Vezani članci:
Članovi britanskog Vladinog savjeta priznaju da su zastrašivali javnost kako bi ljudi pristali na lockdown
Udri jače, banijače!
Treba li uvesti sankcije za liječnike koji usred epidemije glume turističke vodiče?
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
Što je s liberalima u koroni?
Novi soj je otkriven među cijepljenima. Beroš: ʼKrivi su necijepljeniʼ
Kako je zapadna Hercegovina, uz nikakve mjere i minimalnu procijepljenost, pobijedila koronu
8 najčešćih koronaških argumenata i kako na njih odgovoriti
Nova pravila za svadbe su pakao za mladence i raj za birokraciju
Kopernikanski obrat: Kako su fact checkeri postali ono protiv čega se navodno bore
RTL upozorio na opasne posljedice gledanja TV-a
Istraživanje: Britanski soj nije ništa smrtonosniji od originalne varijante koronavirusa
Kolumnist Večernjeg lista priznao da voodoo mjere ne djeluju protiv korone
Teksas je prije 2 tjedna ukinuo sve represivne mjere. Što se dogodilo?
Beroš je u pravu: Ugostitelji se trebaju ugledati na osoblje Covid bolnice
Nova studija sa Stanforda: Lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa
Dr. Panikhauer pokušao objasniti ʼBiH misterijʼ pa se posvađao sa samim sobom
Dansko istraživanje: Lockdown nema nikakav utjecaj na širenje virusa
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Beroš i Capak: ʼU Hrvatskoj umire 1.000 ljudi tjedno, naravno da će neki stariji i bolesni umrijetiʼ
Plenkovićeva kampanja već pokazuje rezultate: Imamo li prvu preobraćenu antiveksericu?
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Mjere ne djeluju. Treba ih postrožiti.
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Civilna zaštita poplavljena lažnim dojavama o kršenju mjera: ʼTo nam oduzima vrijeme i energijuʼ
Sumanuti napad ekstremističkih piskarala na Split
Podijeli pa vladaj
Novo na Liberalu:
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti
Istraživanje: Sloboda govora među top pitanjima koja brinu američke glasače
Mojmira otkrila zakon ponude i potražnje. Nije oduševljena
Vladina agencija se hvali: Hrvatska je prvak svijeta po broju beskorisnih parazita
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja

Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone


Piše: Mia Elez
Photo: Kat J/Unsplash
20.9.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone

Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone


Piše: Mia Elez
Photo: Kat J/Unsplash
20.9.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Malo pomalo svemu dođe kraj, pa tako i ljetu. Zakoračili smo u  predsoblje jeseni 2021. godine, polako ostavljajući iza sebe turističku sezonu, koja se pokazala poprilično uspješnom unatoč crnim prognozama i zastrašivanjima od strane mjeraša. Život se, s početkom rujna, polagano vraća u normalu - blijedu inačicu neke stare - te kao i uvijek, ide dalje, a prate ga ukorak i mjere čije se postrožavanje neumorno najavljuje posljednjih mjeseci. Takve najave ne iznenađuju, no poučeni dosadašnjim iskustvom u posljednjih godinu dana i šest mjeseci, otkada se globalna slika znatno promijenila dolaskom koronavirusa, neizbježno je osvrnuti se na drugu stranu statistike; statistike koja ne broji zaražene i preminule, već one koja je pala u sjenu pandemije. Riječ je o statistici mentalnog zdravlja i higijene, na koje su početna prisutnost virusa i popratne mjere ostavili itekakav trag diljem svijeta.

Od ožujka 2020. godine došlo je do ozbiljne krize mentalnog zdravlja, o čemu se nedovoljno govori i piše. Prema podatcima Udruge Životna linija, od početka pandemije došlo je do ozbiljnog porasta obiteljskog nasilja, svih vrsta ovisnosti i najstrašnijeg naličja zla - zlostavljanja djece. U odnosu na 2019. godinu, već do svibnja 2020. godine zlostavljanje djece je poraslo za 27 posto. Od prošle godine do danas je, također, fizičko i emocionalno zlostavljanje djece poraslo za 32 posto, dok se seksualno zlostavljanje povećalo za čak 67 posto. Prema istraživanjima, provedenima samo na području Zagreba, gotovo je 60 posto djece osjetilo anksioznost, a neke od posljedica pandemije - i slobodno bih nadodala, "preporuka" koje ju prate i medijskog senzacionalističkog terora i zastrašivanja pod cijenu klikova i gledanosti - osjećaji su beznađa, straha i tuge koje je osjetilo više od 50 posto djece u Republici Hrvatskoj.

