Vezani članci:
Filipinski radnici - cijenjeni i traženi u cijelom svijetu, ali ne i za ministra Pavića
Uvoz jeftine radne snage - dobra ili loša ideja?
Ovo je jedino rješenje demografskog problema (i neće se svima svidjeti)
Nepalski radnici u Hrvatskoj žrtve su protekcionističke države
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Čemu tolika ksenofobija?
Prije uvoza radnika potrebno je fleksibilizirati naše tržište rada
Našisti 2017.: Izjave zbog kojih smo se lani hvatali za glavu
Cherry picking: Zašto našisti izvlače samo negativne primjere iz drugih zakonodavstava?
Ksenofobija na hrvatski način
Iza Agrokora ostaje talog našizma i socijalističke ksenofobije
Država se više ne razbacuje samo našim novcem, sad prolijeva i našu krv
Kad se već Vlada nije mogla oduprijeti našistima, hoće li moći Bruxelles?
Kako i zašto je Tolušić započeo trgovinski rat sa Srbijom
5 osnovnih vrsta našizma i njihove posljedice na zajednicu
Cijela priča o shvaćanju ekonomije u Hrvata stala je u jednu Kavranovu izjavu
Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'
Škoj je naš, šoldi vaši
Našizam - uzrok, nastanak, razvoj i posljedice
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?


Piše: Mario Nakić
16.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?


Piše: Mario Nakić
16.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Već mjesecima čitamo naslove u medijima poput ovih: "Na Zavodu za zapošljavanje 170 tisuća Hrvata, ali Hrvatska će svejedno uvoziti radnu snagu iz drugih zemalja", "Slavonci otišli u inozemstvo, na Jadranu će raditi Rumunji?", "Dok Hrvatska uvozi radnu snagu iz BiH, Hrvati odlaze raditi van" i slično. Nema kraja čuđenju da imamo prilično visoku stopu nezaposlenosti, enormno visoku stopu emigracije stanovništva i u isto vrijeme veliku nestašicu radne snage u brojnim sektorima (građevinarstvo, turizam, pa čak i za čuvanje ovaca). Kako je to moguće, pitaju se novinari, sociolozi i neki ekonomisti.

Takva pitanja rezultat su elementarnog nepoznavanja kako tržište funkcionira i pogrešne polazne točke da je Hrvatska, poput ex Jugoslavije, striktno zatvoreno i samodostatno tržište. Isti ljudi koji postavljaju pitanje kako je to moguće također vjeruju i da je Slavonija "dovoljna za prehranjivanje cijele zemlje" pa se čude zašto neki poljoprivrednici izvoze svoje proizvode van.

Hrvatska je samo jedan mali dio velikog svjetskog tržišta i tako se tržište rada treba promatrati - kao i tržište bilo kojeg proizvodnog i trgovačkog sektora. Ako je mobitel iz Kine kvalitetniji i jeftiniji od mobitela iz SAD-a, ovaj iz Kine će se više prodavati u SAD-u nego njihov američki. Ako je radnik iz Ukrajine jeftiniji i kvalitetniji od radnika iz Hrvatske za isti posao, ovaj Ukrajinac će se zaposliti, a Hrvat neće. Jednostavno da ne može biti jednostavnije! Nema tu "naših" i "vaših", svatko gleda svoje materijalne interese - od vas koji birate što ćete kupiti i ako imate dvije slastičarnice jednu preko puta druge i u jednoj je isti sladolet 2 kn jeftiniji - kupit ćete u njoj, a ne onoj drugoj - ista je stvar i kad poslodavac zapošljava radnike.

Uvoz radnika nema veze s iseljavanjem. Migracije su sasvim normalna pojava i one su dobre za ekonomiju, problem je samo kad migracija nije balansirana (odnosno, kad se previše ljudi doseljava u odnosu na iseljavanje ili obratno). Kod nas je problem što imamo preveliku stopu emigracije u odnosu na imigraciju i onda je normalno da moramo gledati kako da privučemo radnike iz drugih, siromašnijih zemalja.

Dok je zemlja u razvoju, poput Hrvatske, ne postoji način kojim bi se trenutačno zaustavilo iseljavanje. Estonija je 1990-ih provodila opsežne protržišne reforme koje su nastavljene i do danas, uspjela je tijekom vremena samo smanjiti stopu emigracije, ali ona još uvijek nije zaustavljena dok god je životni standard veći u zapadnim zemaljama. To je normalno, ljudi kad imaju mogućnost zarađivati više u nekoj drugoj zemlji, otići će u tu zemlju. Ali postoje i zemlje u kojima je standard niži od hrvatskog pa treba gledati kako privući njihove radnike u Hrvatsku.

Irska ima u isto vrijeme visoku stopu emigracije i imigracije. Švedska također. To su prilično razvijene zemlje. Dakle, to nije ništa loše i "nenormalno", nema razloga za našizam i plakanje što "puštamo naše ljude van, a uvozimo strance". Nema razloga na nacionalizam, ti "stranci" će postati domaći ljudi poput nas vrlo lako, ako im pokažemo gostoljubivost, a ne neprijateljstvo.

Imamo zbilja velike razloge da pokušavamo privući stranu radnu snagu. Prvi je mirovinski sustav koji je već sada ozbiljno ugrožen. Drugi je zdravstvo. To su naši socijalistički sustavi u kojima "svaki osiguranik plaća svima", a kod nas je sve manje osiguranika, a više potrošača. Zato trebamo mlade radnike koji će puniti te budžete da biste primali kakav-takav novac kad uđete u mirovinu.

Nije to nikakvo "pogodovanje kapitalu", kako tvrde sindikalisti, nego jedina normalna politika. Svi bismo htjeli da se odjednom enormno povise plaće svima, ali to je nemoguće postići pogotovo u ovakvim uvjetima kad Vlada vodi prilično antitržišnu politiku.

Što se tiče nezaposlenih, i to je objašnjivo. Ako imate velik broj prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, to ne znači da su ti ljudi voljni ili sposobni raditi tražene poslove. Ne možete nikoga prisiliti da radi ono što ne želi. Veliki dio njih očito ima razloga da bira, očekuje nešto bolje, ali očito imaju druge izvore prihoda. Iako sindikati i dobar dio javnosti tvrde da je to isključivo krivnja poslodavaca, to je samo zato što polaze od pretpostavke da je Hrvatska samodostatno i zatvoreno tržište koje država treba posebno štititi. Ta je pretpostavka duboko pogrešna i pogubna za našu politiku.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.