Vezani članci:
Filipinski radnici - cijenjeni i traženi u cijelom svijetu, ali ne i za ministra Pavića
Uvoz jeftine radne snage - dobra ili loša ideja?
Ovo je jedino rješenje demografskog problema (i neće se svima svidjeti)
Nepalski radnici u Hrvatskoj žrtve su protekcionističke države
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Čemu tolika ksenofobija?
Prije uvoza radnika potrebno je fleksibilizirati naše tržište rada
Našisti 2017.: Izjave zbog kojih smo se lani hvatali za glavu
Cherry picking: Zašto našisti izvlače samo negativne primjere iz drugih zakonodavstava?
Ksenofobija na hrvatski način
Iza Agrokora ostaje talog našizma i socijalističke ksenofobije
Država se više ne razbacuje samo našim novcem, sad prolijeva i našu krv
Kad se već Vlada nije mogla oduprijeti našistima, hoće li moći Bruxelles?
Kako i zašto je Tolušić započeo trgovinski rat sa Srbijom
5 osnovnih vrsta našizma i njihove posljedice na zajednicu
Cijela priča o shvaćanju ekonomije u Hrvata stala je u jednu Kavranovu izjavu
Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'
Škoj je naš, šoldi vaši
Našizam - uzrok, nastanak, razvoj i posljedice
Bastiat: Prokleti strojevi
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Novo na Liberalu:
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina

Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?


Piše: Mario Nakić
16.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?


Piše: Mario Nakić
16.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Već mjesecima čitamo naslove u medijima poput ovih: "Na Zavodu za zapošljavanje 170 tisuća Hrvata, ali Hrvatska će svejedno uvoziti radnu snagu iz drugih zemalja", "Slavonci otišli u inozemstvo, na Jadranu će raditi Rumunji?", "Dok Hrvatska uvozi radnu snagu iz BiH, Hrvati odlaze raditi van" i slično. Nema kraja čuđenju da imamo prilično visoku stopu nezaposlenosti, enormno visoku stopu emigracije stanovništva i u isto vrijeme veliku nestašicu radne snage u brojnim sektorima (građevinarstvo, turizam, pa čak i za čuvanje ovaca). Kako je to moguće, pitaju se novinari, sociolozi i neki ekonomisti.

Takva pitanja rezultat su elementarnog nepoznavanja kako tržište funkcionira i pogrešne polazne točke da je Hrvatska, poput ex Jugoslavije, striktno zatvoreno i samodostatno tržište. Isti ljudi koji postavljaju pitanje kako je to moguće također vjeruju i da je Slavonija "dovoljna za prehranjivanje cijele zemlje" pa se čude zašto neki poljoprivrednici izvoze svoje proizvode van.

Hrvatska je samo jedan mali dio velikog svjetskog tržišta i tako se tržište rada treba promatrati - kao i tržište bilo kojeg proizvodnog i trgovačkog sektora. Ako je mobitel iz Kine kvalitetniji i jeftiniji od mobitela iz SAD-a, ovaj iz Kine će se više prodavati u SAD-u nego njihov američki. Ako je radnik iz Ukrajine jeftiniji i kvalitetniji od radnika iz Hrvatske za isti posao, ovaj Ukrajinac će se zaposliti, a Hrvat neće. Jednostavno da ne može biti jednostavnije! Nema tu "naših" i "vaših", svatko gleda svoje materijalne interese - od vas koji birate što ćete kupiti i ako imate dvije slastičarnice jednu preko puta druge i u jednoj je isti sladolet 2 kn jeftiniji - kupit ćete u njoj, a ne onoj drugoj - ista je stvar i kad poslodavac zapošljava radnike.

Uvoz radnika nema veze s iseljavanjem. Migracije su sasvim normalna pojava i one su dobre za ekonomiju, problem je samo kad migracija nije balansirana (odnosno, kad se previše ljudi doseljava u odnosu na iseljavanje ili obratno). Kod nas je problem što imamo preveliku stopu emigracije u odnosu na imigraciju i onda je normalno da moramo gledati kako da privučemo radnike iz drugih, siromašnijih zemalja.

Dok je zemlja u razvoju, poput Hrvatske, ne postoji način kojim bi se trenutačno zaustavilo iseljavanje. Estonija je 1990-ih provodila opsežne protržišne reforme koje su nastavljene i do danas, uspjela je tijekom vremena samo smanjiti stopu emigracije, ali ona još uvijek nije zaustavljena dok god je životni standard veći u zapadnim zemaljama. To je normalno, ljudi kad imaju mogućnost zarađivati više u nekoj drugoj zemlji, otići će u tu zemlju. Ali postoje i zemlje u kojima je standard niži od hrvatskog pa treba gledati kako privući njihove radnike u Hrvatsku.

Irska ima u isto vrijeme visoku stopu emigracije i imigracije. Švedska također. To su prilično razvijene zemlje. Dakle, to nije ništa loše i "nenormalno", nema razloga za našizam i plakanje što "puštamo naše ljude van, a uvozimo strance". Nema razloga na nacionalizam, ti "stranci" će postati domaći ljudi poput nas vrlo lako, ako im pokažemo gostoljubivost, a ne neprijateljstvo.

Imamo zbilja velike razloge da pokušavamo privući stranu radnu snagu. Prvi je mirovinski sustav koji je već sada ozbiljno ugrožen. Drugi je zdravstvo. To su naši socijalistički sustavi u kojima "svaki osiguranik plaća svima", a kod nas je sve manje osiguranika, a više potrošača. Zato trebamo mlade radnike koji će puniti te budžete da biste primali kakav-takav novac kad uđete u mirovinu.

Nije to nikakvo "pogodovanje kapitalu", kako tvrde sindikalisti, nego jedina normalna politika. Svi bismo htjeli da se odjednom enormno povise plaće svima, ali to je nemoguće postići pogotovo u ovakvim uvjetima kad Vlada vodi prilično antitržišnu politiku.

Što se tiče nezaposlenih, i to je objašnjivo. Ako imate velik broj prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, to ne znači da su ti ljudi voljni ili sposobni raditi tražene poslove. Ne možete nikoga prisiliti da radi ono što ne želi. Veliki dio njih očito ima razloga da bira, očekuje nešto bolje, ali očito imaju druge izvore prihoda. Iako sindikati i dobar dio javnosti tvrde da je to isključivo krivnja poslodavaca, to je samo zato što polaze od pretpostavke da je Hrvatska samodostatno i zatvoreno tržište koje država treba posebno štititi. Ta je pretpostavka duboko pogrešna i pogubna za našu politiku.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.