Vezani članci:
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
SDP se podijelio na partizane i ustaše
Za Peđu i druge dežurne dušebrižnike: Evo što kaže znanost o tinejdžerskom radu
Dajte klincima da rade!
Kako je kontrola govora radi ʼzaštite nemoćnihʼ postala sredstvo cenzure i verbalnog delikta
Socijal-korporatistička partija: Peđa Grbin podržava državno ulaganje u privatni biznis
Grbin nas opet proziva, a izbjegava argumentiranu raspravu. Pomozimo mu da se odluči!
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Prvo pozivao državu da kazni nečije mišljenje, a sad proziva državu što kažnjava nečije mišljenje
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Strah od slobode govora
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Hoće li Muskovo preuzimanje Twittera obuzdati težnje prema cenzuri na Zapadu?
Kako znati jeste li konzervativac?
Prijetvorna briga za građanske slobode u Rusiji otkriva dvostruke kriterije u medijima
Ne podržavam ʼmoliteljeʼ pred bolnicama, ali njihova zabrana ne bi pomogla nikome
Treba li država kažnjavati ljude koji negiraju genocid?
Kako je Inzko stvorio realne uvjete za raspad BiH
Vatra u prepunom kazalištu
Zašto se medijske korporacije zalažu za cenzuru na Facebooku?
Larry Flynt - čovjek koji je, pomičući granice, učinio svijet slobodnijim
HDZ i partneri novim zakonom ukidaju slobodu govora na internetu
Trump, društvene mreže, konzervativci i sloboda govora
Govor mržnje i Popperov paradoks tolerancije
Plenkovićeva prijetnja slobodi političkog govora
Povijesna presuda Ustavnog suda RH: ʼSloboda govora se odnosi i na ideje koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemirujuʼ
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Peđa, prijatelju, razgovarajmo!


Piše: Ivan Bertović
3.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Peđa, prijatelju, razgovarajmo!


Piše: Ivan Bertović
3.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Nedavno je na ovom portalu izašao članak koji je kritizirao SDP-ovog saborskog zastupnika Peđu Grbina zbog dvostrukih mjerila koje primjenjuje u analiziranju onoga što je dozvoljeni, a što je nedozvoljeni govor. Podsjetimo, Grbin je prvo pozivao državu da "reagira" na postavljanje spomen ploče ustaši Juri Francetiću na privatnom posjedu, a potom je kritizirao državu što kažnjava mladića zbog vrijeđanja policije na Facebooku. Grbin je odgovorio na naš članak statusom na Facebooku u kojem optužuje autora s Liberala da ne zna razliku između slobode govora i govora mržnje.

Sjetivši se svog članka u kojem naglašavam što sloboda govora je i zašto je imamo, osjetio sam potrebu pozvati gospodina Grbina da ponovno razmotri svoje stajalište i u najboljoj vjeri ukazati na nedosljednosti u njegovom viđenju i interpretaciji svijeta.

Kada je Peđa Grbin zajedno sa svojim kolegama stajao u Zagrebu i primao psovke od građana, iako su to mnogi drugi politički analitičari komentirali kao političko samoubojstvo i nedostatak sadržaja, osjećao sam simpatije prema tom činu jer su rijetki danas u Hrvatskoj oni koji bi bili spremni primiti kritiku na svoj račun čak i kada je neosnovana, a kamoli vulgarna. Samom “Briselskom Andriji” su pokazali što Europa je i koje su njezine vrijednosti.

Naravno, ja sam svjestan da gospodin Grbin kao javna osoba i političar lijevog spektra ne može prihvatiti i uvažiti kritiku od jednog liberala jednako kao što ne bi mogao prihvatiti ni od jednog konzervativca. Ipak, nadam se da će moje riječi doprijeti do njegovih ušiju i da će možda dopustiti svojoj sumnji da malo proradi, a zatim i svom biračkom tijelu predložiti drugačije ideje.

Slobodu govora nemamo da bismo raspravljali o vremenu, nju ne koristimo da bismo komentirali nogometaše, ona nije nužna u društvu bez kontroverznih tema. Upravo su takve teme, kontroverzne, otrovne, neki bi rekli i opasne, svrha zbog koje slobodu govora toliko cijenimo i volimo. Ideje je nemoguće ubiti. Njih se ne može ušutkati jer kada se to čini, one postaju jače, agresivnije, dominantnije.

