Novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić vjerojatno je nesvjesno stala na stranu klasičnog liberalizma i to u tekstu koji je trebao biti proslava europske ljevice i onoga što nazivaju "jačanje socijalne države".

Naime, u članku optimistično naslovljenom "Minimalac - korak prema jakoj socijalnoj Europi" piše o inicijativi ljevice u EU parlamentu da donesu direktivu po kojoj nitko neće smjeti isplatiti nižu plaću od određenog postotka u medijalnoj plaći. Riječ je, dakako, tek o inicijativi koju su neuki novinari u hrvatskim medijima već proglasili zakonom.

Ali najzanimljiviji je dio onaj kad novinarka Večernjeg kaže:

"Neće se Hrvatskoj ili istoku nametnuti skandinavski minimalac, jer bi to bilo nerealno, ali pritiskat će se nacionalne vlade da budu socijalno osjetljivije. Europa bi i dalje imala 27 ili 28 različitih minimalnih plaća, ali uspostavio bi se dogovoreni paritet unutar države koji zasad ne postoji u desetak članica."

Prvo, nije točno da u EU postoji "27 ili 28 različitih minimalnih plaća" budući da pet država članica nema minimalac koji određuje vlada. To su Švedska, Finska, Danska, Austrija i Italija. Ako socijalna osjetljivost znači da se vlada ne upliće u odnose između radnika i poslodavaca i ne regulira visinu plaće koju privatnik mora isplaćivati, onda su skandinavske zemlje socijalno najosjetljivije i svakako je pohvalno što se i Večernjakova novinarka za to zalaže.

Drugo, ako je skandinavski minimalac nekakav ideal kojem treba težiti, onda se gospođa Gatarić slaže sa mnom da minimalac treba ukinuti, odnosno bar izbaciti državu iz te priče pa neka poslodavci i sindikati, kao u skandinavskim zemljama, dogovaraju minimalne iznose plaće u svakom pojedinom sektoru.

Ali prije će biti da ona nema pojma o tematici o kojoj piše pa tako vjerojatno nije ni znala da u skandinavskim zemljama država ne određuje minimalac.

Slično su napravili i u Novom listu gdje se čude što su se skandinavske zemlje usprotivile uvođenju nekakvog europskog minimalca. Za novinare Novog lista to je "paradoks", a treba vam manje od 5 minuta da provjerite postoji li uopće minimalna plaća u Skandinaviji.

U svakom slučaju, skandinavske zemlje su snažni dokaz da minimalac nema nikakve veze s jakom socijalnom državom niti životnim standardom. U Hrvatskoj manje od 5 posto građana radi za minimalac, a hrvatski novinari jako često uzimaju minimalac kao komparativni podatak o životnom standardu među različitim državama.

Kad bi vlada mogla nekim dekretom učiniti da su njeni građani odjednom bogatiji, to bi bilo sjajno. Ali to tako ne ide. Ako želite zarađivati više, morat ćete više raditi. Ne postoji lakši način.