Novi Zeland je u manje od 10 godina od krize, duga i besparice postao jedna od najrazvijenijih ekonomija zapadnog svijeta. Sve se počelo mijenjati 2008. godine, kad je konzervativna Narodna stranka, u koaliciji s libertarijanskom strankom ACT, preuzela vlast nakon 9-godišnje vladavine laburista i zelenih. Od 2008. godine ova desno-liberalna koalicija uspješno vodi državu.

Prvo su značajno smanjili javnu potrošnju. Proveli su bolne rezove prepolovivši izdvajanja za socijalu i javne službe. Nije bilo lako jer je u prvi mah dosta ljudi ostalo bez posla, no s druge strane su deregulirali realni sektor i omogućili jednostavno pokretanje posla online u jednom danu, uz troškove 0 dolara (da, doslovno ništa) i bez izlaska iz ureda. Zato se Novi Zeland danas nalazi na samom vrhu ljestvice "Ease of doing business" (lakoća poslovanja) prema Svjetskoj banci. Za usporedbu, Hrvatska se na toj ljestvici nalazi na 43. mjestu.

Ispunjavajući svoj predizborni plan Nacionalna stranka i ACT su 2010. godine, nakon bolnog rezanja javne potrošnje i omogućavanja lakšeg poslovanja, proveli i značajnu poreznu reformu. Svi su porezi išli dolje, a ponajviše porez na dohodak. Najniža stopa koju Novozelanđani plaćaju (oni s najnižim primanjima) iznosi 10, a najviša (oni s najvišim primanjima) 31 posto.

Rezultati navedenih mjera dokazali su da se rezanjem poreza uistinu daje snažan vjetar u leđa gospodarstvu, ali i povećavaju se prihodi državnog proračuna i to je jedan od živih dokaza koji pobijaju teoriju kako bi smanjenje poreza dovelo do smanjenja javnih prihoda. BDP im je lani iznosio 40,1 tisuću američkih dolara po glavi stanovnika ili dvostruko više od Hrvatske. Lani je NZ zabilježio rast BDP-a za 4 posto. Javni dug Novog Zelanda je oko 35 % BDP-a.

Iako su im prije 3 godine u Forbesu predviđali katastrofu, to se nije dogodilo. Za sljedeću godinu predviđa im se još veći rast nego proteklih godina (od 3 do 5 posto godišnje).

Vlada Novog Zelanda s novim ministrom financija, ohrabrena ovakvim rezultatima svoje prve reforme, najavljuje nastavak mjera - još manje poreze.

"Budžet za 2017. će dati biznisima sigurnost da nastave investirati i rasti, da pruže još bolje mogućnosti za novozelandske obitelji", rekao je Steven Joyce, ministar financija.

"Budući da ekonomija raste, sad imamo malo više prostora da ulažemo u bolje javne službe. Međutim, fokusirat ćemo se na postizanje boljih rezultata, a ne na razbacivanje novcem poreznih obveznika. I dalje nam je prioritet vraćanje javnog duga, ali smanjivanje porezne stope za one s nižim i srednjim primanjima će također doći na red čim budemo imali uvjete za to."

U Novom Zelandu se parlamentarni izbori održavaju svake 3 godine, a ovo je predizborna godina. Ako žele osvojiti još jedne izbore u nizu, konzervativci će morati održati obećanje i smanjiti poreze. Na takav način tamo "kupuju glasače", za razliku od Hrvatske gdje se glasači kupuju doslovno - državnom potrošnjom i dijeljenjem novca iz proračuna.