Vezani članci:
Mises: Kako nastaje inflacija
Mises: Kako ekonomske ideje utječu na nacionalnu politiku i zapadnu civilizaciju
Mises o kolapsu Weimarske republike i usponu nacista: Stranačke bande i kako je Hitler iskoristio kapitaliste
Ono kad je Mises rekao Friedmanu i drugim protržišnim ekonomistima: ʼVi ste hrpa socijalista!ʼ
Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
Ovako je pisao Mises o prohibiciji alkohola i droga 1927.
Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.
Debata o kalkulaciji cijena: Kako je Mises natjerao socijalističke ekonomiste na povlačenje
Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma
Ono kad je Mises bio inspiracija i tema za epizodu Batmana
Ludwig von Mises: Korijeni socijalnog liberalizma
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Mises, Katalonija i pravo na samoodređenje
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
Domoljublje nije nacionalizam (i zašto je to bitno razumjeti)
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Izabrani citati: Mises o ratu i miru
Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima
Šampion slobode: 10 najboljih citata Ludwiga von Misesa
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ


Piše: Mario Nakić
16.9.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ


Piše: Mario Nakić
16.9.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Na jučerašnji dan prije 70 godina, 15. rujna 1949. godine objavljeno je najvažnije djelo u karijeri Ludwiga von Misesa - "Human Action" ili "Ljudska akcija". Riječ je o opsežnoj i sveobuhvatnoj raspravi o ekonomiji i vjerojatno najsnažnijoj obrani politika slobodnog tržišta u povijesti. Dosta komplicirano djelo koje sam morao pročitati više puta da bih ga razumio i ne bih ga preporučio ekonomskim početnicima, ali za one koji se bave ekonomijom na bilo koji način i koje zanima ekonomska znanost, "Ljudska akcija" je među onim djelima koja jednostavno moraju proći, bez obzira što mislili o Misesu i njegovim stavovima.

Za razliku od "Liberalizma", koji je pisan jednostavnim rječnikom i bavi se mnogim svakodnevnim problemima tadašnjeg doba, te "Svemoguće države" koja je zanimljiva zbog povijesno-filozofskog pogleda na događanja koja su prethodila porazu liberalizma i rastu nacizma u Njemačkoj iz kuta koji nijedan drugi znanstvenik dotad nije sagledao, "Ljudska akcija" je isključivo ekonomsko štivo. Mises je radio na njoj dulje od desetljeća, govorio je da će to biti njegovo "životno djelo", "konačna analiza s nepobjedivim argumentima za slobodno tržište". Preteču toj knjizi napisao je na njemačkom jeziku još krajem 1930-ih, dok je radio na sveučilištu u Ženevi kao profesor vanjske politike i diplomacije, nazvavši to "Nationaloekonomie". Ipak, nije bio zadovoljan pa ju je nadograđivao novim elementima i nakon preseljenja u SAD. U međuvremenu je objavio druga značajna djela poput "Svemoguće države" i "Birokracije" koje su nastale usred Drugog svjetskog rata.

S "Ljudskom akcijom" je sačekao da rat prođe i da se prašina slegne, da se svjetska ekonomija vrati u normalne tokove i da se počne pričati o smanjenju opsega države u uvjetima mira. Sam naslov je došao sasvim logički jer se cijelo štivo svodi na moć pojedinca i njegovu ulogu u napretku čovječanstva. "Ljudska akcija je ponašanje sa svrhom", objašnjava Mises. Ljudi su racionalna bića, djeluju za vlastitu dobrobit i tim djelovanjem pozitivno utječu na cijelo društvo dok god imaju slobodu djelovanja. Društveni i ekonomski napredak je moguć samo dok je omogućen bottom-up pristup, odnosno kad ljudi nisu sputani od strane autoriteta nekog tiranina ili ostatka društva. Autoritet može oduzeti pojedincu tu slobodu i onda on gubi racionalnost.

Tada dolazi do zla. Jer, kako je Mises objasnio, "Samo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije." Po njemu, grupno razmišljanje ne postoji niti kad je riječ o suradnji sa zajedničkim ciljem. "Ljudi surađuju i mogu imati zajedničke ciljeve, ali ne i zajedničko razmišljanje. Kad počnu razmišljati isto, onda dolazi do destrukcije."

Cijela povijest napretka ljudske civilizacije svodi se na nekolicinu pojedinaca koji su bili u stanju razmišljati drukčije od okoline i zbog toga su često bili smatrani čudacima te sputani od strane društva, države, crkve ili nekog četvrtog autoriteta. Takvi pojedinci su učinili život boljim za sljedeće generacije. Ne možemo unaprijed znati tko će od nas biti taj koji će svojom genijalnošću poboljšati životne uvjete ljudima u budućnosti. Jedini efikasan način da omogućimo što brži i lakši napredak društva jest omogućavanje što širem krugu ljudi da djeluju što slobodnije. To nije moguće u državi koja kontrolira svaki aspekt života i sputava slobodu rada, poduzetništva i trgovine. To nije moguće u državi koja na sebe preuzima ulogu glavnog aktera, stvaratelja napretka. Takva država sputava i guši napredak svojim građanima i čovječanstvu u cjelini.

"Pogon za djelovanjem, tj. poboljšanjem uvjeta života, urođen je u čovjeku. Sam se čovjek mijenja iz trenutka u trenutak i s njim se mijenjaju i njegove vrijednosti, želje i djela. U sferi djelovanja ne postoji ništa vječno osim promjena."

