Vezani članci:
Kako sam shvatila da sam liberalka
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Gdje liberalizam škripi
Brinu li liberali uopće za društvo?
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Predstavljamo: Šonje & Polšek - Prešućeni trijumf liberalizma
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Trumpizam i liberalizam ne idu skupa
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Mnogi u Hrvatskoj misle da si liberalan ako želiš drugima uskratiti slobodu
U prva 4 dana preko 3.400 ljudi riješilo je naš test. Što mislite, koliko su Hrvati liberalni?
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Zašto ljevica i liberalizam nikako ne idu skupa
Hippie pokret i liberalizam: Što iz njega možemo naučiti
Liberal je onaj koji stane u obranu ljudskih prava onih s kojima se ne slaže
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Vrijeme je da građani kažu DOSTA napornim ekstremistima
Je li liberalizam stvarno prijetnja očuvanju tradicionalne obitelji?
Lijevo ili desno - kako se u svijetu percipira politički liberalizam?
Amsterdamska koalicija i liberalizam
Kako su hrvatski 'liberalni' političari pogrešno shvatili liberalizam
Stjepan Radić: Liberalizam (1902)
Nastavak: Je li liberalizam suprotstavljen katoličkom socijalnom nauku?
Novo na Liberalu:
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora

Sve nijanse liberalizma


Piše: Mario Nakić
30.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Sve nijanse liberalizma

Sve nijanse liberalizma


Piše: Mario Nakić
30.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

O liberalizmu smo već puno pisali na ovim stranicama, ali tema je toliko široka da edukacije nikad dosta. Primijetio sam u raznim raspravama na Twitteru, ali i na našoj Facebook stranici, da mnogi u Hrvatskoj još uvijek ne razumiju što liberalizam sve predstavlja (lijevo, desno ili centar). U suštini, odgovor je možda pomalo zbunjujući, ali liberalizam može biti i ljevica i desnica i centar, ovisno o podvrsti.

Liberalizam se temelji na obrani osobnih i ekonomskih sloboda pojedinca, ograničenoj vladi koja ima primarni cilj očuvanje mira te zaštitu prava i ravnopravnosti svih građana. Svi liberali svoju ekonomsku politiku temelje na učenju Adama Smitha nakon kojega je kasnije izašao cijeli niz različitih liberalnih škola ekonomije. Svi liberali imaju neke zajedničke ciljeve - sloboda govora, trgovine, rada, izbora; jednakost građana pred zakonom; tolerancija različitosti te mir i suradnja sa susjedima. Podvrste liberalizma se razlikuju u nijansama, no o tim nijansama su upravo najčešće javne rasprave pa se liberali nerijetko nađu na suprotnim stranama.

Pokušat ću predočiti, na što jednostavniji način, podjelu na tri osnovne grane liberalizma, koje su manje-više iste (samo eventualno drukčije nazvane) diljem svijeta.

Klasični liberalizam

To je onaj čisti, po meni jedini istinski liberalizam, iz jednostavnog razloga što se čvrsto drži principa i ne pravi nikakve ustupke po tom pitanju. Sve druge grane liberalizma predstavljaju neke ustupke od istinskog liberalizma. Društvena misao klasičnog liberalizma zasniva se na pisanju engleskih mislioca Thomasa Hobbesa i Johna Lockea. Principi su jednostavni: sloboda i privatno vlasništvo su nepovredivi, neotuđivi i jedini zadatak države je štititi ova temeljna prava svakom građaninu jednako.

Klasični liberalizam temelji se na logici i razumu te prati znanstveno utvrđene činjenice. Klasični liberali shvaćaju da je slobodnotržišni kapitalizam najefikasniji ekonomski sistem koji omogućuje funkcioniranje slobodnog društva te dovodi do jednakosti prilika. Klasični liberali su jako skeptični prema svakom državnom intervencionizmu u tržište i privatni sektor. Bez obzira na osobni svjetonazor, klasični liberali neće nametati vlastite svjetonazorske poglede drugima putem državnog aparata zato što su svjesni da je svaki čovjek jedinka za sebe, s vlastitim željama i interesima, i to treba poštivati dok god svojim djelovanjem ne narušava temeljna prava drugih pojedinaca.

