Vezani članci:
Dođite na Open Fest u Sarajevo: Najveći slobodarski festival u Europi
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Večernjakova kolumnistica za ukidanje minimalca
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a
Znaju li fanovi Dalije Orešković uopće koga i što podržavaju?
Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...
Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
Profesor na Pravnom fakultetu tvrdi da su skandinavske zemlje socijalističke
Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države
Jesu li skandinavske zemlje socijalistički raj? Evo što kažu Šveđani i Danci
Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Švedska u srijedu ukida skoro sve mjere i prekida masovno testiranje na covid
U Švedskoj je u tijeku stručna rasprava o pandemijskoj strategiji. Hoće li Švedska promijeniti kurs?
Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Tegnell za širenje korone u Švedskoj okrivio imigrante pa se ispričao
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Švedska danima bez umrlih s Covidom-19: ʼSada tretiramo koronu kao i svaku drugu bolestʼ
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'


Piše: Ivan Bertović
4.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'


Piše: Ivan Bertović
4.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Nima Sanandaji je pisac, analitičar i poznati govornik čije je najpoznatije djelo "Scandinavian Unexceptionalism". Rođen je 1981. u Iranu, a zajedno s roditeljima se 1989. preselio u Švedsku. Prije revolucije koja se dogodila 1979., njegova obitelj je imala značajan utjecaj u Iranu, ali je u revoluciji većina njihove imovine oduzeta. Veći dio djetinjstva je proveo u Stockholmu. Završio je studij biotehnologije na Sveučilištu za tehnologiju Chalmers, a doktorirao inženjerstvo s polimerima na Kraljevskom institutu tehnologije.

Njegove knjige su svjetski poznate, dijelom zbog široke prihvaćenosti kod publike, a dijelom po kontroverzama koje su podigle. U nastavku pročitajte kratki intervju koji je Nima Sanandaji pristao dati za Liberal.

Recite nam nešto o sebi. Tko ste, što radite i što vas motivira da se time bavite?

- Ja sam predsjednik Europskog centra za poduzetništvo i reformističke politike (ECERP). Bavim se pisanjem knjiga i studija o raznim područjima javne politike. Teme koje se protežu od poduzetništva i geografije, "brain business" radnih mjesta (poslovi koji spadaju pod tehnologiju, ICT, napredne usluge i kreativne profesije) u Europi do ženskih karijera, socijalne održivosti i budućnosti socijalne države.

Imate li ikakvo političko ili ideološko opredjeljenje? Pripadate li bilo kojem obliku pokreta ili ideja?

- Sebe vidim više kao slobodnog intelektualca nego pripadnika skupu ideoloških ideja. Moj rad međunarodno cijene libertarijanci i konzervativci koji zagovaraju malu državu, ali opsežno pišem i o tome kako se država blagostanja može poboljšati, a ne samo smanjiti.

Dosad ste napisali nekoliko knjiga, kao što su "Scandinavian Unexceptionalism", "The Nordic Gender Equality Paradox" (Paradoks nordijske rodne ravnopravnosti), "Debunking Utopia: Exposing the Myth of Nordic Socialism" (Razotkrivanje utopije: Otkrivanje mita o nordijskom socijalizmu). Koji su vam bili motivi iza pisanja tih knjiga?

- U osnovi, u ovoj seriji knjiga sam sustavno razotkrivao mitove o nordijskom socijalizmu. Diljem svijeta lijeve ideologije tvrde da socijalizam funkcionira na jednom mjestu na svijetu, u nordijskim zemljama. To je, naravno, čudno. Zašto bi socijalni model funkcionirao samo u određenom dijelu svijeta, a ne i drugdje? U knjigama sam pokazao da prosperitet koji postoji u nordijskim zemljama dolazi zbog slobodnotržišne politike, a da je društveni uspjeh Skandinavaca rezultat protestantskih normi o individualnoj odgovornosti i napornom radu. Socijalizam ne funkcionira u Skandinaviji. Ove knjige se spominju diljem svijeta kako bi se raskrinkali ljevičarski mitovi.



U knjizi Scandinavian Unexceptionalism, dotičete usporedbu ljudi iz nordijskih zemalja i njihovih sunarodnjaka koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Mislite li da nordijske zemlje ikada mogu sustići standard Skandinavaca koji su u Sjedinjenim Državama?

- Mislim da sigurno mogu, pomicanjem prema ograničavanju veličine državne vlasti. Uzmimo Dansku kao primjer. Danska ima visoke poreze i veliku socijalnu državu. U drugim područjima, kao što su regulacije, Danska je zapravo više protržišna od SAD-a. To je prikazano u indeksu ekonomske slobode. Ako bi se Danska kretala prema ograničenju vlasti i nižim porezima, bila bi sveukupno više slobodnotržišna zemlja od SAD-a, a tako bi, vjerujem, dostigla i prestigla SAD u smislu bogatstva. Možda je čudno razmišljati o Danskoj kao zemlji niskih poreza, ali sjetite se da je to tako bilo do sredine 20. stoljeća. Do sredine 20. stoljeća Danska je spajala dohodovnu jednakost i zamjetne društvene razvitke s politikom ograničene središnje vlasti. Ta je zemlja u mogućnosti vratiti se u to doba jedinstvenog društvenog i ekonomskog napretka.

