Piše: Mario Nakić
18.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
18.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Ministar financija Zdravko Marić na svojoj konferenciji za medije u Zadru pokušao je objasniti sporne izmjene u poreznim promjena po kojima će se minimalac za poduzetnike povećati za gotovo 100 posto. Iako su koalicijski partneri u Vladi (HNS i HSLS) najavili da neće podržati takve izmjene zakona, Marić od svoga plana ne odustaje, što znači da sporni dodatak izmjenama zakona nije nastao kao puka greška nekog birokrata, već je bio osmišljen u samom vrhu, planski i ciljano protiv malih poduzetnika.
Marić to objašnjava "sprječavanjem zlouporaba koje su uočene proteklih godina":
"Za prave male poduzetnike, koji vrijedno privređuju, koji požrtvovno rade, praktički neće biti nikakvih promjena, osim nabolje. Ponavljam, ove promjene su prije svega da se ciljaju i pogode zlouporabe koje smo uočili.
Osim poduzetništva, imamo i nešto što neki smatraju poduzetništvom, a seže u sferu zlouporaba. Konkretnom promjenom je bila intencija dirati i tangirati zlouporabe koje smo uočili proteklih godina. Danas imamo oko 175 tisuća članova uprava, od njih svega 460 je prijavljeno kao član uprave, a da nije bilo u radnom odnosu s tim poduzećem. Imamo 65 tisuća članova uprave koji su i članovi uprave i u radnom odnosu s tim trgovačkim društvom... A preko sto tisuća članova uprava, koji su članovi uprave i direktori, koji su osigurani po nekoj drugoj osnovi, bilo zaposleni negdje drugdje, bilo da su osnovali svoj OPG, bilo da su obrtnici...
Kao što vidite, imamo vrlo kompleksnu situaciju, moram opet jasno ponoviti, za one članove uprave, odnosno direktore, koji su prijavljeni na puno radno vrijeme, ove zakonske izmjene zapravo nisu predviđene. Na njih se to ne bi trebalo niti odnositi.
Treba razgraničiti što je pravo poduzetništvo, to vlada želi stimulirati i pomagati, ali u isto vrijeme moramo imati nultu toleranciju prema različitim vrstama zlouporabe, gdje dolazimo do izbjegavanja plaćanja poreza, odnosno doprinosa."
Pogledajte sada što piše u Vladinom prijedlogu izmjena zakona pa prosudite sami koliko je točna njegova izjava da se podizanje osnovice za poduzetnike neće odnositi na poduzetnike koji su u svojoj tvrtki zaposleni na puno radno vrijeme.
Iz ovoga izgleda kao da se odnosi baš na njih! Druga stvar, kad gospodin Marić priča o "zlouporabama", "izbjegavanju poreza i doprinosa", treba istaknuti da oni koji su prijavljeni i legalno obavljaju svoje djelatnosti ne mogu izbjeći poreze i doprinose. Naravno da će mnogi poduzetnici sebe prijaviti na što manju plaću kako bi omogućili vlastitoj tvrtki ostvarivanje dobiti, što je smisao i cilj svakog poslovnog subjekta. Ali opet, poduzetnik koji želi povući novac od ostvarene dobiti na svoj račun morat će platiti dvostruki porez - prvi put na dobit i drugi put na dohodak prilikom isplate dobiti. Tako da nema govora o izbjegavanju poreza, to je već sada nemoguće.
Marić govori neistinu kad tvrdi da za male poduzetnike, koji vrijedno privređuju i požrtvovano rade, neće biti promjena osim nabolje. Upravo će takve poduzetnike ova promjena najteže pogoditi. Ljudi koji su samozaposleni, osnovali j.d.o.o. kako bi pokrenuli vlastiti posao i počeli razvijati svoje ideje, sad će morati zaraditi skoro dvostruko više nego prije budući da je poduzetnički minimalac dosad iznosio (sa svim davanjima) oko 6.100 kuna, a prema Marićevom prijedlogu sad će iznositi preko 11.100 kuna. To je ogroman porast troškova za svaki mali biznis!
Onaj tko još ne može mjesečno zaraditi više od 11.100 kuna (plus još dodatni troškovi poput obavezne članarine u HGK, doprinosi za šume, vode itd.), bit će prisiljen ugasiti legalni biznis i raditi na crno. Na taj način država ostaje i bez dosadašnjih doprinosa i poreza koje je od tog poduzetnika muzla, a tržište dobiva nelojalnu konkurenciju koja ne plaća poreze i doprinose. Marić zapravo kao da želi potaknuti rad na crno.
Poduzetnici koji zapošljavaju još nekog radnika lako moguće da će se naći u situaciji da moraju smanjiti plaće svojim radnicima da bi mogli sebi isplatiti visoku plaću koju im je država propisala, a neki će sigurno morati i otpustiti druge radnike radi toga.
Ova mjera bazira se na staroj i dobropoznatoj tezi kako su svi poduzetnici lopovi (ili barem potencijalni lopovi) koji samo gledaju načine kako da prevare državu i svoje radnike. S takvim razmišljanjem ne možemo stvoriti ozračje u društvu potrebno za gospodarski rast i prosperitet, ako je poduzetnik automatski "kriv dok ne dokaže suprotno"; ako će zakoni biti takvi da u startu sprječavaju poduzetništvo.
Svaki veliki poduzetnik, koji danas zapošljava desetke ili stotine ljudi, bio je u jednom trenutku mali poduzetnik koji je započeo samozapošljavanjem u tvrtki s jednom ili nekolicinom zaposlenih osoba. Svaki poduzetnik, stoga, sigurno dobro zna kako ovakve državne regulacije negativno utječu na gospodarstvo u cjelini i onemogućuju slobodu rada, poduzetništva i zapošljavanja.
Minimalna plaća postoji i u mnogim drugim zemljama, ali gospodarski uspješne zemlje ne propisuju koliku plaću obrtnici i poduzetnici moraju sebi isplaćivati.
Možda je najveći problem s ovim "reformama" taj što se one ne baziraju na zdravim temeljima, a zdravi temelji podrazumijevaju smanjenje javne potrošnje. Ova vlada najavljuje rasterećenje rada, a u isto vrijeme povećava javnu potrošnju, što znači da uz porezno rasterećenje jednih mora doći i do dodatnog poreznog opterećenja drugih. Za dodatno opterećenje izabrali su, na krajnje populistički način, skupinu koja je relativno malobrojna pa su najmanje mogućnosti da će se ljudi pobuniti, skupinu koja je već dosta demonizirana u hrvatskoj javnosti. Izabrali su baš poduzetnike, ali zaboravljaju da kočenje i opterećivanje poduzetništva ima strašno negativni utjecaj i na status i zaradu radnika, kao i na samo zapošljavanje jer od poduzetništva sve počinje, ono je stup gospodarstva.
Ministar Marić će morati preispitati svoja razmišljanja i povući ovakav prijedlog, a umjesto dodatnog poreznog opterećenja bilo koga treba gledati da se smanji javna potrošnja. To bi se onda moglo nazvati reformom, ovako ne.