Klasični liberali mogu biti domoljubi ili kozmopoliti, mogu biti vjernici ili ateisti, ali ta pitanja smatraju osobnim pitanjima pojedinca koja ne utječu na njihove stavove o političkom djelovanju. Za klasičnog liberala potpuno je svejedno je li neka osoba njegove nacionalnosti/vjere ili neke druge, je li gay ili straight, muško ili žensko - bitno je samo da ima jednaka prava i tretman pred zakonom kao i svatko drugi. Zato se za klasični liberalizam često kaže da je to "jedina ideologija s potpunim izostankom ideologije" - jer se ova ideologija kod političkog, društvenog i ekonomskog promišljanja trudi potpuno isključiti emocije i pozivati isključivo na razum i logiku.

Razlike između škola klasičnog liberalizma svode se na domenu kojom upravlja država. Stara francuska škola 19. stoljeća te austrijska škola 20. stoljeća (koja ima i dan-danas mnogo poklonika među intelektualcima) smatraju, na primjer, da djelovanje države mora biti ograničeno isključivo na očuvanje granica (vojska), funkcioniranje pravne države (neovisno pravosuđe), čuvanje reda (policija), javnu infrastrukturu te politička tijela (vlade i parlamenti - nacionalni, regionalni i lokalni) koja bi demokratski upravljala tim poslovima. S druge strane, nakon Drugog svjetskog rata pojavile su se škole koje proširuju djelovanje vlade (ordoliberalna i čikaška škola npr.) i na obrazovanje te socijalu (zdravstvo, socijalna pomoć, mirovine).

Danas među klasičnim liberalima prevladava mišljenje da država treba imati bitnu ulogu u obrazovanju i socijali, ali i na tim područjima liberali traže rješenja koja uključuju privatni sektor te stvaranje tržišne konkurencije, kako bi se poboljšala kvaliteta usluge i postigla stabilnost sustava, a opet da nitko ne bude zakinut ili "ostavljen na cjedilu".

Klasični liberali su često (iako ne svi) progresivni, u smislu da im nije slogan samo "live and let live", nego teže društvenom napretku i jednakosti prilika. Međutim, oni će favorizirati dobrovoljni aktivizam i edukaciju umjesto državnih mjera koje bi prisilno nametnule "napredak". Favoriziraju spontani napredak slobodnom evolucijom, a do nje dolazi isključivo kad država dopusti građanima što veće ekonomske i osobne slobode.

Klasični liberalizam na političkom spektrumu predstavlja u suštini strogi centar, premda to može biti pomaknuto lijevo ili desno ako je u nekom društvu cijeli politički spektar pomaknut na jednu stranu.

Socijalni liberalizam

Socijalni liberalizam (u Americi se naziva "moderni" liberalizam ili samo "liberalizam") je "lijeva" grana liberalizma. Njegovi pobornici shvaćaju da je tržišna ekonomija najefikasniji ekonomski model i superioran u odnosu na intervencionizam i socijalizam, ali puno veću pažnju posvećuju društvenim pitanjima koja smatraju bitnijima za ukupni razvoj društva. Njihov ideal je jednakost prilika, i zbog tog ideala spremni su žrtvovati neke principe slobodnog tržišta smatrajući da država može i treba utjecati na društveni napredak svojim intervencijama.

Za soc-liberalizam možda bi najbolji slogan bio "Manje Misesa, više Milla". Socijalni liberali su veliki progresivci, zalažu se za ravnopravnost pripadnika manjina, žena, ugroženih skupina u društvu i u tome su obično veliki aktivisti. Međutim, to ne čine iz kolektivističkih pobuda, već na temelju liberalnog principa jednakosti prilika za sve. Za razliku od socijaldemokrata, soc-liberali će preferirati, kad god je to moguće, promjene unutar društva bez zakonske intervencije države. Soc-liberali su obično kozmopoliti koji vide najveći problem u nacionalizmu i religiji, a puno manji u socijalizmu. Iako su bliski socijaldemokratima po mnogim pitanjima, soc-liberali će se obično protiviti progresivnom oporezivanju. Po pitanju državnih intervencija u slobodno tržište, prema preporuci Johna Maynarda Keynesa soc-liberali će preferirati "individualni pristup" - prvo dobro izvagati u svakom pojedinom slučaju koje su eventualne prednosti, a koji su nedostatci u slučaju intervencije.

Socijalni liberalizam se na političkom spektrumu nalazi lijevo od centra, na pola puta između socijaldemokracije i klasičnog liberalizma.

