Vezani članci:
Pametno o Marićevom progonu paušalaca: ʼUmjesto kočenja IT industrije, treba joj omogućiti da procvjetaʼ
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Država ubija starinski obrt
Zašto je Most glasao protiv ukidanja obaveze licenciranja knjigovođa?
Vlada definitivno odustala od licenciranja računovođa
Je li ovo najgluplji argument za uvođenje licenciranja?
Nova mjera za potpore poduzetništvu neće utjecati na procijepljenost, evo zašto
Pravobraniteljica predsjednika Vlade tvrdi da samo Vlada ima pravo diskriminirati građane, ne i obratno
Jesu li Hrvati slabi na bahate bukadžije?
Hrvatska između Italije i Grčke
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
Zakon o doprinosima za direktore rezultat je pogrešne percepcije poduzetništva
Konačno digitalizacija: Javni bilježnici, pečati i biljezi izbačeni iz procedure osnivanja tvrtke ili obrta
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Ankete pokazuju da će Marićev zakon natjerati mnoge poduzetnike na zatvaranje poduzeća
Saša Cvetojević: Politika, kakvu danas gledamo u Hrvatskoj, meni se duboko gadi
Nema pljačke, pronevjere, krvi, prostakluka ni kukanja. Dakle, nije zanimljivo...
Jesu li poduzetnici prevarili hrvatskog radnika?
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Marićev novi prijedlog zakona poticaj je radu na crno, tvrdi Ivana NL
Dobra vijest: Od 2019. tvrtke će se osnivati online, bit će registrirane za 3 dana!
Tri direktorske privilegije koje bi poželio svaki Hrvat
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Marića nije briga za vašu plaću, on bi da plaćate državi minimalno 4.000 kn bez obzira na prihode!
Nisu mogli naći ekonomista koji bi stao uz Marića pa su ga morali izmisliti
Je li gaženje po malim poduzetnicima udovoljavanje koalicijskom partneru?
Hrebak brutalno realan šokirao novinara: ʼDržava ne bi trebala spašavati nikoga!ʼ
Marićev sramotni zakon neće proći - nije računao na dvije stvari
ʼNeka se ministar proba samozaposliti na tržištu i prvi mjesec zaraditi 11.000 kuna!ʼ
Pohlepa, nametnici i zlorabljivači
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Paušalni obrt - dobra prilika za samozapošljavanje


Piše: Gordan Horbec
Izvor: Imam novac
15.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Paušalni obrt - dobra prilika za samozapošljavanje


Piše: Gordan Horbec
Izvor: Imam novac
15.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Za početak se čini predobro da bi bilo istinito! Ali krenimo redom. Što je to paušalni obrt? Ista stvar kao i „obični“ obrt, samo NE vodite poslovne knjige i ne plaćate porez na dohodak na temelju poslovnog rezultata poslovanja, već se porez utvrđuje u paušalnom iznosu (od oka što bi rekli).

Što znači paušalno se utvrđuje? To znači sljedeće: vi njima prilikom otvaranja obrta kažete "Ja želim otvoriti paušali obrt i mislim da će moji prihodi biti cca 100.000 kn", a oni kažu "OK, smiješ imati prihode do 100.000 kn i plati godišnji porez od 2000 kn i to je to."

Da, dobro ste pročitali. Vi na prihode od 100.000 kn platite samo 2.000 kn poreza godišnje (+ prirez ako ima u mjestu gdje živite).

A što je s troškovima, rashodima? Troškova nemate! Budući da ne vodite poslovne knjige, ne možete si priznati nikakve „troškove“ poput najma, režija, telefona, računala i slično. Nemate nikakve troškove. Zakonodavac je predvidio da su vam troškovi oko 85% prihoda i vi ustvari plaćate porez samo na tih 15% razlike. Zato i plaćate tako mali porez.

Zasad sve zvuči prilično obećavajuće, pogotovo ako se bavite uslugama i nemate neke velike troškove, praktički sav prihod ide vama u džep i plaćate smiješno mali iznos poreza.

