Vezani članci:
Što se zapravo krije iza ʼukidanja poreza na dohodakʼ mladima u Poljskoj?
[VIDEO] Nacisti i komunisti zajedno paradiraju u Poljskoj
Milijuni Poljakinja u štrajku protiv zabrane pobačaja
Komunizam na Kubi bliži se svome kraju
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
Posljedice terora Crvenih Kmera još uvijek su vidljive. Mladi ne znaju ni gdje su rođeni, stariji ne žele o tome govoriti
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Holodomor - komunistički holokaust o kojem nismo učili u školi
Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke
Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
ʼCentar za demokraciju i ljudska pravaʼ nezadovoljan što Hrvati ne vole antifašizam, traži od države da ih prisili
Kako komunistička partija uništava kinesko gospodarstvo
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Ovako apologeti komunističkih režima pokušavaju opravdati zločine
General Woo (Tram 11): 'Fašizam i komunizam su kao brat i sestra'
Radnička fronta odlično objasnila zašto je revolucija u Rusiji bila osuđena na propast
Hoće li Filozofski fakultet ovako obilježiti i početak Holokausta?
Stoljeće krvavih režima
Sjeverna Koreja NIJE komunistička država!
Mit o dobrim namjerama komunizma i socijalne pravde
Kako je kapitalizam pobijedio komunizam i na kulturnom planu
Kako je komunizam utjecao na seksualni život mojih roditelja
Zašto Bozanić zaziva povratak komunizma?
Kina ubila online robote jer su pljuvali komunizam
Slavoj Žižek priznaje: 'Svi ljevičarski projekti 20. stoljeća doživjeli su propast'
Kineskim komunistima zabranjeno prakticiranje 'bilo koje vjere osim marksizma'
Novo na Liberalu:
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit

Na današnji dan: Krvavi prosvjedi u Poznanu kao odgovor na implementaciju marksističke ekonomije


Piše: Mario Nakić
28.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Na današnji dan: Krvavi prosvjedi u Poznanu kao odgovor na implementaciju marksističke ekonomije

Na današnji dan: Krvavi prosvjedi u Poznanu kao odgovor na implementaciju marksističke ekonomije


Piše: Mario Nakić
28.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Na današnji dan, 28. lipnja 1956. godine započeli su jedni od prvih velikih antikomunističkih prosvjeda u zemljama nekadašnjeg Istočnog bloka, znani kao "Poznanski prosvjedi" ili "Poznanska revolucija". Inicirani nezadovoljstvom radnika u teškoj industriji, prosvjedi u poljskom gradu Poznanu ugušeni su u krvi s između 57 i stotinu ubijenih te više stotina zatvorenih radnika.

Prosvjedima je prethodila šestogodišnja implementacija sovjetske ekonomske politike u Poljskoj, do najsitnijeg detalja. Središnja država pod patronatom SSSR-a preuzela je potpunu kontrolu nad svim radnim jedinicama pa lokalne i samoupravljačke moći više nije bilo. Radnička prava su umanjena, bonusi za najproduktivnije radnike u tvornicama počeli su se negirati, radničke plaće su smanjene. Došlo je do inflacije i nestašice osnovnih dobara zbog kolektivizacije poljoprivrednih farmi. Sve to skupa, dovodilo je do rasta nezadovoljstva među građanima, prvenstveno radnicima u gradskim tvornicama.

Dio prosvjednika činili su socijalisti koji su zahtijevali slabiju kontrolu Moskve i veću neovisnost poljske državne vlasti i ekonomske politike od SSSR-a. Drugi dio bili su antikomunisti u poljskim intelektualnim krugovima koji su sve glasnije spominjali mogućnost izlaska Poljske iz Istočnog bloka i odbacivanje socijalizma. Od 1950. do 1956. godine standard prosječnih građana Poljske konstantno je opadao.

