Financijska pismenost - opasnost uz bok s drogom i kockom

24.12.2021.


PIŠE: MIA ELEZ

Više od iste autorice
Eurosong - politika u ruhu kiča
Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Kako su mediji veličali šarlatana regenerativne medicine
Ekonomske posljedice sankcija protiv Rusije snosit ćemo svi
Fenomen kulta: Zašto neki ljudi olako prepuštaju svoju slobodu u tuđe ruke?
Koronini svjedoci: I Bog želi da se cijepiš
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Gimnazijalac u Češkoj osporio odluke kriznog stožera i natjerao svoje profesore nazad u učionice
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum

Financijska pismenost - opasnost uz bok s drogom i kockom


PIŠE Mia Elez

Naši su mainstream mediji nekidan prenijeli tužnu sliku trenutne društvene stvarnosti u Sloveniji. Portali su podijelili vijest o posljedicama pandemije koje su gurnule Sloveniju u pakao ovisnosti, a kojima podliježu većinom djeca i tinejdžeri. O tome sam, u kontekstu posljedica ne samo pandemije, već prvenstveno mjera, pisala u ranijem članku i žalosna statistika prema kojoj su u porastu ovisnosti, depresija i nasilje u obiteljima jest činjenica koju nitko ne osporava.

Porasla je tako, uz dječju ovisnost o igrama na sreću, pornografiji, različitim vrstama droga i tragično povećanom broju maloljetnika koji pružaju seksualne usluge zauzvrat za novac, i "ovisnost o kriptovalutama". Lista svih kušnja kojima su se predali maloljetnici se našla u samom naslovu članka koji me natjerao da se zapitam: otkad se to, uz bok s drogom i prostitucijom, stavlja "ovisnost" o kriptovalutama?

Voljela bih znati zašto se kriptovalute roditeljima predstavlja kao opasnost koja vreba njihove tinejdžere, jednako strašna poput kokaina i online pokera. Pojednostavljeno govoreći, kriptovalute su digitalni zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama – laički rečeno, digitalni novac. Sredstvo su digitalne razmjene, a ono po čemu se razlikuju od novca koji smo dosad poznavali, jest što postoje samo na Internetu te su decentralizirane, odnosno njima ne upravljaju država i centralna banka. Iako nisu formalni novac, imaju vrijednost; gdje država daje vrijednost valuti, digitalnom novcu vrijednost bi trebala davati njegova korisnost i decentraliziranost koja pruža sigurnost. Kriptovalute čuvate u svom digitalnom novčaniku kao što čuvate kune i eure na svom bankovnom računu. Dakle, sredstvo su razmjene na mjestima koja ih prihvaćaju.

Jedno od takvih mjesta je i Konzum, dok je trgovanje u kriptovalutama omogućila čak i vodeća svjetska investicijska banka J.P. Morgan, kao i mnoge druge. S obzirom da Konzum ne prodaje vašoj djeci sumnjive supstance te ih ne poziva na kockanje, ali plaćanje u kriptovalutama prihvaća - pitam se, čemu takvo sijanje straha i upozoravanje na nove opasnosti našeg doba?

Da su kriptovalute tako rubna, opasna i nepoznata pojava, bi li ih Konzum – kao i neusporedivo veće tvrtke i financijske institucije - prihvaćali i koristili? Bojimo li se danas kriptovaluta i doba opće digitalizacije koja se dodatno zaoštrila od početka pandemije jednako kao što smo bojali i štetne rock glazbe sredinom prošlog stoljeća ili Interneta kad smo se prvi put susreli s istim? Ako nismo, tu su mediji da nam potpomognu usađivanjem straha u glave roditelja (kojima danas zaista nije lako brinuti o sigurnosti i dobrobiti svoje djece), jednakim žarom kojim se Internet može portretirati kao mračno i opasno mjesto, premda ima jednu sasvim drugu stranu koja predstavlja nepovratnu prekretnicu u ljudskim životima.

S obzirom da je financijska pismenost u Hrvatskoj, kao i u brojnim zemljama diljem svijeta, poražavajuće skromna, izgleda da bismo trebali strahovati i od opismenjavanja koje uočavamo kod novih generacija. Ako ne znate čega se još danas bojati i uništiti si još jedan dan tamnom stranom nekog novog mjeseca, eto vam prijedloga. Petnaestogodišnjak koji je tek na putu istraživanja svijeta novca, izlaže se financijskom riziku i gotovo će neizbježno doživjeti financijski gubitak. Ipak, ako se sve zlo - pored droga i igara na sreću iz članka koji prenose slovenski i hrvatski mediji - može svesti na potrošenih 100 eura od krizme u loše ulaganje i početnoj vrijednoj lekciji koja se uvijek najbolje nauči na vlastitoj koži, onda roditelji mogu odahnuti, jednako kao što to pojedini čine kada dopuste djeci da se koriste "mračnim" Internetom u svrhu prepisivanja sažetaka nepročitane lektire.

