Hrvatskoj javnosti se kroz mainstream medije često servira priča o podjeli Europske unije na dvije frakcije; jedna je zapadna i napredna, a druga istočna i nazadna. Jedna je bogata i prosperitetna, a druga siromašna i zatucana. Redovito nam tu priču prodaju kad žele da se Hrvatska svrsta uz Njemačku i Francusku koje imaju planove za učvršćenje veza između EU članica i u konačnici stvaranje države s jednim budžetom i vladom.

Najnoviji su primjeri kad nam prodaju priče kako Hrvatska postaje "crna ovca EU" ako ne pristane na sudjelovanje u zajedničkoj vojsci Europske unije ili ako se hrvatski predstavnici ne slože u svemu s Merkel i Macronom.

Ta podjela je ne samo površna i bazirana na očitoj novinarskoj pristranosti, već i činjenično netočna. Pogledajmo samo neke bitne događaje za Europsku uniju iz ove godine i kako su pojedine države reagirale.

Europska komisija je predložila veliko povećanje potrošnje radi popunjavanja europskog proračuna nakon Brexita. Predsjednik EK Jean-Claude Juncker traži način kako popuniti rupu od oko 10 milijardi eura i, naravno, želi da države izmuzu više od svojih poreznih obveznika. Usprotivile su se Danska, Nizozemska, Austrija i Švedska. Umjesto povećanja potrošnje predlažu - štednju.

Njemačka i Francuska su predložile zajedničko planiranje proračuna za cijelu Eurozonu. Neće ići. Usprotivile su se Danska, Luksemburg, Irska, Estonija, Latvija, Litva i Austrija.

Njemačka i Francuska dogovaraju uvođenje novog "digitalnog poreza". Švedska, Danska, Finska i Irska kažu NE.

Vidite li neki trend ovdje? Imamo s jedne strane Njemačku i Francusku, dvije najmnogoljudnije i gospodarski najjače zemlje u EU, koje pokušavaju nametnuti vlastitu politiku cijeloj Uniji. Francuska i Njemačka već provode neke ustavno vrlo upitne zakone koji krše slobodu govora njihovih građana i idu ka većoj državnoj kontroli i potrošnji. Skandinavske zemlje uz Irsku, Baltik i Austriju, s druge strane, žele Europsku uniju različitih država s vlastitim ekonomskim politikama i zakonima, odbijaju nove poreze i umjesto javne potrošnje pozivaju na štednju.

Europska unija nije podijeljena na dva nego na tri dijela. U jednom taboru su Njemačka, Francuska i Belgija, nazovimo ih etatističkim taborom, zatim tu je "konzervativni tabor" koji čine Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, i u konačnici liberalni tabor uglavnom sjevernih zemalja.

Ne znam za vas, ali ja bih podržao sjever. Još samo Skandinavci ostaju na braniku osobnih sloboda onako kako klasični liberali to žele. Podsjetimo samo da su Šveđani i Danci već desetljećima tražili od Bruxellesa da ukine poljoprivredne poticaje i svaku drugu državnu pomoć privatnom sektoru jer takve intervencije ozbiljno ugrožavaju tržišne slobode i ravnopravnost. Nažalost, još uvijek su u manjini, ali Hrvatska bi možda trebala razmisliti i stati na stranu liberalizma.

Znam da je to u ovom trenutku vjerojatno utopija očekivati, ali bitno je znati da ne postoje samo dvije opcije. Ima i treća.