Rano ujutro radnici velike tvornice metala, koja se tada zvala Staljinova tvornica u Poznanu, izašli su na ulicu. Uz pomoć sindikata pridružili su im se i radnici drugih tvornica, poput tekstilne industrije "Pariška komuna", općinske kompanije za prijevoz, tiskare "Marcin Kasprzak" i mnogih drugih. U prosvjedu je marširalo ukupno više od 100.000 ljudi. Nisu vikali ništa, u tišini su se kretali od tvornice metala do glavnog trga gdje je bilo sjedište partije.

"Oni koji su vidjeli tu procesiju, vjerojatno će je zapamtiti do kraja života", kasnije je rekao odvjetnik Michał Grzegorzewicz tijekom jednog od Poznańovih suđenja. "Dok su pristojno i tiho hodali u redu, bili su disciplinirani, ponosni i dostojanstveni. No, ne zaboravimo da to nije bio hod mirnih i staloženih ljudi...Bilo je to bijesno hodanje ljutite gomile. Kako se hod ubrzavao i mnoštvo povećavalo, pojačavajući zvuk njihovih koraka, tako je i rasla temperatura emocija. Takvo je raspoloženje poput dinamita. Svaka iskra postaje opasna."

Gomila se okupila na trgu s transparentima na kojima je pisalo: "Zahtijevamo kruha", "Gladni smo", "Prekinite iskorištavati radnu snagu", "Sloboda", "Slobodna Poljska", "Boljševizam van iz Poljske" i slično. Pjevala se poljska himna, a potom i vjerske pjesme. Međutim, pjevala se i komunistička himna "Internacionala". Lokalne vlasti su bile nemoćne budući da nisu mogle udovoljiti njihovim zahtjevima pa su prosvjednici tražili da im se obrati poljski premijer Jozef Cyrankiewicz. Oko 10 sati pojavila se informacija među prosvjednicima kako je vlast uhitila sindikalne pregovarače.

U tom trenutku prosvjednici odlaze pred zatvor, razoružavaju stražare, pa odlaze u policijsku postaju gdje su brzo preuzeli kontrolu budući da su im se pridružili i mnogi policajci. Do večeri preuzeli su kontrolu nad gotovo svim Vladinim uredima. Vojska je izašla na ulice, ali im se ubrzo i dio vojnika pridružio. Prosvjednici su zaposjeli dva tenka.

Tada poljski ministar obrane, sovjetski general Konstantin Rokossovsky uzima stvar u svoje ruke kako bi spriječio širenje bunta na ostatak Poljske. Skupa s ruskim oficirima stiže u Poznan i zapovijeda trupama - ukupno 10.300 vojnika - da uguše pobunu u Poznanu. Tijekom večeri i sljedeća dva dana, u sukobima između vojske i prosvjednika nije točno utvrđeno koliko je ljudi smrtno stradalo. Prema podacima tadašnje poljske vlasti, ubijeno je 57 ljudi, međutim u nekim radovima spominje se preko stotinu. Među smrtno stradalima bio je i jedan 13-godišnjak. Tijekom 3 dana, koliko su Poznanski prosvjedi trajali, uhićeno je oko 500 osoba.

Premijer je na lokalnoj radiopostaji dao poznatu izjavu: "Bilo koji provokator ili luđak koji podigne ruku protiv Narodne vojske Poljske može biti siguran da će mu ta ruka biti otkinuta".

Povjesničari danas smatraju Poznanske prosvjede 1956. godine jednim od ključnih trenutaka u poljskoj povijesti, kao prvi nagovještaj pada komunizma. Bez obzira na to, ne smijemo zaboraviti da glavni pokretač ovih prosvjeda nije bila nikakva antikomunistička ideologija, nego katastrofalni rezultati marksizma provedenog u praksi. Ljudi su bili očajni, gladni i u neimaštini, unatoč činjenici da su radili. Samo manjina među njima bila je svjesna toga da je to rezultat principijelne socijalističke politike. Ubrzo kasnije vlasti u Moskvi i Varšavi pristale su provesti neke reforme gospodarstva te je nakon toga oslabila kontrola Sovjeta nad poljskom ekonomijom. Slični prosvjedi sindikata održani su nekoliko godina ranije u Čehoslovačkoj i Istočnoj Njemačkoj.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.