Strah od novog i nepoznatog prirodan je i svojstven ljudima, no samim time što se u svijet digitalnog novca upuštaju brojni financijski moguli – svjesni da će jednom kripto zaživjeti kao i Internet danas, dok ga svi koristimo na dnevnoj bazi – mogao bi poslužiti kao kontra argument svrstavanju početnog financijskog opismenjavanja u digitalnoj sferi s ovisnošću o drogama i igrama na sreću.

Financijska pismenost, koju bismo mogli definirati kao kombinaciju znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka, iznimno je važna u razumijevanju financijskih proizvoda. Stjecanjem takvih znanja i vještina smanjujemo individualne rizike i promašaje u odraslom životu te pridonosimo vlastitom ekonomskom razvoju i rastu. Kao što rizik postoji i u raspolaganju standardnim centraliziranim novcem, jasno da postoji i u sferi digitalnog novca. Kriptovalute, s druge strane, demokratiziraju novac, povećavaju konkurentnost na tržištu sredstava razmjene, predstavljaju potencijalnu alternativu regularnom novcu u čuvanju vrijednosti - štiteći pritom i od opasnosti inflacije - te pružaju značajne i revolucionarne mogućnosti u vidu dostizanja decentraliziranog sustava i financijske neovisnosti o državi i banci. Baš kao što Internet može biti oaza međuvršnjačkog nasilja i izlaganja neprimjerenim i opasnim sadržajima, opet je nepovratno promijenio ljudske živote, do mjere da se malo tko više može zamisliti bez njega – od čitatelja portala do studenta kojem je neizmjerno olakšano školovanje u odnosu na generacije koje nisu uživale takav luksuz.

Kao što je ranije spomenuto, jasno je da će se čovjek uvijek bojati nepoznanice – to je iskonski strah koji nosimo u sebi, dar i prokletstvo misli i svijesti – no to ne znači da razlog za strahom postoji. I luditi su u Industrijskog revoluciji u panici da će im nova tehnologija u potpunosti preoteti posao – ne vidjevši drugu stranu medalje – razbijali neprijateljske strojeve u tvornicama. Pa ipak danas ne možemo zamisliti rad bez strojeva, kao ni život bez suvremene glazbe i Interneta; stoga se zapitajmo žele li nam utjerivači straha i paranoje - koji nekritički pišu i prenose naslove poput ovog o pošasti raznih ovisnosti među djecom u Sloveniji - sve najbolje za dobrobit naše djece ili pak negativno portretiraju novac neovisan o Centralnoj banci i sigurnosti lokalne ekonomije, kako bismo ostali nepismeni ne samo mi, već i mladi od prvoga dana kada pokažu ikakvo zanimanje za financijskim razumijevanjem. Što bi se drugo i dalo zaključiti uslijed stigmatiziranja sudjelovanja "običnog puka" na tržištu, uspoređivanjem istoga s prostitucijom i paklom ovisnosti?

Iako je kripto danas i dalje spekulacijski instrument, njegova budućnost očigledno jasno postoji s obzirom da rizik zanemarivim smatraju mnoge pravne osobe. Zaključno - uzevši u obzir da su kriptovalute decentralizirani alat nad kojim država i svjetska banka nemaju moć - možemo zaključiti komu i zašto pogoduje ovakvo poticanje straha i preventivno dokidanje educiranosti o digitalnom novcu; iz naše perspektive potencijalnom novcu budućnosti, iz perspektive sutrašnjeg mladog čovjeka vjerojatno pojavi uobičajenoj poput Interneta. Tehnološku i društvenu evoluciju, u vremenima u kojima živimo, ipak je nemoguće zaustaviti pa se čini da je u strahu od neizbježnog najbolje panično strašiti roditelje.

Možda tako mladi nikada i ne upoznaju svijet digitalnog novca - strašnog poput droge, kocke i prostitucije – pa odrastu u poslušne dionike društva koji će skeptično misliti da su decentralizirani sustavi mogući otprilike koliko i perpetuum mobile. Tako će im biti omogućeno stoičko trpljenje teških vremena inflacije poput trenutne u Turskoj ili pak općepoznate u Venezueli – nalik na globalnu krizu iz 2008. iz koje su kriptovalute i proizašle - no za potpunu financijsku ovisnost o državi je možda već kasno, kao što je odavno postalo kasno i za poplavu zaraznog rock zvuka i uzbudljivog svijeta Interneta. Edukacija bi, stoga, trebala zamijeniti zastrašivanje, premda i okorjelom protivniku teorija zavjere može biti jasno zašto se isto ne vidi na obzoru.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
Ocijeni članak
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autorici
Mia Elez je profesorica povijesti i hrvatskog jezika. Zaljubljena je u pisanje, glazbu, film, poeziju i prozu, znanstvenu fantastiku, povijest i filozofiju. U slobodno vrijeme kritizira, teoretizira i postavlja dodatna pitanja. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: