Vezani članci:
Članovi britanskog Vladinog savjeta priznaju da su zastrašivali javnost kako bi ljudi pristali na lockdown
Udri jače, banijače!
Treba li uvesti sankcije za liječnike koji usred epidemije glume turističke vodiče?
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
Što je s liberalima u koroni?
Novi soj je otkriven među cijepljenima. Beroš: ʼKrivi su necijepljeniʼ
Kako je zapadna Hercegovina, uz nikakve mjere i minimalnu procijepljenost, pobijedila koronu
8 najčešćih koronaških argumenata i kako na njih odgovoriti
Nova pravila za svadbe su pakao za mladence i raj za birokraciju
Kopernikanski obrat: Kako su fact checkeri postali ono protiv čega se navodno bore
RTL upozorio na opasne posljedice gledanja TV-a
Istraživanje: Britanski soj nije ništa smrtonosniji od originalne varijante koronavirusa
Kolumnist Večernjeg lista priznao da voodoo mjere ne djeluju protiv korone
Teksas je prije 2 tjedna ukinuo sve represivne mjere. Što se dogodilo?
Beroš je u pravu: Ugostitelji se trebaju ugledati na osoblje Covid bolnice
Nova studija sa Stanforda: Lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa
Dr. Panikhauer pokušao objasniti ʼBiH misterijʼ pa se posvađao sa samim sobom
Dansko istraživanje: Lockdown nema nikakav utjecaj na širenje virusa
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Beroš i Capak: ʼU Hrvatskoj umire 1.000 ljudi tjedno, naravno da će neki stariji i bolesni umrijetiʼ
Plenkovićeva kampanja već pokazuje rezultate: Imamo li prvu preobraćenu antiveksericu?
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Mjere ne djeluju. Treba ih postrožiti.
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Civilna zaštita poplavljena lažnim dojavama o kršenju mjera: ʼTo nam oduzima vrijeme i energijuʼ
Sumanuti napad ekstremističkih piskarala na Split
Podijeli pa vladaj
Zbog koga i čega se zatvaraju srednje škole? Zbog zdravlja sigurno ne...
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone


Piše: Mia Elez
Photo: Kat J/Unsplash
20.9.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone

Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone


Piše: Mia Elez
Photo: Kat J/Unsplash
20.9.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Malo pomalo svemu dođe kraj, pa tako i ljetu. Zakoračili smo u predsoblje jeseni 2021. godine, polako ostavljajući iza sebe turističku sezonu, koja se pokazala poprilično uspješnom unatoč crnim prognozama i zastrašivanjima od strane mjeraša. Život se, s početkom rujna, polagano vraća u normalu - blijedu inačicu neke stare - te kao i uvijek, ide dalje, a prate ga ukorak i mjere čije se postrožavanje neumorno najavljuje posljednjih mjeseci. Takve najave ne iznenađuju, no poučeni dosadašnjim iskustvom u posljednjih godinu dana i šest mjeseci, otkada se globalna slika znatno promijenila dolaskom koronavirusa, neizbježno je osvrnuti se na drugu stranu statistike; statistike koja ne broji zaražene i preminule, već one koja je pala u sjenu pandemije. Riječ je o statistici mentalnog zdravlja i higijene, na koje su početna prisutnost virusa i popratne mjere ostavili itekakav trag diljem svijeta.

Od ožujka 2020. godine došlo je do ozbiljne krize mentalnog zdravlja, o čemu se nedovoljno govori i piše. Prema podatcima Udruge Životna linija, od početka pandemije došlo je do ozbiljnog porasta obiteljskog nasilja, svih vrsta ovisnosti i najstrašnijeg naličja zla - zlostavljanja djece. U odnosu na 2019. godinu, već do svibnja 2020. godine zlostavljanje djece je poraslo za 27 posto. Od prošle godine do danas je, također, fizičko i emocionalno zlostavljanje djece poraslo za 32 posto, dok se seksualno zlostavljanje povećalo za čak 67 posto. Prema istraživanjima, provedenima samo na području Zagreba, gotovo je 60 posto djece osjetilo anksioznost, a neke od posljedica pandemije - i slobodno bih nadodala, "preporuka" koje ju prate i medijskog senzacionalističkog terora i zastrašivanja pod cijenu klikova i gledanosti - osjećaji su beznađa, straha i tuge koje je osjetilo više od 50 posto djece u Republici Hrvatskoj.

