Vezani članci:
Njemačka policija nezakonito prikupila podatke preko aplikacije za praćenje covida
Na izlogu njemačkog dućana osvanuo natpis ʼNecijepljeni nepoželjniʼ. Vlasnik: ʼSramim seʼ
Njemački list Bild traži od djece oprost ʼjer vlada nećeʼ
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Njemački liberali traže popuštanje mjera, popularnost im raste
Štagljar optužuje Slovence da se ne pridržavaju mjera, laže o Kanadi i Njemačkoj
Novinari se pitaju zašto Nijemci prosvjeduju. Odgovor je jednostavan...
Mises o kolapsu Weimarske republike i usponu nacista: Stranačke bande i kako je Hitler iskoristio kapitaliste
ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
Želite antifašistički zakon kao u Njemačkoj? Promijenit ćete mišljenje kad vidite tko je sve kažnjen...
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
Liberali ipak ušli u bavarski parlament i imaju jedan uvjet za podršku novoj vladi
Anketa ZDF-a: Velika većina Nijemaca nema problema s izbjeglicama
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Njemački reper snimio spot iz tri perspektive: glasača AfD-a, turskog imigranta i sebe
Hoće li istočna Njemačka ikada dostići razinu razvoja zapadnog dijela zemlje?
Njemačko ekonomsko čudo ovisilo je o imigrantima
Fact-checker: Njemačka, imigranti i seksualna zlostavljanja
Njemačka nudi novac imigrantima da se dobrovoljno vrate u svoju zemlju
Njemački liberali napuštaju pregovore zbog nemogućnosti dogovora sa zelenima
Njemački ustavni sud: Binarna rodna kategorija u dokumentima krši pravo na privatnost
Dvije ekstremističke stranke ušle su u Bundestag, a mediji pišu samo o jednoj
Liberali se vraćaju u Bundestag, a vjerojatno i u Vladu
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ


Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
6.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ

Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ


Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
6.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nacionalna industrijska strategija 2030 ima za cilj sačuvati najjače njemačke kompanije da ostanu u njemačkom vlasništvu, a da bi se to postiglo država će pojačati svoj intervencionizam.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier (CDU) predstavio je svoju viziju nacionalne gospodarske politike za sljedeće desetljeće, u dokumentu na dvadesetak stranica nazvanom "Nacionalna industrijska strategija 2030". Altmaier predlaže veliki zaokret u njemačkoj ekonomskoj politici gdje bi po njemu država trebala preuzeti znatno veću ulogu u gospodarstvu, uključujući nacionalizaciju pojedinih kompanija.

Altmaier izražava veliku zabrinutost zbog ubrzanog gospodarskog rasta Kine i njenih korporacija koje imaju namjeru preuzeti zapadna tržišta. Zbog toga smatra da država treba "zaštititi" kompanije koje su od nacionalnog značaja kako ne bi došle u ruke neželjenim vlasnicima. Snagu tržišta će ograničiti državnim intervencionizmom i otkupljivanjem dionica. Nacionalizacija najvećih kompanija, a spominju se Siemens, Daimler, Volkswagen, BMW, BASF, Thyssenkrupp i Deutsche Bank, po njemu je neophodna, ali samo privremeno jer i sam Altmeier priznaje da je država "loš vlasnik". Također, poziva EU da preispita svoje antitrust regulacije.

Njegova zabrinutost nije bez razloga jer kineske korporacije već su ušle u vlasništvo nekih njemačkih kompanija. Međutim, nacionalizacija najvećih korporacija u zemlji i protekcionistička politika prema određenim tvrtkama nikada nije dobar način za poboljšavanje ekonomske situacije. Da je ovako nešto predložila Vlada RH, odmah bi dobili packe iz Bruxellesa jer je slobodno tržište jedno od temelja Europske unije i princip je da se države ne upliću u tržišne procese poput investiranja. Međutim, pitanje je kako će se Bruxelles ponašati u ovom slučaju, budući da je Njemačka najveće gospodarstvo u EU.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ponovno je odbacio bilo kakvu šansu da bi određene kompanije mogle dobiti bolji tretman od drugih rekavši da Europa treba "kompanije koje će opstati na tržištu", ali također nije odbacio mogućnost intervencionizma iz političkih razloga.

Altmaierov plan naišao je na žestoke kritike u Njemačkoj. Vodeći njemački ekonomist Lars Feld rekao je da to država ne bi smjela raditi: "Nitko ne može jamčiti kompanijama opstanak, država ne smije ići tako daleko." Drugi istaknuti ekonomski analitičar Gabriel Felbermayr je komentirao kako bi bilo bolje da Vlada omogući brži razvoj poslovnih ideja ljudima i tako potakne gospodarski rast umjesto protekcionizma za velike korporacije. Stručnjak za konkurentnost Justus Haucap je ipak bio najžešći opisavši Altmaierovu strategiju kao "potpuno pogrešan pristup koji odbacuje ekonomske dokaze i vrlo je štetan". Naglasio je da je povijest pokazala kako takvi potezi smanjuju inovativnost i povisuju cijene.

Eric Schweitzer, predsjednik Njemačke gospodarske komore, rekao je za Die Welt da pozdravlja trud koji se ulaže u osnaživanje njemačke industrije, ali je skeptičan prema bilo kakvom uplitanju države u investiranje.

Osim struke, kritizira ga i oporba. Katharina Droge, parlamentarka u Bundestagu iz Zelene stranke, rekla je za Handelsblatt da prijedlog o reviziji antitrust zakona daje "slobodan put za mega-vezanja velikih korporativnih divova". Po njoj, to će nauditi konkurentnosti, inovativnosti, ali i samim kompanijama na duge staze.

Michael Theuer, parlamentarac iz liberalne stranke FDP, tvrdi da je riječ o skandalu u kojem vlada traži načine kako da zaštiti najveće konglomerate dok bi trebala umjesto toga stvoriti bolje uvjete za sve subjekte na tržištu.

"Vlada želi reći zbogom tržišnoj ekonomiji. U paničnom odgovoru na gospodarski rast Kine, Altmaier kreće na opasni put prema planskoj ekonomiji", upozoravaju iz FDP-a.

Ali osim kritika oporbe, Altmaierov prijedlog je naišao i na kritike u njegovoj vlastitoj stranci, konzervativnom CDU-u. Wolfgang Steiger, vođa protržišnog krila CDU-a pozvao je Vladu da se suzdrži od takvih poteza i upozorio kako Altmaier na ovaj način stvara "njemački gospodarski politbiro".

O novoj industrijskoj strategiji sljedećih mjeseci raspravljat će se u vladi, javnosti i u Bundestagu prije donošenja odluke, ali je već sada jasno da će Altmaieru biti jako teško uvjeriti većinu Nijemaca kako ovakve stvari mogu pomoći gospodarstvu u cjelini, a ne samo određenim izabranim kompanijama.

Izvori: Reuters, Handelsblatt

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.