Vezani članci:
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
(Ne)održivost hrvatskog mirovinskog sustava
Zašto su hrvatske mirovine male? Demografske promjene su samo manji dio problema...
Kosor predlaže skandinavski model za mirovinski sustav. Možda je to najbolje za sve, ali hoće li biti dovoljno?
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Pavić i Plenković se prave ludi: Ne bi bio problem raditi do 67 kad bi takav zakon vrijedio za sve
#37 je previše
Kako su umirovljenici shvatili da ih država pljačka
Nekoć se išlo u mirovinu s 55, a sada ni 65 nije dovoljno. Zašto?
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Sindikalna akcija protiv građana RH
Hrvatski mirovinski sustav - sustavno pljačkanje građana
Sve rupe hrvatskog mirovinskog sustava
Mirovinski fondovi - skriveni porez koji će cijeli narod gurnuti u propast
Vjeruje li još itko ozbiljno da će primati mirovinu od države?
Radnici HZMO-a više ne žele raditi. Ja ih apsolutno podržavam
Efikasnost (direktne) demokracije ovisi o stupnju informiranosti građana
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila
Da umjesto državi možemo uplaćivati u štednju, u mirovini bismo bili milijunaši
Prije uvođenja poreza na nekretnine smanjite PDV i reformirajte mirovinski sustav!
ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav
Novo na Liberalu:
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?

Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?


Piše: Davor Nađi
11.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?

Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?


Piše: Davor Nađi
11.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

O mirovinama se ovih dana puno govori, ali ne predlažu se rješenja koja bi bila dugoročno održiva za Hrvatsku.

Mirovinska reforma – tema o kojoj svi pričaju i svi uglavnom pričaju o istoj stvari. A to je odlazak u mirovinu sa 67 godina. Uz to, tu i tamo netko spomene još povlaštene mirovine i prijevremeno umirovljenje. No, promjenama mirovinskog sustava bi trebalo pristupati znatno cjelovitije.

Mirovinski sustav i njegova održivost nije nešto što je stvar odluke na referendumu nego stvar matematike. Ili novaca ima dovoljno ili nema. No, kako postići da u budućnosti ima dovoljno novca za mirovine? Za to se treba napraviti više stvari. Pa krenimo od onih poznatih prema onima o kojima se manje priča.

Produljenje broja godina za odlazak u mirovinu

Činjenica je da se životni vijek produljuje, što znači da se produljuje i period isplata mirovina svakome osiguraniku. Pritom imamo situaciju da je prosjek radnog staža za ljude koji su trenutno u mirovini tek nešto više od 30 godina što je znatno ispod europskog prosjeka, a s najboljima u tom području da se ni ne uspoređujemo. To ne bi bio problem da još uvijek nemamo uglavnom solidarni sustav mirovina gdje sadašnji zaposlenici plaćaju većinu mirovina sadašnjih umirovljenika. Stoga je u budućnosti potrebno raditi duže kako bi se osigurale veće uplate za mirovine i kako bi produljenje period primanja mirovina zbog produljenja životnog vijeka ipak bilo u podnošljivim okvirima.

Prijevremena umirovljenja

Pomak dobne granice za odlazak u mirovinu nema smisla ukoliko se ne zaustave prijevremena umirovljenja. Zašto bih ja imao pravo da mi drugi plaćaju mirovinu samo zato što sam odabrao raditi fizički težak posao? Ili zašto bih ja trebao plaćati nekom prijevremenu mirovinu samo zato jer se on u određenom trenutku karijere nije bio spreman prekvalificirati u zanimanje koje može raditi s obzirom na godine koje ima? Svi moramo snositi veći dio odgovornosti za svoje odluke i ne možemo očekivati da drugi rade i zarađuju za nas.

Povlaštene mirovine

Nedavno sam čuo na televiziji ministra Marka Pavića kako govori da se na povlaštenim mirovinama može uštedjeti svega 2 milijarde kuna i da to ne može spasiti mirovinski sustav. Istina, ne može spasiti, ali ušteda 2 milijarde kuna godišnje je dobar početak. Dodatno, stvar je poruke koja se šalje. Ljudi neće biti spremni raditi duže da bi financirali tuđe povlaštene mirovine.

Omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika

Jedan od problema je što kod nas još uvijek 75% sredstava kojih se izdvaja od sadašnjih zaposlenih za mirovinsko osiguranje ide sadašnjim umirovljenicima. Dakle, još uvijek imamo solidarni mirovinski sustav gdje sadašnji zaposlenici osiguravaju mirovine sadašnjim umirovljenicima. Pritom je omjer umirovljenika i zaposlenika oko 1:1,2 što je izuzetno nepovoljno. Stoga je nužno povećati taj omjer, a neki od načina za to su kroz povećanje zaposlenosti uključiti što više radno sposobnih ljudi u radno aktivno stanovništvo (jer mnogi su trajno nezaposleni i žive od socijalne pomoći) i pokušati što više umirovljenika na dobrovoljnoj bazi motivirati da se vrati iz mirovine u radno aktivno stanovništvo. A treba raditi i na uvozu radne snage.

Demografija i migracije

Trenutno imamo izuzetno niske stope rođenih i trend iseljavanja (radno aktivnog) stanovništva što je izuzetno veliki problem za dugoročnu održivost mirovinskog sustava koji je temeljen na solidarnim uplatama postojećih zaposlenika za postojeće umirovljenike jer je u tom slučaju radne snage sve manje. To znači i manje novaca za mirovine. Stoga je potrebno poreznim rasterećenjima i deregulacijom omogućiti gospodarski rast koji će našu zemlju učiniti atraktivnijom za rad kako bi se dio iseljenika vratio, a ukidanjem uvoznih kvota za radnu snagu bi mogli dodatno povećati broj zaposlenika. To bi moglo u svega nekoliko godina podići uplate za mirovinsko osiguranje zbog povećanja broja zaposlenika, a i dugoročno više stanovnika znači i veći broj djece djece u budućnosti. To rezultira povoljnijom demografskom piramidom koja je vrlo bitna za održivost mirovinskih sustava poput našeg.

Zapostavljenost II. stupa

Još jedan od problema našeg mirovinskog sustava je i taj što je zapostavljen II. stup. Da se II. stup s vremenom jača, tada bi išli prema točki u kojoj svatko osigurava sebi mirovinu, pa koliko zaradiš, toliko imaš. Stoga ukoliko želimo održivost mirovinskog sustava, moramo početi smanjivati uplate za I. stup, a povećavati uplate u II. stup. Pa makar to značilo i više izdvajanja za trenutne umirovljenike iz drugih izvora jer to je moguće uz racionalnije ponašanje države. Pa evo, već na primjeru povlaštenih mirovina se 2 milijarde kuna može preusmjeriti iz I. stupa u II. stup.

Ulaganja sredstava kojima raspolažu mirovinski fondovi

Sredstva osiguranika koja se ulažu u II. mirovinski stup se ukamaćuju desetljećima i iznimno je bitno koliki je prinos na ta sredstva jer o tome ovisi visina mirovina budućih umirovljenika. Kod nas mirovinski fondovi imaju užasnu alokaciju od preko 70% sredstava u državne obveznice što je kockanje s našim mirovinama i to za vrlo niske prinose. Potrebno je promijeniti strukturu ulaganja mirovinskih fondova na način da diverzificiraju svoje portfelje, te da se više okrenu ulaganjima u dionice koje su u dugom roku imovina koja ima najbolje prinose. Na taj način se nama, budućim umirovljenicima, mogu osigurati veća sredstva prilikom odlaska u mirovinu.

Način isplate mirovine

Što se tiče dijela mirovine koji proizlazi iz uplata u II. stup, s obzirom da je to zapravo osobna štednja svakog pojedinca, svatko bi trebao imati pravo izabrati želi li da mu se prilikom odlaska u mirovinu taj iznos isplati u potpunosti ili želi primati mirovinu kao što je to trenutno. Za sada je omogućeno da se može zatražiti isplata 25% tog iznosa (što je pohvalno), no zašto bi netko drugi odlučivao kada ćete vi moći koristiti svoj novac?

U ovoj kratkoj analizi sam nastojao što manje ulaziti u statističke pokazatelje jer bi onda tekst bio puno duži i znatno nečitljiviji. Ali kao što vidimo, već ovakvim brzinskim pregledom problematike mirovinskog sustava se vidi da se trenutne zakonske izmjene samo parcijalno bave mirovinskim sustavom i ne mogu donijeti ozbiljnije promjene. Za kvalitetne promjene u mirovinskom sustavu je potreban cjelovit i znatno opsežniji pristup.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

DAVOR NAĐI
Davor Nađi je magistar ekonomije. Bio je konzultant u IT sektoru, zatim dogradonačelnik Svete Nedelje, a sada je saborski zastupnik. Predsjednik je stranke FOKUS.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.