Saborski Klub zastupnika HSS-a i Demokrata pozvao je u utorak premijera Andreja Plenkovića i ministra rada Josipa Aladrovića da odmah javno obznane iznos minimalne plaće za sljedeću godinu koju prima oko 50 tisuća radnika u Hrvatskoj, predloživši da taj iznos bude 4394,9 kuna bruto, objavio je
N1.
Portal za provjeru točnosti
Faktograf je prenio izjavu Miranda Mrsića, predsjednika Demokrata:
"Hrvatska je po visini minimalne plaće još uvijek na začelju Europske unije."Faktograf je ovu Mrsićevu izjavu ocijenio kao istinitu:
"Za ovu tvrdnju je utvrđeno da je apsolutno točna i dobila je ocjenu Fakt."Međutim, ta tvrdnja je sve samo ne točna, a kamoli "apsolutno točna". Ne može se objektivno reći niti da ima djelomično istine u njoj.
Faktograf se poziva na podatke
Eurostata, ali u samom tom linku koji je i Faktograf dao jasno se vidi da Hrvatska nije
na začelju EU po nominalnom iznosu propisane minimalne bruto plaće. Postoji 6 država članica EU u kojima država uopće ne propisuje minimalnu plaću zaposlenih u privatnom sektoru. To su Finska, Švedska, Danska, Austrija, Italija i Cipar. Dakle, već po tome je jasno da Hrvatska, gdje država već sada propisuje minimalac od 506 eura mjesečno, ne može biti "na začelju".
Čak i kad bismo potpuno ignorirali zemlje bez vladinog minimalca, što je Faktograf u svojoj provjeri istinitosti učinio, opet Hrvatska nije na začelju ni među preostale 22 zemlje. Na
linku s Eurostata jasno možete vidjeti da se Hrvatska ne nalazi u grupi zemalja s najnižim minimalcem (to je grupa na začelju), već u drugoj skupini - među onim zemljama u kojima je propisani minimalac veći od 500 eura. Niži nominalni iznos minimalca propisuju Bugarska, Latvija, Rumunjska i Mađarska.
Međutim, to čak nije najveći problem u Mrsićevoj usporedbi i Faktografovoj provjeri točnosti njegove tvrdnje. Puno veći problem je manipulacija. Naime, ne može se uspoređivati propisani minimalac u Luksemburgu i Hrvatskoj kad Luksemburg ima 9 puta veći BDP per capita od Hrvatske. Ludost je uopće uspoređivati nominalni iznos minimalca među državama s toliko velikom razlikom u stupnju razvoja. Države koje propisuju minimalnu plaću (a one pametne to ne čine), onda moraju gledati da ona bude u skladu s mogućnostima gospodarstva.
Zato se razina propisane minimalne plaće treba uspoređivati u odnosu na BDP po stanovniku. Kada godišnju propisanu bruto plaću podijelimo s BDP-om per capita, dobijemo ovakve rezultate: