Vezani članci:
U Ukrajini se, osim onog pravog, vodi i rat kriptovalutama
Kriptovalute - revolucija koja će pomijeniti svijet i naše svakodnevne odnose
Bitcoin je sloboda
OECD potvrdio: Hrvati su financijski nepismeni. Postoji li način da se to popravi?
Novo na Liberalu:
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Hladni rat u Fokusu: Nađi zabranio Zurovcu da pregovara oko nove vlade
Zurovec (Fokus) objavio prioritete na kojima će inzistirati u razgovorima o Vladi
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
'Anti-HDZ' vlada bila bi najveća prijevara birača u povijesti. Evo zašto neće uspjeti
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci

Financijska pismenost - opasnost uz bok s drogom i kockom


Piše: Mia Elez
24.12.2021.

Financijska pismenost - opasnost uz bok s drogom i kockom

Financijska pismenost - opasnost uz bok s drogom i kockom


Piše: Mia Elez
24.12.2021.

Naši su mainstream mediji nekidan prenijeli tužnu sliku trenutne društvene stvarnosti u Sloveniji. Portali su podijelili vijest o posljedicama pandemije koje su gurnule Sloveniju u pakao ovisnosti, a kojima podliježu većinom djeca i tinejdžeri. O tome sam, u kontekstu posljedica ne samo pandemije, već prvenstveno mjera, pisala u ranijem članku i žalosna statistika prema kojoj su u porastu ovisnosti, depresija i nasilje u obiteljima jest činjenica koju nitko ne osporava.

Porasla je tako, uz dječju ovisnost o igrama na sreću, pornografiji, različitim vrstama droga i tragično povećanom broju maloljetnika koji pružaju seksualne usluge zauzvrat za novac, i "ovisnost o kriptovalutama". Lista svih kušnja kojima su se predali maloljetnici se našla u samom naslovu članka koji me natjerao da se zapitam: otkad se to, uz bok s drogom i prostitucijom, stavlja "ovisnost" o kriptovalutama?

Voljela bih znati zašto se kriptovalute roditeljima predstavlja kao opasnost koja vreba njihove tinejdžere, jednako strašna poput kokaina i online pokera. Pojednostavljeno govoreći, kriptovalute su digitalni zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama – laički rečeno, digitalni novac. Sredstvo su digitalne razmjene, a ono po čemu se razlikuju od novca koji smo dosad poznavali, jest što postoje samo na Internetu te su decentralizirane, odnosno njima ne upravljaju država i centralna banka. Iako nisu formalni novac, imaju vrijednost; gdje država daje vrijednost valuti, digitalnom novcu vrijednost bi trebala davati njegova korisnost i decentraliziranost koja pruža sigurnost. Kriptovalute čuvate u svom digitalnom novčaniku kao što čuvate kune i eure na svom bankovnom računu. Dakle, sredstvo su razmjene na mjestima koja ih prihvaćaju.

Jedno od takvih mjesta je i Konzum, dok je trgovanje u kriptovalutama omogućila čak i vodeća svjetska investicijska banka J.P. Morgan, kao i mnoge druge. S obzirom da Konzum ne prodaje vašoj djeci sumnjive supstance te ih ne poziva na kockanje, ali plaćanje u kriptovalutama prihvaća - pitam se, čemu takvo sijanje straha i upozoravanje na nove opasnosti našeg doba?

Da su kriptovalute tako rubna, opasna i nepoznata pojava, bi li ih Konzum – kao i neusporedivo veće tvrtke i financijske institucije - prihvaćali i koristili? Bojimo li se danas kriptovaluta i doba opće digitalizacije koja se dodatno zaoštrila od početka pandemije jednako kao što smo bojali i štetne rock glazbe sredinom prošlog stoljeća ili Interneta kad smo se prvi put susreli s istim? Ako nismo, tu su mediji da nam potpomognu usađivanjem straha u glave roditelja (kojima danas zaista nije lako brinuti o sigurnosti i dobrobiti svoje djece), jednakim žarom kojim se Internet može portretirati kao mračno i opasno mjesto, premda ima jednu sasvim drugu stranu koja predstavlja nepovratnu prekretnicu u ljudskim životima.

S obzirom da je financijska pismenost u Hrvatskoj, kao i u brojnim zemljama diljem svijeta, poražavajuće skromna, izgleda da bismo trebali strahovati i od opismenjavanja koje uočavamo kod novih generacija. Ako ne znate čega se još danas bojati i uništiti si još jedan dan tamnom stranom nekog novog mjeseca, eto vam prijedloga. Petnaestogodišnjak koji je tek na putu istraživanja svijeta novca, izlaže se financijskom riziku i gotovo će neizbježno doživjeti financijski gubitak. Ipak, ako se sve zlo - pored droga i igara na sreću iz članka koji prenose slovenski i hrvatski mediji - može svesti na potrošenih 100 eura od krizme u loše ulaganje i početnoj vrijednoj lekciji koja se uvijek najbolje nauči na vlastitoj koži, onda roditelji mogu odahnuti, jednako kao što to pojedini čine kada dopuste djeci da se koriste "mračnim" Internetom u svrhu prepisivanja sažetaka nepročitane lektire.

