Vezani članci:
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Kako sam shvatila da sam liberalka
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Gdje liberalizam škripi
Brinu li liberali uopće za društvo?
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Predstavljamo: Šonje & Polšek - Prešućeni trijumf liberalizma
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Trumpizam i liberalizam ne idu skupa
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Mnogi u Hrvatskoj misle da si liberalan ako želiš drugima uskratiti slobodu
U prva 4 dana preko 3.400 ljudi riješilo je naš test. Što mislite, koliko su Hrvati liberalni?
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Zašto ljevica i liberalizam nikako ne idu skupa
Hippie pokret i liberalizam: Što iz njega možemo naučiti
Liberal je onaj koji stane u obranu ljudskih prava onih s kojima se ne slaže
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Vrijeme je da građani kažu DOSTA napornim ekstremistima
Je li liberalizam stvarno prijetnja očuvanju tradicionalne obitelji?
Lijevo ili desno - kako se u svijetu percipira politički liberalizam?
Amsterdamska koalicija i liberalizam
Kako su hrvatski 'liberalni' političari pogrešno shvatili liberalizam
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Politički liberalizam u Hrvatskoj - jučer, danas, sutra


Piše: Rafael Jurčević
2.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Politički liberalizam u Hrvatskoj - jučer, danas, sutra


Piše: Rafael Jurčević
2.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Povijest politički organiziranog liberalizma u Hrvatskoj potječe iz vremena osnivanja prvih političkih stranaka sredinom 19. stoljeća. Iako je hrvatska politička scena tada sličila svojim uzorima na Zapadu, bilo je i nekoliko bitnih razlika koje će ostati snažne sve do danas. Politička situacija na hrvatskim prostorima se djelomično razlikovala od ostatka Zapada prvenstveno zbog toga što je Hrvatska bila politički rascjepkana te je glavni cilj većine političkih opcija bio ujedinjenje hrvatskih zemalja i borba protiv tuđih vlasti.

Drugi bitni razlog je slabost institucija koje su bile uglavnom ograničene autonomije, poprilično zastarjele za tadašnje uvjete i uglavnom pod kontrolom stranih službenika. Stoga se glavne političke stranke nisu dijelile na liberalne i konzervativne, koje bi trebale po pravilu predstavljati interese različitih grupa u društvu, nego stranke koje su se prvenstveno razlikovale po stavovima o državnopravnom položaju Hrvatske spram Austrije i Ugarske. Također su i kroz druga povijesna razdoblja najjače hrvatske političke stranke bile one koje su smatrane najaktivnijim u borbi protiv tuđinske centralne vlasti. Današnja politička konfiguracija Hrvatske je dobrim dijelom formirana u odnosu glavnih stranaka prema Jugoslaviji. No, u svim tim razdobljima su uvijek postojale stranke koje su imale jake liberalne utjecaje. Počevši od dva najveća antipoda hrvatske politike, Starčevića i Strossmayera, pa do Stjepana Radića i bliže kroz povijest.

No, glavni problem koji je imao tadašnji liberalizam je problem koji je ostao prisutan do današnjih dana. Nedostatak društvene baze za liberalne ideje koji se uglavnom očitavao u nedostatku većih gradova, maloj trgovačkoj i građanskoj klasi, geografskim i povijesnim razlozima. Jedan od glavnih razloga slabijem širenju liberalnih ideja je i taj što su vodeće liberalne stranke u ostatku Monarhije uglavnom prigrlile velikonjemačke i velikomađarske ideje, što je dovelo do toga da i liberalnije opcije u Hrvatskoj moraju surađivati s konzervativnijim snagama u borbi za svoje interese. Sličan problem je postojao i na početku prve Jugoslavije.

Problemi za liberalne ideje su se nastavili i u 20. stoljeću kad je uz standardno nepovoljne povijesne i društvene okolnosti, došlo i do stvaranja nove države za koju se nemali broj liberalnih političara aktivno zalagao prije stvaranja. Stvaranje nove države je do ogromnog širenja glasačkog prava, što je uz seljačku većinu među biračkim tijelom, kundačkom politikom novog režima i ekonomskom krizom i poticajima iz Rusije uzrokovalo veliku razočaranost seljačkih masa naspram građanskih političara i njihove kompromisne politike s novim režimom. Liberalizam je već tada bio u silaznoj putanji, a najvažniji sukob u povijesti početkom 1940-ih liberalna scena u Hrvatskoj je dočekala praktički bez ijednog bitnijeg političara i pokreta. Negativan niz je samo produžen i pogoršan u novoj Jugoslaviji, kad je u početku likvidirana sva građanska opozicija, a prvih dvadesetak godina nije ni postojalo uvjeta za ikakav organizirani liberalizam. Liberalizam je uz nacionalizam bio glavni neprijatelj režimu.

