Vezani članci:
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Tko je Davor Štern, veliki borac protiv neoliberalizma?
Za tužbe protiv crkvenih zvona Zekanović okrivio neoliberalizam
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Hrvatska javna uprava je toliko loša da je i radikalne ljevičare pretvorila u neoliberale
Kako je neoliberalizam uništio svijet (dokazi, a ne prazne priče)
Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!
Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?
Kako biste reagirali da vam netko kaže da je Kirgistan nogometna velesila?
LGBT portal za diskriminaciju u Zadru okrivio neoliberalni kapitalizam
Sever će morati prihvatiti da radnik i poslodavac nisu sukobljene strane
Hrvatska verzija neoliberalnog kapitalizma
Kako nas mediji godinama plaše neoliberalizmom kojeg ovdje nema ni u tragovima
Neoliberalni sindikalist promijenio ploču, ali se opet zapleo
Protivnici liberalizma izmišljaju termine za nepostojeće stavove: Što je 'trickle-down'?
Je li za tragediju na Grenfellu krivo slobodno tržište?
Što je uopće neoliberalizam?
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Večernjakova kolumnistica za ukidanje minimalca
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a
Znaju li fanovi Dalije Orešković uopće koga i što podržavaju?
Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...
Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
Profesor na Pravnom fakultetu tvrdi da su skandinavske zemlje socijalističke
Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini


Piše: Vladan Laušević
2.8.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini

Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini


Piše: Vladan Laušević
2.8.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Prije nekoliko mjeseci u Švedskoj je pokrenut znanstveni projekt "Neoliberalism in the Nordics", znači neoliberalizam u nordijskim zemljama. Tema projekta je da se istraži kako su neoliberalne ideje utjecale na razvoj zemalja poput Švedske i Finske od 1970-ih godina do danas. Za početak, objašnjenje što je neoliberalizam i s obzirom da se termin danas često pogrešno predstavlja, upotrebljava i tumači u političkoj debati.

Neoliberalizam je, kako povjesničar Ola Innset piše, oblik liberalizma koji se prvotno intelektualno razvio tijekom 1930-ih godina. To se dogodilo kada su liberalni teoretičari i intelektualci poput Friedricha Hayeka i Waltera Lippmanna tražili nove ideje za dalji razvoj liberalizma s fokusom na slobodu pojedinca, ljudska prava i pravnu državu.

Prvotne ambicije iza stvaranja neoliberalizma bile su kritika s jedne strane klasičnog liberalizma koji ima fokus na slobodno tržište, minimalnu državu i maksimalnu slobodu za pojedinca, i s druge strane kritika socijalnog liberalizma koji zahtijeva veću ulogu države i javnih institucija uglavnom radi pozitivnih i socijalnih prava što se tiče zdravstva i blagostanja.

Znači, neoliberali su tražili kompromise i nove ideje gdje bi liberalizam utjecao na razvoj svijeta poslije ekonomske krize 1930-ih godina i ljudskih katastrofa za vrijeme Drugog svjetskog rata. U neoliberalne ideje su spadali argumenti da država treba osigurati funkciju ekonomije i tržišta, da se vrši ekonomska integracija zemalja kroz međunarodne institucije i tržišne dogovore i da prekogranični protok robe, usluga, kapitala i ljudi bude što slobodniji kao što je danas situacija u Europskoj uniji.

Termin neoliberalizam je kasnije bio dosta povezan s političkim događajima tijekom 1980-ih kada su američki predsjednik Ronald Reagan i britanska premijerka Margaret Thatcher provodili politiku liberalizacije i privatizacije državnih tvrtki i globalizacije s fokusom na ekonomske i tehnološke protoke. Također treba dodati da neoliberalizam nema samo fokus na ekonomiju, već i kulturu gdje neoliberali generalno podržavaju ideje poput multi i interkulturnog društva, kosmopolitskog pogleda na građanstvo i pluralizam što se tiče religijske i seksualne orijentacije kod ljudi.

Jedna od tema navedenog znanstvenog projekta su interakcije između socijalne države i tržišta. Nordijske zemlje kao Švedska se često u debati i znanosti predstavaljaju kao interesantne jer su njihove institucije su kroz povijest dosta bile pod utjecajem liberalnih, progresivnih i socijalističkih ideja. Na primjer, i pored toga što se zemlje kao Švedska često popularno doživljavaju kao ljevičarske zbog poreznih razina i veličine socijalne države, nordijske zemlje su istovremeno među najotvorenijim, najliberalnijim i najglobaliziranijim društvima i ekonomijama.