"Bogati, vlasnici tvornica koje već rade, nemaju poseban interes za očuvanje sustava slobodne konkurencije. Oni se protive oduzimanju i eksproprijaciji vlastitog bogatstva, ali njihovi interesi radije su u korist mjera koje sprječavaju pridošlice da ospore njihov vodeći položaj. Oni koji se bore za slobodno poduzetništvo i slobodnu konkurenciju danas ne brane interese bogatih. Oni žele slobodnu ruku za nepoznate ljude koji će biti poduzetnici sutrašnjice i čija će domišljatost učiniti život narednih generacija ugodnijim. Žele da put bude otvoren za daljnja ekonomska poboljšanja. To su pravi glasnogovornici napretka."

Kao što možete vidjeti iz samo ovih par citata, Misesova "Ljudska akcija" je svevremensko štivo koja se bavi problemima s kakvim se suočavamo i mi danas, tako da nije riječ o nekom djelu koje je progutalo vrijeme. Također, puno je potrošio energije da bi dokazao ispravnost svoje teze iz 1920-ih kako socijalizam u teoriji ni u praksi ne može funkcionirati za dobrobit društva. Ta je njegova teza izazvala značajnu raspravu s marksistima na sveučilištima diljem svijeta. Taman kad su pomislili da su našli rješenje za "fatalnu pogrešku socijalizma" na koju je Mises ukazao 1922., on se vratio skoro 30 godina kasnije u "Ljudskoj akciji" s odgovorom koji nitko kasnije nije uspio pobiti. Više o "Debati o kalkulaciji cijena u socijalističkom svijetu" pročitajte ovdje.

Uglavnom, Mises je bio beskompromisan. Za razliku od Hayeka, Friedmana i drugih klasičnoliberalnih ekonomista, on nije odstupao ni pedlja. Svaka državna intervencija dolazi sa svojom cijenom, a ta je cijena u konačnoj računici uvijek daleko veća od same korisnosti koju je ta intervencija trebala učiniti. "Socijalizam je alternativa kapitalizmu kao što je cijanid alternativa vodi", a ni kejnezijancima nije ostao dužan. U "Ljudskoj akciji" otkrio je nove pogreške kejnezijanske škole koje pogoršavaju stanje u uvjetima recesije, a u uvjetima rasta dovode do nove recesije.

Branio je i klasični liberalizam od napada socijalista koji su tvrdili da je Marxova škola zaslužna za poboljšanje uvjeta života i rada, za socijalne mjere i borbu protiv siromaštva. Mises za to nije htio ni čuti:

"Ideje klasičnih ekonomista zaslužne su za ukidanje prepreka u poduzetništvu i međunarodnoj trgovini, što je dovelo do novih inovacija i pristupačnijih proizvoda širem krugu ljudi. To je rezultiralo poboljšanjem života i uvjeta rada te omogućilo državne socijalne programe."

Branio je i samu ekonomsku znanost od političara i populista. "Sve političke stranke danas, bile nacionalističke ili internacionalističke, obećavaju svojim biračima da će njihove mjere poboljšati njihove živote i posebno materijalne uvjete. U tome nema razlike među različitim strankama. Ali kada neki ekonomist propitkuje te mjere ili postavi neko kritičko pitanje o samim rezultatima, onda se političari u pravilu okreću napadu na ekonomiju i mržnji prema samoj ekonomiji." Međutim, kako objašnjava, mogu oni ignorirati ekonomske zakonitosti, ali ne mogu ignorirati posljedice svojih mjera.

Iako veliki individualist, shvaćao je značaj suradnje među ljudima:

"Sloboda se uvijek odnosi na međuljudske odnose. Čovjek je slobodan onoliko koliko može živjeti i ići dalje, a da ne bude predmet arbitrarnih odluka drugih ljudi. U okviru društva svi ovise o svojim sugrađanima... Samodostatni pojedinac je neovisan, ali nije slobodan. Na milosti je svakoga tko je moćniji od njega."

U toj je knjizi predstavio novu znanstvenu disciplinu, koju je nazvao "prakseologija", a temelji se na ljudskom reagiranju i racionalnosti čovjekovih postupaka. Ovo je posebno naišlo na kritike širom znanstvene zajednice, od kolega ekonomista do psihologa, koji su same principe prakseologije odbacili u startu tvrdeći da nisu realni jer ljudska bića ne postupaju racionalno pa se njihovo djelovanje ne može "računati matematički" kako je to Mises predlagao. Ipak, danas postoji bihevioralna ekonomija, znanstvena disciplina temeljena na ponašanju potrošača, dakle nešto na tragu onoga što je Mises još prije 70 godina govorio, iako ne na istim principima.

"Ljudska akcija" je toliko opsežna i puna različitih zanimljivih segmenata, da ju je praktički nemoguće prepričati ukratko. Mises je bio borac za slobodu, šampion slobode kakav se rijetko može naći među današnjim autorima. U njegovom pisanju osjeti se duh liberalizma, ali onaj pravi, nekrivotvoreni, istinski duh slobode. Svaki svoj stav Mises je bio u stanju vrlo uvjerljivo argumentirati, zato ga volim čak i kad se u nečemu ne slažem s njegovim pogledima. Mnoga njegova djela jednako su aktualna i danas. On je branio naše stavove na način kako ih treba braniti uvijek, njegovi argumenti se i danas mogu i trebaju koristiti u obrani liberalnih politika i načela. I protivnicima liberalizma toplo preporučujem da čitaju Misesa. Pročitajte "Ljudsku akciju" i probajte naći odgovor na njegove argumente.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.