Strah od novog i nepoznatog prirodan je i svojstven ljudima, no samim time što se u svijet digitalnog novca upuštaju brojni financijski moguli – svjesni da će jednom kripto zaživjeti kao i Internet danas, dok ga svi koristimo na dnevnoj bazi – mogao bi poslužiti kao kontra argument svrstavanju početnog financijskog opismenjavanja u digitalnoj sferi s ovisnošću o drogama i igrama na sreću.

Financijska pismenost, koju bismo mogli definirati kao kombinaciju znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka, iznimno je važna u razumijevanju financijskih proizvoda. Stjecanjem takvih znanja i vještina smanjujemo individualne rizike i promašaje u odraslom životu te pridonosimo vlastitom ekonomskom razvoju i rastu. Kao što rizik postoji i u raspolaganju standardnim centraliziranim novcem, jasno da postoji i u sferi digitalnog novca. Kriptovalute, s druge strane, demokratiziraju novac, povećavaju konkurentnost na tržištu sredstava razmjene, predstavljaju potencijalnu alternativu regularnom novcu u čuvanju vrijednosti - štiteći pritom i od opasnosti inflacije - te pružaju značajne i revolucionarne mogućnosti u vidu dostizanja decentraliziranog sustava i financijske neovisnosti o državi i banci. Baš kao što Internet može biti oaza međuvršnjačkog nasilja i izlaganja neprimjerenim i opasnim sadržajima, opet je nepovratno promijenio ljudske živote, do mjere da se malo tko više može zamisliti bez njega – od čitatelja portala do studenta kojem je neizmjerno olakšano školovanje u odnosu na generacije koje nisu uživale takav luksuz.

Kao što je ranije spomenuto, jasno je da će se čovjek uvijek bojati nepoznanice – to je iskonski strah koji nosimo u sebi, dar i prokletstvo misli i svijesti – no to ne znači da razlog za strahom postoji. I luditi su u Industrijskog revoluciji u panici da će im nova tehnologija u potpunosti preoteti posao – ne vidjevši drugu stranu medalje – razbijali neprijateljske strojeve u tvornicama. Pa ipak danas ne možemo zamisliti rad bez strojeva, kao ni život bez suvremene glazbe i Interneta; stoga se zapitajmo žele li nam utjerivači straha i paranoje - koji nekritički pišu i prenose naslove poput ovog o pošasti raznih ovisnosti među djecom u Sloveniji - sve najbolje za dobrobit naše djece ili pak negativno portretiraju novac neovisan o Centralnoj banci i sigurnosti lokalne ekonomije, kako bismo ostali nepismeni ne samo mi, već i mladi od prvoga dana kada pokažu ikakvo zanimanje za financijskim razumijevanjem. Što bi se drugo i dalo zaključiti uslijed stigmatiziranja sudjelovanja "običnog puka" na tržištu, uspoređivanjem istoga s prostitucijom i paklom ovisnosti?

Iako je kripto danas i dalje spekulacijski instrument, njegova budućnost očigledno jasno postoji s obzirom da rizik zanemarivim smatraju mnoge pravne osobe. Zaključno - uzevši u obzir da su kriptovalute decentralizirani alat nad kojim država i svjetska banka nemaju moć - možemo zaključiti komu i zašto pogoduje ovakvo poticanje straha i preventivno dokidanje educiranosti o digitalnom novcu; iz naše perspektive potencijalnom novcu budućnosti, iz perspektive sutrašnjeg mladog čovjeka vjerojatno pojavi uobičajenoj poput Interneta. Tehnološku i društvenu evoluciju, u vremenima u kojima živimo, ipak je nemoguće zaustaviti pa se čini da je u strahu od neizbježnog najbolje panično strašiti roditelje.

Možda tako mladi nikada i ne upoznaju svijet digitalnog novca - strašnog poput droge, kocke i prostitucije – pa odrastu u poslušne dionike društva koji će skeptično misliti da su decentralizirani sustavi mogući otprilike koliko i perpetuum mobile. Tako će im biti omogućeno stoičko trpljenje teških vremena inflacije poput trenutne u Turskoj ili pak općepoznate u Venezueli – nalik na globalnu krizu iz 2008. iz koje su kriptovalute i proizašle - no za potpunu financijsku ovisnost o državi je možda već kasno, kao što je odavno postalo kasno i za poplavu zaraznog rock zvuka i uzbudljivog svijeta Interneta. Edukacija bi, stoga, trebala zamijeniti zastrašivanje, premda i okorjelom protivniku teorija zavjere može biti jasno zašto se isto ne vidi na obzoru.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autorici

MIA ELEZ
Mia Elez je profesorica povijesti i hrvatskog jezika. Zaljubljena je u pisanje, glazbu, film, poeziju i prozu, znanstvenu fantastiku, povijest i filozofiju. U slobodno vrijeme kritizira, teoretizira i postavlja dodatna pitanja.
Više od iste autorice
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.