Vezani članci:
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske
Narodnjaci i fake news kao gorivo za lijevu kontrarevoluciju
Pročitajte što je glazbenik i glumac poručio ekipi koja prosvjeduje za još veću državnu potrošnju!
Nećete vjerovati, ali u Hrvatskoj se priprema prosvjed protiv smanjenja državne potrošnje
Misli kao Rosa Luxemburg, djeluj kao Joca Amsterdam
Woo oprao kulturnu scenu: 'Kako možete biti alternativa kad ste za veću državu i poreze?'
Jesu li Hrvati stvarno nekulturan narod?
Umjetnici koji žele slobodu, ne vole državu, ali vole državni novac
Umjetnička sloboda izražavanja je važnija od mojih i tvojih osjećaja
Ne daj se, Nives! Naša kulturna elita je samo ljubomorna
Kako su naši ʼumjetniciʼ poraženi u još jednom kulturnom ratu
Visoki prekršajni sud RH: ʼSloboda umjetničkog izražavanja prestaje kad se netko osjeti uvrijeđenʼ
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
5 razloga zašto sam za vaučerizaciju školstva
Je li ovaj ekonomski analitičar dao najbolji prijedlog rješenja za zdravstvo?
Liberalno rješenje za obrazovanje
Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!
Reforma školstva ne smije stati samo na kurikulumu. Cijeli sustav je koma!
Plenkovićeva reforma obrazovanja je promašaj. Evo kako bolje uložiti 40 milijardi eura
Hrvati bi švedski prvi dan škole, ali ne bi vaučerizaciju i slobodno tržište
Steve Jobs 1995: Zašto je obrazovni sustav loš i kako ga popraviti
Što je vaučerizacija školstva (i zašto nam je potrebna)
Ne želite da Barišić upravlja odgojem vašeg djeteta? Zahtijevajte vaučerizaciju!
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Liberalno rješenje za kulturu: Hrvati će hrliti u kazališta i muzeje


Piše: Mario Nakić
Photo: Dosta je rezova/Facebook
4.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Liberalno rješenje za kulturu: Hrvati će hrliti u kazališta i muzeje

Liberalno rješenje za kulturu: Hrvati će hrliti u kazališta i muzeje


Piše: Mario Nakić
Photo: Dosta je rezova/Facebook
4.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kulturnjaci prosvjeduju, nisu zadovoljni. I građani bi trebali prosvjedovati zbog onoga što od njih dobivaju za svoj novac.

Kulturnjaci su danas održali prosvjed pred Ministarstvom kulture. Traže da se prekinu rezovi i da se poveća državna potrošnja, osobito za njih. Tvrde da ne mogu normalno živjeti od svoga rada, ne žele tržišni sustav konkurentnosti nego isključivo politiku da određuje njihova primanja.

Njihovi zahtjevi su većinom hrpa nebuloza jer, kao što sam već pisao, nikakvih rezova u ovoj državi još nije bilo. Državni proračun je u zadnjih 15 godina udvostručen, a izdvajanje za kulturu se povećava konstantno iz godine u godinu. Jasno je, dakle, da oni jednostavno žele više novca od poreznih obveznika, a da pritom nemaju pojma, ili ih jednostavno ne zanima, otkud i kako taj novac dolazi.

No, neću se ovaj put baviti njihovim zahtjevima i motivima. Činjenica je da je kultura u Hrvatskoj na najnižem mogućem nivou, a to je napravila država upravo svojom javnom potrošnjom. Naučila je hrpu ljudi da dobivaju novac bez ikakve potrebe da zadovolje svoje korisnike. Njihovi korisnici su građani. Tako su građani ostali bez kvalitetnih kulturnih sadržaja.

Jedini način da se poboljša kvaliteta neke usluge - o kojoj god branši da je riječ - jest uvođenje tržišne ekonomije. Našim kulturnjacima se od te riječi diže kosa na glavi jer nisu navikli da se moraju boriti za publiku i da moraju razmišljati kako će biti korisni, ali na taj način trpe građani koji prisilno financiraju nešto što apsolutno nikoga ne zanima. Tako dobivamo filmove s višemilijunskim budžetima koje u kinu ne pogleda ni 10 ljudi.

