaju što rade". Pritom, oni nekako razumiju situaciju bolje od Stožera, epidemiologa i stvarnih stručnjaka.

Rudan ovdje tvrdi, na primjer, da nije istina da je "Švedska primjer da se moglo i drugačije". Problem ovdje je što se istinitost ove tvrdnje ne može utvrditi epidemiološkim istraživanjem.

Rudan i ja se možemo potpuno slagati oko švedskih podataka i opet ja mogu doći do znanstvenog zaključka da lockdown nije pravi put. To je zato što "pravi put" nosi dimenziju na koju epidemiologija ne može odgovoriti nego moramo u pomoć zvati moralnu filozofiju, pravnu teoriju pa i ekonomiju. Ekonomija, opet, je složena i heterogena disciplina koja se bavi ne samo tipičnim temama koje su općepoznate nego i vrlo delikatnim pitanjima kao što su, recimo, kad ima smisla reći da je nešto u društvenom interesu, a kad je takva tvrdnja potpuno logički kontradiktorna.

Jedna od svrha društvenih znanosti jest podučavanje moralne filozofije. Jedno od važnih učenja moralne filozofije jest da, ma koliko izgledalo primamljivo donositi moralne zaključke isključivo na temelju prirodnih znanosti, to je ipak pogreška. To je pogreška jer su prirodne znanosti slijepe za ono što bi ljudi trebali činiti. Na primjer, kad znanost kaže da pušači prerano umiru zbog pušenja, to samo po sebi ne govori ništa o moralnosti pušenja. Možda ne želite prerano umrijeti zbog pušenja, ali to nije znanstvena činjenica. Ovo je vrijednosni sud koji dodajete znanstvenim činjenicama o pušenju kako biste napravili svoju procjenu pušenja. Čak ni to nije dovoljno za moralnu procjenu pušenja. Je li nemoralno skratiti vlastiti ili tuđi život izborom da budete pušač? Možda, ali prirodne znanosti nam neće dati odgovor na to pitanje. Potreban nam je okvir za definiranje i procjenu onoga što je ispravno, a što pogrešno.

U mnogim teorijama moralne filozofije suglasnost ili dobrovoljni pristanak ljudi na bilo kakvu akciju je polazna osnova za odvajanje ispravnog od pogrešnog. Ali, primijetite, suglasnost nije prirodno-znanstveni pojam. To je koncept koji moramo dodati prirodnoj znanosti da bismo procijenili moralnost čina pušenja. Postoje i druge moralne filozofije. Neki, na primjer, koriste javno ili opće dobro kao konačni moralni cilj svih ljudskih akcija.

Ilustracije radi, Sjeverna Koreja koristi prvenstveno ovaj princip kako bi uvjerila svoje stanovništvo da slijedi pravila. Mnoge zapadne zemlje imaju naznake doktrine općeg dobra, ali u vrlo ograničenim količinama. Doktrina općeg dobra ima neke velike nedostatke poput toga da, na primjer, opće dobro nije objektivno moguće definirati tako da se u opće dobro može ubrojiti sve i svašta.

Drugi problem s doktrinom općeg dobra je problem interpersonalne usporedbe dobrobiti. Na primjer, ako mene zatvore u kuću mjesec dana zarad dobrobiti drugih ljudi, ne postoji objektivan način na koji bismo odredili je li moja patnja manja nego njihova dobrobit. Ovaj problem je u ekonomiji vrlo dobro poznat.

Zbog toga epidemiolozi mogu ponuditi samo jedan dio znanja koji je potreban da bi se utvrdilo što treba učiniti kao odgovor na virus. Za ostala saznanja moraju se za pomoć obratiti društvenim znanstvenicima koji uključuju moralne filozofe, političke znanstvenike, ekonomiste i pravne stručnjake. Epidemiološko znanje je samo jedan dio slagalice koji nam je potreban."

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.