U knjizi The Nordic Gender Equality Paradox, ako sam dobro razumio, analizirate ženske izbore te ih uspoređujete s izborima žena u zemljama u razvoju. Kakav je bio prijem knjige? Jeste li dobili puno izdvojenih mišljenja ili javne kritike, posebno u vašoj zemlji?

- Zapravo, ne. Gotovo svi mediji su knjigu u Švedskoj i inozemstvu primili pozitivno. Knjiga, ali i moj angažman u raspravi oko javne politike, je čak igrala ulogu kao protuargument za uvođenje rodne kvote za uprave trgovačkih društava u Švedskoj, reforme koju je socijalistička vlada željela uvesti. Ali sam dobio malo, ako ikoji kritički odgovor na razne članke koje sam pisao o toj temi - vjerojatno zato što sam svoje stavove temeljio na opsežnim istraživanjima.

- Istraživanje pokazuje da spolne kvote uvedene u Norveškoj nisu imale mjerljive učinke na razliku plaća između spolova, na ženske sposobnosti dosezanja menadžerskih pozicija, pa čak niti na izbor karijera mladih žena. Kvote jednostavno ne mijenjaju rodnu ravnopravnost na bilo koji mjerljiv način za prosječnu ženu. S druge strane, tržišno orijentirane reforme, kao što su slamanje monopola javnog sektora u zdravstvu, skrbi za starije osobe i obrazovanja u korist privatnih poduzeća, dovode do daleko više prilika za poduzetništvo i razvoj karijera za mnoge žene koje rade u tim sektorima.

U knjizi Debunking Utopia: Exposing the Myth of Nordic Socialism, čini se da ponavljate puno tvrdnji iz knjige "Scandinavian Unexceptionalism", ali s puno više detalja i objašnjenja. Što vas je potaknulo da napišete ovu knjigu?

- Zamoljen sam da napišem opsežniju knjigu koja se može uklopiti u predsjedničke izbore u SAD-u, gdje je ideja pomicanja SAD-a prema skandinavskom socijalnom modelu, koju je predstavio Bernie Sanders, vrlo popularna. Mit o skandinavskom socijalizmu je značajno potaknuo snažan socijalistički pokret u SAD-u. Razotkrivanje tog mita se činilo kao način informiranja javnosti.



Čujem da pišete novu knjigu! Koja će biti tema?

- Knjiga se zove “The birthplace of Capitalism: The Middle East” (Mjesto rođenja kapitalizma: Bliski istok). Uobičajena ideja je da su se prva poduzeća i prve tržišne institucije razvile na Zapadu. To je naprosto netočno. Prvi poduzetnici i prve na tržišne ekonomske institucije su se razvile već prije 4.000 godina u Babilonu i Asiriji - što odgovara modernim zemljama Iraka i Sirije. Dok danas vidimo Bliski istok kao mjesto vječnog sukoba i ovisnosti o nafti, ovaj dio svijeta je tisućama godina napredovao zbog tržišne razmjene i poduzetništva. Tijekom Islamskog zlatno doba, na primjer, Bliski istok nije samo razvio tržištne institucije nego je i potaknuo ranu industrijsku revoluciju. Ovaj pokret je izravno nadahnuo razvoj suvremene tržišne ekonomije na Zapadu. Vjerujem da je moguće revitalizirati tržišne institucije na koje su se Arapi, Iranci, Turci, Židovi i bezbrojni drugi ljudi na Bliskom istoku toliko dugo oslanjali. Bliski istok može ponovno postati mjesto trgovine, trgovine s Europom, ali i Indijom i Kinom: dvije velike civilizacije koje se danas uspješno vraćaju svojim slobodnotržišnim korijenima.

Kada je možemo očekivati na policama i u trgovinama?

- Moj izdavač Timbro je gura kako bi bila u trgovinama početkom 2018. godine i čini se da postoji dosta interesa za knjigu. S druge strane, ja želim imati malo više vremena radi finog uređivanja detalja ovako važnog rada. Vidjet ćemo tko će na kraju pobijediti. Možda ćemo postići kompromis u švedskom stilu, negdje na sredini.

Hrvatska trenutno prolazi kroz iznimno teško tranzicijsko razdoblje. Naša ekonomija je prilično slaba, teško regulirana, s visokim porezima i visokom razinom javne potrošnje. Jesu li to problemi na koje bismo se trebali usredotočiti i promijeniti ili postoje drugi faktori na koje bismo trebali paziti?

- Postoje u osnovi dvije skupine zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. Prvu skupinu čine zemlje koje se nisu uspješno prebacile s državne kontrole na slobodno tržište. Ove zemlje, gdje je očit primjer Rumunjska, pate od korupcije i stagnacije. Ljudi u tim zemljama marljivo nastoje poboljšati svoje živote kroz učenje i rad, ali institucionalno okruženje ograničava ljudski potencijal. Druga skupina zemalja je uspješno prešla na ograničavanje vlade, modernizaciju javnog sektora, slobodu poduzetništva, ali i poboljšanje obrazovnog sustava. Najbolji primjer je Estonija, koja je narasla od vrlo siromašne zemlje početkom 1990-ih u uspješnu ekonomiju znanja danas. Hrvatska mora odabrati želi li nastaviti kao Rumunjska ili se promijeniti i biti kao Estonija.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN BERTOVIĆ
Ivan Bertović je voditelj prevoditeljskog ureda, student prava i predstavnik europske organizacije 'Studenti za slobodu' ESFL.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.