Da djeca moraju mnogo toga praštati odraslima, mudro je rekao Mali princ, omiljen među brojnim osnovnoškolcima. Ukradeno djetinjstvo oprostiti je, ipak, teško. Stres uzrokovan zastrašivanjem - zbog čega nam se uvjetuje da zanemarimo svoje urođene potrebe za suncem, druženjem, kretanjem i bavljenjem raznoraznim sportskim aktivnostima kojima pridonosimo psihofizičkom zdravlju - ostavio je tako traga na svima, a naročito na djeci i mladima. Tomu u prilog ide zabrinjavajuća statistika prema kojoj je, uz porast online nasilja u jeku "novog normalnog", zabilježen porast samoubojstava i pokušaja samoubojstava u brojnim populacijama, uključujući i Hrvatsku, s naglaskom na porast u osjetljivoj dobnoj skupini do 25 godina starosti, za vrijeme koje se ponajviše oblikuje naša ličnost.

Svakoga dana se u Republici Hrvatskoj u prosjeku ubije otprilike dvoje ljudi, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 osoba, prema Državnom zavodu za statistiku. Prošle godine je suicid počinilo 566 osoba dok je zabilježenih pokušaja 762. Istraživanjem Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja pokazalo se da je 2,4 posto maturanata imalo suicidalne misli tijekom prvih restrikcija i globalnog ozračja na početku sage o koroni, a niz crnih podataka tu ne prestaje. Do svibnja ove godine u odnosu na 2020., samoubojstva i pokušaji samoubojstava kod djece do 14 godina porasli su za 66,7 posto, a unutar dobne skupine od 15 do 18 godina za 56,3 posto. Od navedenih skupina djece preko čijih se leđa lomi prevelik teret posljednje gotovo dvije godine, posebno je ugrožena spomenuta skupina od 15 do 18 godina, u kojoj je zabilježen značajan porast samoubojstava i pokušaja samoubojstava i prošle godine u odnosu na pretprošlu 2019.

Samoubojstvo je jedan od deset najčešćih uzroka smrti, a negativni trend depresije i posljedičnog oduzimanja vlastitog života neslavno se nastavlja. O podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i prevenciji suicida brine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), podržavajući obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava (WSPD) na datum 10. rujna, istovremeno izdajući preporuke za restriktivne mjere, koje Stožer potom pretvara u svete zapovijedi, a zbog kojih iznimno velik broj mladih neizmjerno pati. Podrška koju Svjetska zdravstvena organizacija WSPD-u daje, bolno je licemjerna i pitanje je hoće li im djeca to ikada moći oprostiti.

Zatvaranje u domove i "odgovorno" ponašanje prema naputku WHO-a i Stožera doprinijeli su i nekolicini negativnih trendova kod odraslih, poput porasta broja ovisnika o alkoholu, koji je sada kod nas skočio na 250.000, potom porasta broja ovisnika o kocki i klađenju - jer kockanju i klađenju se možeš posvetiti odgovorno iz udobnosti svoga doma - te posljedično povećanju razorenih brakova. Kao i kod djece, bilježi se povećanje broja odraslih koji se bore s raznim psihičkim smetnjama - preko depresije i anksioznosti do nesanice i PTSP-a - kojih je, prema podatcima Klinike za psihijatriju Vrapče, od pojave pandemije za 20-25 posto više.

Crna kronika cvjeta, a mainstream mediji uporno posvećuju pozornost tek jednoj strani medalje - broju umrlih od koronavirusa i s dijagnozom virusa - koju dodatno, kao poklon čitateljima i gledateljima, umataju u strah i prijetnje koje prenose od Stožera, naš Stožer od stožera zapadnih zemalja, a njihovi stožeri od WHO-a koji uslijed krojenja restriktivnih mjera tobože plače nad statistikom - poraženih, izjedenih depresijom i beznađem - djevojčica, dječaka, mladih i odraslih koji su digli ruke od života.

Razlozi za samoubojstvo su iznimno kompleksna i intimna stvar u koju nitko ne može ulaziti - no ako uočavamo već drugu godinu zaredom poveznicu između hirovitih restrikcija na koje nemamo utjecaja i rastuće depresije među svima, a naročito mladima, ne možemo pred istom zatvarati oči. Odgovornost je ključna, ali naš je zadatak da se ponaosob ponašamo samoodgovorno, a da pritom - uz brigu za opće zdravlje - brinemo i o mentalnoj higijeni jer bez zdravog duha nema ni zdravog tijela.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autorici

MIA ELEZ
Mia Elez je profesorica povijesti i hrvatskog jezika. Zaljubljena je u pisanje, glazbu, film, poeziju i prozu, znanstvenu fantastiku, povijest i filozofiju. U slobodno vrijeme kritizira, teoretizira i postavlja dodatna pitanja.
Više od iste autorice
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.