Vezani članci:
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Ne dozvolite da vam antitržišni mentalitet pojede dušu
Državni inspektori u BiH ići će na svadbe i maturalne zabave da suzbiju rad na crno
Bastiat: Prokleti strojevi
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
6 razloga za NE pokrenuti biznis u Hrvatskoj
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što je to pravedna plaća?
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Kako su hrvatski antikapitalisti naučili da je fizički rad sranje
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Pet zabluda o radu na crno


Piše: Predrag Rajšić
Izvor: L.E.I.E.
18.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Pet zabluda o radu na crno


Piše: Predrag Rajšić
Izvor: L.E.I.E.
18.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

1. Ako radnici odbiju raditi "na crno", poslodavac neće imati drugog izbora nego da ih zaposli legalno.

Jako je važno ovom pitanju prići hladne glave. Postoji ekonomska teorija iza rada "na crno" i očigledno je da mnogi koji su za strogu osudu i kažnjavanje rada "na crno" ne razumiju tu teoriju. I ja sam u Kanadi radio "na crno", a radio sam zato što sam jedino tako mogao biti profitabilan tome gazdi. Drugim riječima, moj doprinos profitu firme nije bio dovoljno velik da bi se od njega izdvojila davanja državi. Ako bi morao plaćati sve te dadžbine, gazdi bi bilo bolje da me ni ne zapošljava jer zapošljavajući me samo gubi novac. Dakle, mnogi (možda ne svi, ali mnogi sigurno da) od tih ljudi koji rade "na crno" ne bi ni dobili taj posao ako bi tražili da budu zaposleni legalno.

Zato je u mnogim slučajevima rad "na crno" najbolja opcija ne samo za tog radnika i poslodavca, nego i za ostale građane. Ako taj radnik ne bi radio "na crno", bio bi nezaposlen i onda bi ostali građani morali da ga uzdržavaju.

2. Rad "na crno" je protuzakonit i zato ga treba oštro osuditi i oštro kažnjavati.

Činjenica da je nešto protuzakonito ne znači automatski da je to i samo po sebi loše ili nemoralno. Često koristim primjer držanja crnih mačaka u Srednjem vijeku da bih ovo ilustrirao. Držanje crnih mačaka je u Srednjem vijeku bilo protuzakonito, a sada vidimo sav besmisao tog zakona. Slično tome, recimo da država sada izglasa novi zakon koji od svakog poslodavca zahtijeva da poveća za 25% po radniku izdvajanje u državni budžet. Istog trenutka kad se taj zakon izglasa, svi oni koji su zaposleni po starom zakonu postaju "ilegalci". U tom slučaju bi neki poslodavci bili primorani ili otpustiti neke radnike ili ih zaposliti "na crno". Znači, rad "na crno" je način na koji tržište (i poslodavac i radnik) pokušava zaobići državne namete, a ti državni nameti su rezultat arbitrarnih odluka vlastodržaca.

3. Rad "na crno" poslodavcu uvijek donosi ekstraprofit i zato predstavlja iskorištavanje siromašnih od strane bogatih.

Ta teorija da rad "na crno" poslodavcu donosi ekstraprofit je točna samo u slučaju onih radnika čiji marginalni vrijednosni proizvod (doprinos profitu firme) je znatno veći od njihove trenutne plaće. Za sve ostale, rad "na crno" poslodavcu daje samo dovoljno profita da marginalne radnike (radnike čiji je marginalni vrijednosni proizvod samo malo veći od njihove plaće) zadrži na poslu. Legaliziranjem bi ti radnici postali preskupi za poslodavca i on bi morao naći načina da ih se oslobodi.

4. Rad "na crno" uništava legalnu konkurenciju.

Nije rad "na crno" to što uništava konkurenciju nego propisi. Zašto? Recimo da poslodavac odluči ne zaposliti nekog radnika "na crno" zato što ne želi "prevariti državu". Ako tom poslodavcu nije isplativo da ga zaposli legalno, onda to nije isplativo ni nekom drugom poslodavcu i taj radnik će ići na Zavod za zapošljavanje ili će biti teret obitelji. Znači, odbijanjem da radnika zaposli "na crno" poslodavac nije pomogao nekome tko bi htio tog istog radnika zaposliti legalno. Samo je dodao još jednu osobu na teret poreznih obveznika.

5. Naša država je siromašna jer rad "na crno" ne puni državni budžet.

Ustvari, ova uzročno-posljedična veza ide u suprotnom smjeru. Rad "na crno" je čest u siromašnim zemljama baš zato što je poštivanje propisa skupo. Za poštivanje svakog novog propisa potrebno je da netko stvori zalihe dobara koje će se utrošiti na poštivanje tog propisa. Propisi su dodatni zahtjevi na račun proizvođača dobara i ti dodatni zahtjevi uvijek podrazumijevaju utrošak sredstava koja netko prije toga mora proizvesti. Dakle, poštivanje raznih državnih nameta je luksuz koji si samo bogata gospodarstva mogu priuštiti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.