Obavezni doprinosi

No, da ne bi sve bilo savršeno, imamo i obavezne doprinose za platiti. Vi kao paušalni obrt također ćete također morati plaćati doprinose za mirovinsko (štedite za mirovinu) i zdravstveno osiguranje (da imate „besplatno zdravstvo“). Srećom, iznos je „prihvatljiv“ - oko tisuću kuna mjesečno, točnije 1.151,57 kn. To ispada godišnje 13.818,84 kn doprinosa koje naravno morate platiti bez obzira radili i zaradili ili ne. No, čak i kad uzmemo te doprinose i onih 2.000,00 kn poreza, još uvijek je to smiješno malo u odnosu na troškove običnog obrta.

Ukoliko smo stalno zaposleni negdje drugdje i uz rad otvorimo još i paušalni obrt, onda plaćate obavezne doprinose od samo 6.037,50 kn godišnje! Uvijek preporučam otvoriti svoj biznis i zadržati postojeće radno mjesto koliko god možete, odnosno dok se biznis ne uhoda.

U čemu je trik? Koja su ograničenja? Ima li ih uopće?

Drago mi je da ste pitali. Zaista postoje neka ograničenja:

1. Ne smijete imati prihode veće od 230.000 kn godišnje (od 1. siječnja 2018. to će biti 300 tisuća kn)

2. Ne smijete biti u sustavu PDV-a

3. Ne smijete obavljati poslove koji spadaju pod samostalnu djelatnost. Nema ih puno pa ću ih sve navesti i to je po meni jedna od najvećih prepreka:

a) samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti
b) samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti
c) samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti i/ili
d) samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

I to je otprilike to. Sve ostale djelatnosti, koje smijete obavljati kao obrtnik, smijete obavljati i kao paušalni obrtnik, pa čak i usluge trgovine i ugostiteljstva!

Usporedba s j.d.o.o.

Nakon što ste se zapalili za samostalni obrt i otrčali otvoriti jedan, samo da napravimo usporedbu s jednostavnim d.o.o. oko kojeg se ljudi koji nemaju novaca najčešće dvoume.


Klikni na sliku za uvećani pregled

*Šećer na kraju, kao paušalni obrt vi odgovarate za bilo kakve dugove tog obrta neograničeno. Naime, obrt = vi. Ukoliko slučajno nećete imati love plaćati tih 1000 kn mjesečno doprinosa, porezna uprava vas može zablokirati i onda gdje god da se legalno zaposlite u RH 1/3 plaće ide za vraćanje dugova. To je ujedno i glavni razlog zašto ne volim obrt, možete teoretski ostati bez sve svoje imovine (kuća, auto, stan, bazen...).

Papirologija

Iako ne trebate imati računovodstvo, ipak trebate ispuniti par papira. Jedan se zove knjiga prometa (obrazac KPR) u koju samo upisujete sve vaše izlazne račune i način plaćanja. Ako želite naplaćivati račune u gotovini, morate ih fiskalizirati (certifikat od FINE i sl.). Druga knjiga je obrazac PO-SD odnosno godišnji izvještaj o paušalnom dohotku i uplaćenom porezu koji se predaje poreznoj upravi do 15.1. za prethodnu godinu. Oba obrasca su vrlo jednostavna.

ZAKLJUČAK: može biti odlična stvar za početak, pogotovo ako nemate neki stalan posao. Najveću opasnost vidim u neograničenoj odgovornosti, no gledano isključivo financijski i ako se bavite pružanjem usluga te nemate puno troškova, paušalni obrt je zaista super stvar.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

GORDAN HORBEC
Gordan Horbec je osnivač tvrtke Opulento, jedinog specijaliziranog računovodstvenog servisa za male tvrtke koje se bave uslugama. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu, osnivač portala Imamnovac.com i smatra da je financijska neovisnost preduvjet čovjekove slobode.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.