No, ideje se može osporiti. Ali, kako osporiti sugovornika koji mora šutjeti? On tu u očima javnosti postaje mučenik, obespravljena osoba prikupljajući simpatije svih koji ne vole nepravdu. Tako najgore totalitarne ideologije okupljaju sljedbenike, pod krinkom potlačenosti. Najljepši primjer toga nam dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva gdje je oko 2005. godine, kao posljedica naglog rasta u popularnosti, u britansku emisiju “Question time” pozvan tadašnji vođa ekstremno desne stranke, BNP (British National Party), Nick Griffin. Do tog trenutka je na BNP bio stavljen medijski embargo. Zbog njihovih radikalnih stavova bilo je odbijano pozivati i davati platformu takvim idejama. Popularnost je rasla. Kada su konačno osvojili već zamjetan dio glasačkog tijela, mediji su bili primorani pozvati BNP i Nicka Griffina da ravnopravno sudjeluju u javnim debatama. Posljedica toga je bio potop te stranke i njihovog vođe. Sav embargo, medijske blokade i ignoriranje nije ostvarilo ni trunku onoga što je sloboda govora učinila u najkraćem roku.

Mnogi će reći da govor mržnje nije slobodan govor. Pritom se neću pozivati na autoritet Vrhovnog suda SAD-a koji je jasno dao naznačiti da je slučaj upravo suprotan. Autoritet je nepotreban za raspravu o stvarima zdravog razuma. Zato se jasno postavlja pitanje: “Što je mržnja i govor mržnje?”.

Google mržnju definira kao intenzivan osjećaj odbojnosti. Ako je to zaista definicija mržnje, ne mrzi li onda gospodin Grbin sve ili barem većinu prijedloga koje je zajedno sa svojim kolegama klasičnim liberalima predlažemo na ovim stranicama kao novo vođenje države za uspješniji gospodarski rast, bogatiji narod i dugovječnije sretne ljude? Nije li svaka riječ koju neki od mojih kolega ili ja kažemo o upravljanju javnim financijama mržnja najgoreg oblika jer se u samoj svojoj srži suprotstavlja onome za što jedan političar lijevog spektra stoji: prisilnu i arbitrarnu raspodjelu? Pa zar ćemo neslaganje tumačiti kao mržnju? Zar ćemo svađe izjednačavati sa zločinom?

I po jednakoj mjeri, ne čini li gospodin Grbin isti krimen kada zagovara stvari koje su nepojmljive jednoj osobi koja voli slobodu i koja je svjesna njezine važnosti u suvremenom svijetu? Ne rasipa li on mržnju prema liberalima kada nam govori da naš trud nije naš?! Da je to posljedica svih drugih koji su sudjelovali u izgradnji javnih dobara i institucija. Možda je to javna zasluga? Treba li se jedan zastupnik u Hrvatskom saboru ponašati poput navijača koji mrzi članove drugog kluba? Može li se kroz takvo plemensko razdvajanje društva zaista nešto stvoriti ili će se samo uništiti?

Ili se možda ovdje radi o nečemu drugom, o neslaganju? O dijalogu dviju strana o temama koje ih duboko pogađaju, ali ipak odabiru govoriti, vikati, svađati se i vrijeđati umjesto da dižu oružje, puške, topove i vješala zazivajući smrt onima koji misle drugačije? Padamo li ponovno u crno doba intelektualizma u kojem se naše misli pažljivo kontroliraju, a riječi pomno prate ne bi li omogućile oduzimanje slobode? Što se dogodilo s drugačijim vrijednostima i tolerancijom istih? Napoleon je povijesna ličnost kojom se čitava Francuska diči i ponosi, ali on je isto tako i jedan od najvećih krvnika Europe. Julije Cezar je povijesna ličnost kojom se svaki Rimljanin mogao ponositi, ali on je masakrirao galska plemena i narode.

Čudi li se onda zaista ta ista ljevica, koja je do maloprije zahtijevala zabranu spominjana imena i djela jednih, dolasku vremena kada se njihovi heroji počinju brisati iz povijesti? Ljevica, posebno u Europi, gubi svoju platformu jer se otuđuje od građana koje bi trebala zastupati. Ne postoje više “radnici” koji su “obespravljeni”. Umjesto njih danas imamo građane koji su neslobodni, sputani, vezani birokracijom i bahatošću političkih elita. Ideju onoga kako ljevica vidi “prokletog kapitalista” danas zorno predstavljaju upravo te moralne vertikale koje nas predstavljaju u Saboru. A ako građani jesu sputani, govor je povijesno uvijek bio oruđe tih koji su trebali oslobođenje i istovremeno ono čega su se vladajući grozili. Na kraju, ako želiš znati tko tobom vlada, samo pogledaj koga ne smiješ kritizirati.

Gospodine Grbin, ovo nije moj poziv na svađu ili na konflikt kroz medijsko prepucavanje. Ovo je moja molba za vašu introspekciju, razmatranje onoga što zastupate i nada da ćete spoznati licemjerje tog čina te zatim odbaciti ta dvostruka mjerila i prigrliti slobodu, a naročito slobodu govora, u njezinoj punoj širini kao što to ona i zaslužuje.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN BERTOVIĆ
Ivan Bertović je voditelj prevoditeljskog ureda, student prava i predstavnik europske organizacije 'Studenti za slobodu' ESFL.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.