Hrvatsko proljeće je donijelo prve znakove buđenja alternativnog političkog života. Isto tako je došlo i do određenog revivala liberalizma u Hrvatskoj, ali u ostalim republikama Jugoslavije (Latinka Perović, Marko Nikezić, Stane Kavčič). Poticaj liberalizmu su bile povoljnije geopolitičke okolnosti koje su tjerale režim na politiku blažu od one koju je provodio lager socijalističkih zemalja, privredne reforme, ekonomski kontakti sa Zapadom (turizam pogotovo), preuzimanje republičkih vlasti od strane mlađih generacija. Republičko vodstvo u Hrvatskoj su preuzeli mlađi i reformatorski nastrojeni kadrovi, no pitanje je u kojoj mjeri se radi o liberalizmu. Također je situacija i slična u tadašnjim različitim organizacijama van Partije poput Sveučilišta i Matice hrvatske. Novo snage su bile sklone određenim tržišnim reformama i političkom pluralizmu te manje represivnom režimu, no uglavnom se radilo o konglomeratu različitih političkih i ideoloških opcija koje nikad i nisu bile jasno definirane. Počesto se i gubila razlika između nacionalizma, socijaldemokracije, populizma i liberalizma.

Politička pluralizacija je početkom 1990-ih dovela do stvaranja velikog broja političkih opcija, od kojih se rijetko koja nazivala liberalnom. Postojala je čak i velika zbunjenost s terminima i svjetonazorskim određenjima. Tako su se stranke često osnivane, a da se u početku nisu znale ni svjetonazorski odrediti. Koalicija narodnog sporazuma je početkom 90-ih bila sastavljena od nacionalista, demokršćana, socijaldemokrata, liberala itd. Također su i neki političari poput Savke Dabčević Kučar koketirali i sa socijaldemokracijom i liberalizmom, da bi na kraju pristupili narodnjačkoj opciji. Jedina utjecajna stranka koja se u početku smatrala liberalnom je bio HSLS dok je liberala bilo i u dosta drugih opcija. Poslije se HNS približio liberalizmu, kao i IDS, a osnovan je i LS od strane Vlade Gotovca i njegovih simpatizera nakon razlaza s Draženom Budišom. HSLS je godinama bio najjača oporbena i liberalna stranka u zemlji. Svojevrsni paradoks predstavlja činjenica da su liberalne opcije bile jače u Hrvatskoj u vrijeme rata nego tijekom zadnjih 10 godina. Tako je sredinom 1990-ih HSLS redovno dobivao na izborima u Splitu, Zagrebu i Osijeku, kao i mnogim drugim gradovima, manji dio HDZ-a je čak i vodio liberalniju ekonomsku politiku nego zadnjih 10-ak godina, a nezavisni mediji su bili utjecajniji nego danas.

No, problemi koji su postojali u prošlosti, nastavili su se i do današnjih dana. Baza liberalnih glasača je izrazito manja od birača desnih i lijevih opcija, uglavnom se nalazi u gradovima i sklonija je znatno više kritički gledati na politiku nego birači ljevice i desnice. Liberalni birači su skloniji očekivati od svojih političkih favorita znatno više nego birači HDZ-a i SDP-a, pa su tako i skloniji kažnjavati svoje opcije. Iako je takav pristup pozitivan za društvo u cjelini, nažalost je kod nas doveo do pomora liberalnih opcija i jačanja dviju najjačih stranaka. Aktualni raspad HNS-a također dokazuje da su birači liberalnijih opcija znatno osjetljivi na to s kim njihovi politički predstavnici koaliraju od ostatka političkog spektra.

Sadašnje stanje liberalnih političkih opcija u Hrvatskoj nije obećavajuće. HNS se raspao, HSLS je u pokušaju vraćanja svoje nekadašnje političke snage, Pametno koje pokušava preuzeti lijevoliberalne razočarane birače je za sada još lokalna opcija, a drugih liberalnijih opcija ima samo u nezavisnim lokalnim inicijativama i dijelu Mosta. Problem liberalizma je u već standardnom problemu slabosti baze, problem političke rascjepkanosti, nejasnom definiranju liberalizma i nepridržavanju liberalnih politika od strane dijela samoproglašenih liberala. Jedina mogućnost da se liberalizam vrati na velika vrata na političku scenu je povezivanje raznih liberalnih opcija u bitnim javnim pitanjima, povezivanje sa nezavisnim opcijama u lokalnim sredinama, jasno protivljenju neprincipijelnim koalicijama sa lokalnim šerifima, borba protiv vođenja klijentelističke ekonomske politike, preuzimanje društvenog aktivizma od ljevice i desnice te okretanje mlađim ljudima u svojim redovima.

Liberalnoj sceni su također potrebni karizmatici poput nekadašnjih lidera iz 90-ih. Najbolji primjer i nada za moguće snažno jačanje liberalizma u Hrvatskoj je Emmanuel Macron. U Francuskoj koja je dugo imala sličan problem biranja nacionalističkih i socijalističkih opcija, vođenja slične ekonomske politike, pobjeda relativno novog lica na političkoj sceni koji obećava potpunu promjenu ekonomske paradigme i konstruktivni pristup unutarnjoj i vanjskoj politici je vjerojatno najveće iznenađenje zadnjih desetljeća. Njegov veliki uspjeh u relativno kratkom roku i potpuna pobjeda na predsjedničkim i parlamentarnim izborima je i putokaz za naše liberalne opcije. Liberalnim opcijama u Hrvatskoj na ruku ide i što se već formirala snažna liberalna društvena scena na društvenim medijima, u nevladinim organizacijama koja joj pruža sjajnu infrastrukturu za iskorak. Ako su Francuzi mogli, onda mogu svi.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

RAFAEL JURČEVIĆ
Rafael Jurčević je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Ekonomskom fakultetu u Splitu, radi u ekonomskoj struci i piše političke analize.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.