Konzervativni liberalizam

Kad čuju izraze "konzervativni liberalizam" i "liberalni konzervatizam" (dvije potpuno različite stvari, ne brkati!), u Hrvatskoj će ljudi u pravilu reagirati smijehom ili čuđenjem. To je rezultat našeg obrazovnog sustava i, još više, indoktrinacije medija u kojima prevladavaju ortodoksni ljevičari. Ali konzervativni liberalizam je vrlo proširen politički pravac u Europi i svijetu. Konzervativci i liberali su najčešće u političkoj koaliciji (takve su vlade, recimo, na vlasti trenutno u Norveškoj, Nizozemskoj, Danskoj), a postoje i konzervativno-liberalne političke stranke (u Irskoj na vlasti). Profesor politologije Peter Lawlor je u svojoj analizi zaključio da je američka Republikanska stranka zapravo puna konzervativnih liberala.

Čak i kod nas, vjerujem da postoji dosta velika masa ljudi koji su konzervativni liberali, a da toga nisu ni sami svjesni.

Konzervativni liberalizam nadopunjuje klasični liberalni svjetonazor kršćanskom etikom. Konzervativni liberali vjeruju da je kršćanstvo temelj zapadne civilizacije pa odbacivanje kršćanske etike bi po njima značilo propast cijele liberalne civilizacije. Oni su potpuno prihvatili klasično liberalnu teoriju slobodnog tržišta kao najefikasnijeg ekonomskog modela, u kombinaciji s pravnom, nacionalnom državom, ali društvena pitanja ne smatraju toliko bitnim. Nisu progresivci, što znači da ne teže društvenom napretku, ali nisu ni protivnici društvenog napretka dok on ne zadire u osobne slobode pojedinca. Na primjer, konzervativni liberal se neće u prvim redovima boriti za prava transrodnih osoba, on/ona će vjerojatno transrodnost smatrati društvenom anomalijom ili čak psihičkim poremećajem, ali će prihvatiti činjenicu da ti ljudi žive među nama i da trebaju imati jednaka prava kao i svatko drugi te slobodu da sa svojim tijelom čine što žele.

U kojim se konkretnim pitanjima konzervativni liberalizam razilazi s klasičnim? Konzervativni liberali u principu neće imati ništa protiv stupanja istospolnih partnera u brak, shvaćaju da je to njihovo pravo koje ni na koji način ne ugrožava druge, ali će biti jako skeptični kad je riječ o pravu istospolnog para na udomljavanje djece. Također, jako su skeptični kad je riječ o imigraciji koja nije ekonomski opravdana te obično su pro-life po pitanju pobačaja, što znači da mnogi konzervativni liberali smatraju da je dužnost države zakonom zaštititi život od začeća (dok je većina ostalih liberala pro-choice).

Konzervativni liberali su obično veliki domoljubi te drže do zaštite nacionalnih granica, vole i podržavaju "domaće ljude i proizvodnju", ali, za razliku od nacionalista i mnogih konzervativaca, konzervativni liberali razumiju da protekcionizam i trgovinske barijere nanose štetu njihovoj domovini, stanovništvu i proizvodnji pa favoriziraju slobodno trgovanje s drugim zemljama.

Konzervativni liberalizam se na političkom spektrumu nalazi desno od centra, na pola puta između klasičnog liberalizma i liberalnog konzervatizma (lib-konzervatizam je politički pravac temeljen na konzervativnom svjetonazoru s ekonomskom politikom liberalizma).

Razjedinjenost

Kao što možete vidjeti, razlike između različitih grana liberalizma su stvarno u nijansama, ali je problem što te "nijanse" imaju temelj puno dublje, u samom ljudskom uvjerenju (od progresivizma do religije). To je razlog zašto liberali diljem svijeta nisu politički ujedinjeni i teško se mogu okupiti oko zajedničkih, liberalnih ideja. Puno češće su rascjepkani po drugim strankama kojima liberalna politika nije primarni cilj: socijalni liberali nađu se uz socijaldemokrate ili čak u socijaldemokratskim strankama, konzervativni liberali u konzervativnim strankama, a klasični liberali ostaju individualno, kao pojedinci. To je valjda sudbina svjetonazora koji se čvrsto temelji na individualizmu.

Nadam se da vam je ovo šturo, ali jednostavno, objašnjenje pomoglo i da ste možda našli sebe u jednom od ovih opisa.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.