Netko će reći da ne smije sve biti podložno tržištu jer se tako može izgubiti ona prava, umjetnička kvaliteta. To je djelomično točno, ali s druge strane, koji je smisao uopće snimanja filma koji nitko neće pogledati?

Postoji jedno praktično rješenje o kojem bismo trebali početi raspravljati. To bi bio jedan kompromis između onih koji žele da se kultura i dalje financira javnim novcem i onih koji bi je poslali na tržište. Ovo rješenje će zadovoljiti obje strane, ali što je još važnije - podići će kulturu na višu razinu.

Republika Hrvatska iz državnog proračuna izdvaja za kulturu ove godine oko 1,24 mlrd. kuna. Osim toga, za kulturne manifestacije i lokalne kulturne institucije izdvajaju i gradovi i općine sigurno još barem milijardu kuna godišnje. To je ukupno 2,24 mlrd. kuna. Ako u Hrvatskoj živi oko 4 milijuna ljudi starijih od 5 godina, to znači 560 kuna po stanovniku.

Zamislite da svaki stanovnik RH, stariji od 5 godina, dobije svake godine kupon u vrijednosti 560 kuna - koji može trošiti tijekom godine da bi njime kupio ulaznice za kazališne predstave, kino, izložbe u muzeju, glazbene koncerte, festivale itd. Sve po vlastitom izboru. Kulturni djelatnici na koncu iznos koji su zaradili od kupona na svojim projektima zamijene za novac iste vrijednosti iz državnog proračuna.

Na taj način bismo eliminirali politiku iz kulture. Financiranje kulturnih projekata više ne bi ovisilo o tome jeste li politički podobni, ne biste morali tražiti vezu u ministarstvu ili kod gradonačelnika da biste zaradili od svoga rada. Dovoljno je napraviti projekt koji će naći svoju publiku.

S jedne strane, povećala bi se produkcija i kvaliteta jer bi se kulturni djelatnici natjecali za te kupone gledatelja, slušatelja ili posjetitelja. I oglašavali bi svoje projekte, ulagali u marketing kako bi privukli što veću publiku. Oni kvalitetni bi zaradili sigurno i više nego sada, a oni koji nemaju što ponuditi bi morali potražiti neki drugi posao. Sve je to za ljude.

S druge strane, svjedočili bismo pravom kulturnom bumu u Hrvatskoj jer bi ljudi masovno počeli izlaziti u kazališta, kina, muzeje, koncertne dvorane. Jednostavno, ako ljudi znaju da imaju pravo na nešto i da to mogu iskoristiti samo na određeni način, oni će gledati kako da to iskoriste. Vrijednost od 560 kuna nije za baciti. I oni koji možda nikada prije nisu bili u kazalištu, počet će se zanimati za kazališne predstave.

Netko će možda pitati a što će biti ako potrošim tu vrijednost od 560 kuna prije kraja godine, a želim ići na još neka događanja. Pa ništa, normalno će se moći ići i dalje, samo što ćeš za sljedeća događanja platiti punu cijenu na ulazu.

Ovo nije originalna moja ideja, o vaučerizaciji kulture se već dosta pisalo i ona je primijenjena već u nekim zemljama, ali prvenstveno na sveučilištima. O prednostima vaučerizacije pisali su američki profesori James Heilbrun i Charles M. Gray 2001. u odličnoj knjizi "The Economics of Art and Culture" (Ekonomija umjetnosti i kulture).

Dragi kulturnjaci, ako kažete da je kultura javno dobro, ja ću se složiti s vama. Nemam ništa protiv toga da se vaš rad financira novcem poreznih obveznika, što je očito iz ovog mog prijedloga. Ali i vi morate prihvatiti činjenicu da na ovaj dosadašnji način ne ide jer ste postali jednostavno vreća bez dna i svrhe. Želite više zarađivati? Ja sam uz vas. Ali počnite razmišljati tržišno.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.