Projekt je objektivno gledano još mlad jer će trajati do 2025. godine, no istovremeno pod vodstvom povjesničarke Jeni Anderson je već objavio par tekstova o neoliberalizmu. Anderson smatra da su neoliberalne ideje u Švedskoj u razdoblju 1970-2020. sprovodili i lijevo i desno orijentirani politički akteri, poput socijaldemokrata i konzervativaca. Ona smatra da je Švedska u nordijskom kontekstu najviše neoliberalna ili "neoliberalizirana" zemlja.

No prema Anderson, sam pojam neoliberalizam je često problematičan jer se koristi kroz anahronistička i nelogična shvaćanja. Prema njenom mišljenju, neoliberalizam se mora razumjeti ne samo u kontekstu jednog društva, već i na trasnacionalnom i globalnom nivou gdje je neoliberalizam imao razne uloge kao kod ekonomske integracije Europe.

Jedno "otkriće" projekta je da se neoliberalizam zasniva na idejama ljudskih prava. Zbog toga je švedski klasično-liberalni autor i polemičar Fredrik Segerfeldt, koji se između ostalog zalaže za slobodnu imigraciju u Europu, izrazio da je on to godinama pokušavao objasniti ljudima i da su znanstvenici iz projekta mogli to pitati njega i druge liberale. Prema mišljenju Segerfeldta, apsurdno je smatrati da je Švedska neoliberalna zemlja s obzirom na i dalje veliki javni sektor.

Što se tiče primjera ljudskih prava, tu se navode organizacije kao Liječnici bez granica koji su prema mišljenu filozofkinje Jenny Whyte, koja se spominje u projektu, tijekom 1970-ih i 1980-ih godina došli pod utjecaj neoliberalizma. Whyte također smatra da su (neo)liberali poput Miltona Friedmana kroz neoliberalizam koristili ljudska prava da reduciraju demokraciju, zaustave socijalne projekte i procese dekolonizacije kao u Africi. To se prema njoj radilo tako što su ljudska prava korištena da bi se stovorila "moralna osnova tržišta".

Međutim, ovaj način razmišljanja se uglavnom ne uklapa s povjesnim činjenicama. Točno je, na primjer, da je neoliberalizam doveo do "individualizacije demokracije" i konstitucionalnih promjena kao u Europi, koje su ograničile utjecaj "volje naroda" nad pojedincem. Točno je i da su ljudska prava u političkim debatama i kod međunarodnih institucija poput MMF-a korištena za blokiranje i otpor prema socijalnim programima poput onih u Tanzaniji koji su tijekom perioda hladnog rata često imali siromaštvo kao rezlutat. Također je činjenica da je bilo pojedinih liberala koji nisu podržavali dekoloniziranje zemalja u Africi, ali se stanje u afričkim zemljama poboljšalo nakon uvođenja demokratskih normi poput individualnih sloboda, ljudskih prava i pravne države.

Postoje i dodatni problemi oko rezultata koje ovaj projekt trenutno predstavlja. U svojoj kritici Andersoninog teksta Caspian Rehbinder, suradnik protržišne think-tank zaklade Timbro smatra da kritičari neoliberailzma često nisu u pravu jer nemaju činjenice i izračunate argumente. Na primjer, u Švedskoj se već krajem 1980-ih i početkom 1990-ih znalo i kroz državna istraživanja da postoje veliki problemi s javnim sektorom, da nedostaje privatnih alternativa u školstvu i zdravstvu i da mnogi građani osjećaju da ih javne institucije loše tretiraju. Znači neoliberalne politike nisu rezultat zavjera i mućki već nezadovoljstva kod mnogih ljudi koji su tada tražili promjene u slobodarskom smjeru.

Zbog toga Rehibidmer smatra da projekt zasad ne daje dovoljno prostora za probleme koji su doveli do prihvaćanja neoliberalne politike u većim dijelovima glasačkog stanovništva. Navodi i da je legendarni švedski premijer i socijaldemokrat Olof Palme prije svoje smrti zagovarao smanjivanje javnog sektora, ukidanje raznih subvencija i bolje uvjete za privatnike. Palme je to prema Rehbinder radio ne zbog toga što je Palme bio neoliberal, već zato što je shvatio da su promjene neophodne za dalji razvoj Švedske. Zbog toga i drugih aspekata bit će interesantno kako će se navedeni znanstveni projekt dalje razvijati i do kakvih će zaključaka doći.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.