Da djeca moraju mnogo toga praštati odraslima, mudro je rekao Mali princ, omiljen među brojnim osnovnoškolcima. Ukradeno djetinjstvo oprostiti je, ipak, teško. Stres uzrokovan zastrašivanjem - zbog čega nam se uvjetuje da zanemarimo svoje urođene potrebe za suncem, druženjem, kretanjem i bavljenjem raznoraznim sportskim aktivnostima kojima pridonosimo psihofizičkom zdravlju - ostavio je tako traga na svima, a naročito na djeci i mladima. Tomu u prilog ide zabrinjavajuća statistika prema kojoj je, uz porast online nasilja u jeku "novog normalnog", zabilježen porast samoubojstava i pokušaja samoubojstava u brojnim populacijama, uključujući i Hrvatsku, s naglaskom na porast u osjetljivoj dobnoj skupini do 25 godina starosti, za vrijeme koje se ponajviše oblikuje naša ličnost.

Svakoga dana se u Republici Hrvatskoj u prosjeku ubije otprilike dvoje ljudi, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 osoba, prema Državnom zavodu za statistiku. Prošle godine je suicid počinilo 566 osoba dok je zabilježenih pokušaja 762. Istraživanjem Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja pokazalo se da je 2,4 posto maturanata imalo suicidalne misli tijekom prvih restrikcija i globalnog ozračja na početku sage o koroni, a niz crnih podataka tu ne prestaje. Do svibnja ove godine u odnosu na 2020., samoubojstva i pokušaji samoubojstava kod djece do 14 godina porasli su za 66,7 posto, a unutar dobne skupine od 15 do 18 godina za 56,3 posto. Od navedenih skupina djece preko čijih se leđa lomi prevelik teret posljednje gotovo dvije godine, posebno je ugrožena spomenuta skupina od 15 do 18 godina, u kojoj je zabilježen značajan porast samoubojstava i pokušaja samoubojstava i prošle godine u odnosu na pretprošlu 2019.

Samoubojstvo je jedan od deset najčešćih uzroka smrti, a negativni trend depresije i posljedičnog oduzimanja vlastitog života neslavno se nastavlja. O podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i prevenciji suicida brine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), podržavajući obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava (WSPD) na datum 10. rujna, istovremeno izdajući preporuke za restriktivne mjere, koje Stožer potom pretvara u svete zapovijedi, a zbog kojih iznimno velik broj mladih neizmjerno pati. Podrška koju Svjetska zdravstvena organizacija WSPD-u daje, bolno je licemjerna i pitanje je hoće li im djeca to ikada moći oprostiti.

Zatvaranje u domove i "odgovorno" ponašanje prema naputku WHO-a i Stožera doprinijeli su i nekolicini negativnih trendova kod odraslih, poput porasta broja ovisnika o alkoholu, koji je sada kod nas skočio na 250.000, potom porasta broja ovisnika o kocki i klađenju - jer kockanju i klađenju se možeš posvetiti odgovorno iz udobnosti svoga doma - te posljedično povećanju razorenih brakova. Kao i kod djece, bilježi se povećanje broja odraslih koji se bore s raznim psihičkim smetnjama - preko depresije i anksioznosti do nesanice i PTSP-a - kojih je, prema podatcima Klinike za psihijatriju Vrapče, od pojave pandemije za 20-25 posto više.

Crna kronika cvjeta, a mainstream mediji uporno posvećuju pozornost tek jednoj strani medalje - broju umrlih od koronavirusa i s dijagnozom virusa - koju dodatno, kao poklon čitateljima i gledateljima, umataju u strah i prijetnje koje prenose od Stožera, naš Stožer od stožera zapadnih zemalja, a njihovi stožeri od WHO-a koji uslijed krojenja restriktivnih mjera tobože plače nad statistikom - poraženih, izjedenih depresijom i beznađem - djevojčica, dječaka, mladih i odraslih koji su digli ruke od života.

Razlozi za samoubojstvo su iznimno kompleksna i intimna stvar u koju nitko ne može ulaziti - no ako uočavamo već drugu godinu zaredom poveznicu između hirovitih restrikcija na koje nemamo utjecaja i rastuće depresije među svima, a naročito mladima, ne možemo pred istom zatvarati oči. Odgovornost je ključna, ali naš je zadatak da se ponaosob ponašamo samoodgovorno, a da pritom - uz brigu za opće zdravlje - brinemo i o mentalnoj higijeni jer bez zdravog duha nema ni zdravog tijela.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autorici

MIA ELEZ
Mia Elez je profesorica povijesti i hrvatskog jezika. Zaljubljena je u pisanje, glazbu, film, poeziju i prozu, znanstvenu fantastiku, povijest i filozofiju. U slobodno vrijeme kritizira, teoretizira i postavlja dodatna pitanja.
Više od iste autorice
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.