Vezani članci:
Europsku uniju ne treba demolirati nego reformirati. Ovo je prijedlog od 6 točaka
Milei pogrešno tvrdi da je teorija tržišnih neuspjeha lažna i kontradiktorna
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Gdje liberalizam škripi
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Fanovi Diabla pokazali da na tržištu vladaju kupci, a ne proizvođači i marketing
Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu
Tržište nije Bog
Trulež draži od kreativne destrukcije
Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?
Zašto vodu ne smijemo prepustiti državnom monopolu
Radi se na liberalizaciji tržišta: 120 mjera je provedeno ili su u fazi provedbe
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Sukob zrakoplovnih divova nas uči zanimljive ekonomske lekcije
Socijalni kapital u tržišnoj ekonomiji (i zašto je bitan)
Za lošiju Nutellu krivi su Hrvati u Njemačkoj
Zašto Bozanić zaziva povratak komunizma?
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zašto su hrvatski radnici često u lošem položaju?
Slobodno tržište i deregulacija spašavaju ljudske živote
Razbijanje mita: Ne, TTIP neće osiromašiti domaću proizvodnju
Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol
Zabrana 'nepoštenih trgovačkih praksi' - udar Vlade na standard građana
Novo na Liberalu:
10 istina o Gazi koje nitko ne želi čuti
Saborski zastupniče, i Srbi su građani RH. I oni biraju gradonačelnika Vukovara baš kao i Hrvati
Inflacija u Hrvatskoj opet raste - a u Eurozoni pala ispod 2 posto
Kako su austrijski ekonomisti uništili Marxa i promijenili ekonomsku znanost
Evo kako bi izgledali rezultati u Splitsko-dalmatinskoj županiji bez Zagore
Umjesto kazne za neizlazak na izbore, DIP treba uvesti elektroničko glasanje i produžiti rad birališta
Analiza lokalnih izbora 2025.: Bravo za Rijeku, šteta za Split!
Od 'DDR Švedske' do jedne od najotvorenijih zemalja svijeta: Kako su reforme 1990-ih preoblikovale skandinavsku zemlju
RTL i 24 sata svake godine ponavljaju iste pobijene dezinformacije o njihovom prosvjedu 2016.
Taco Bell stiže u Hrvatsku - uz potporu javnog EU novca, za 'zelenu tranziciju' i 'uključivost'
Ovi poduzetnici bore se protiv Trumpovih carina na sudu: 'Carine su ubojice malih biznisa'
Ludwig von Mises: Uvod u 'Liberalizam' - treće englesko izdanje
Tomašević opet mulja: Nije istina da je u upravu ZG holdinga imenovao samo nestranačke ljude
Zašto Klasić i drugovi ne dovedu Bajagu u Sisak o svome trošku?
Urednica Indexa objavila lažne i netočne podatke o Argentini
Hrvatski BDP stagnira, susjedi ulaze u recesiju. Što vlada treba učiniti?
Elon Musk i Rand Paul razočarani Trumpovim 'velikim, prekrasnim zakonom' o porezu i javnoj potrošnji
Tomašević i mediji rugaju se MSR koja je dala točan odgovor na pitanje o Bandiću
Mogu li loše i opasne ideje prevladati na slobodnom tržištu ideja?
Umjesto nižih poreza, javna stanogradnja je apsolutni hit lokalnih izbora. Kako će to izgledati u praksi?
Minimalac: mitovi, činjenice i posljedice
Revolucija jede svoju djecu: Ljevičarska zvijezda David Hogg je nova žrtva woke feminizma
Danci pronašli 'nepoznat materijal' među uvezenim komponentama za solarne panele i vjetroturbine
HUP traži reviziju zakona o neradnoj nedjelji i ukidanje kontrole cijena
Musk odgovorio na napade Billa Gatesa. Većina medija izostavila ključni dio
Švicarci birali najgluplji zakon godine: prijedlog da policija bude bez oružja uvjerljivo pobijedio
Plenkovićev fact checker potvrdio teoriju zavjere o indoktrinaciji iz Bruxellesa
Dalija Orešković je miljama udaljena od centra, s liberalizmom nema veze, a građanski odgoj bi joj dobro došao
Rinčić najavila smanjenje poreza. Indexov novinar: 'To će smanjiti gradske prihode'
Slab odaziv glasača nije dokaz nezainteresiranosti nego nečeg puno goreg

Ne dozvolite da vam antitržišni mentalitet pojede dušu


Piše: Predrag Rajšić
4.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ne dozvolite da vam antitržišni mentalitet pojede dušu


Piše: Predrag Rajšić
4.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Na samom početku studija u Kanadi, nepunih osam mjeseci nakon što sam u tu zemlju došao, napisao sam esej simptomatičnog naslova "Ne dozvolite da vam novac pojede dušu" u kojem sam kritizirao kandsku poljoprivredu jer je, kako sam tada mislio, usredotočena samo na profit, a u drugi plan stavlja tradicionalne vrijednosti kao što su obitelj, prijateljstvo i zajedništvo. Tu sam iznio niz antitržišnih teza koje mi iz ove perspektive djeluju naivno i djetinjasto, ali su mi sada dragocjene. Dragocjene su mi jer mi pomažu da razumijem antitržišni sentiment koji je vrlo zastupljen u Hrvatskoj.

U čemu se taj antitržišni sentiment očituje? Očituje se ponajviše u svakodnevnom narativu. Zanimljiv mi je način na koji se na Balkanu govori o privatnom vlasništvu. Uz taj termin uvijek se nekako u svakodnevnom diskursu povlači zadah nepravde. "Ma on ti je privatnik" se uglavnom koristi kao moralna etiketa. Ono, "lako je njemu; (jer) on je privatnik". Ili "ma briga njega za nas; (jer) on je privatnik". Ili "ma to je kupio neki privatnik; (pa zato) mi od toga nećemo imati nikakve koristi."

To gledanje na tuđu korist kao na vlastitu štetu je vjerojatno jedna od značajnijih barijera uspostavljanju prave tržišne ekonomije na Blakanu.

Sličan tip narativa je da se privatnik bogati tako što zapošljava druge da rade za njega. Rekli biste: "Pa kakav sad prigovor ovome imaš? Ovo je gola činjenica." Ali, nije ovo gola činjenica. Prvo, nismo definirali što to znači biti bogat. Bogat u odnosu na što ili koga? Evo, ja sam bogat u odnosu na sebe prije petnaest godina, ali vjerojatno nisam bogat u odnosu na Billa Gatesa.

Drugo, zar nije također točno da privatnik radi i za radnika? Ja sam, recimo, od sveučilišta u Waterloou i od sveučilišta u Guelphu dobio na raspolaganje ogromnu količinu njihovog kapitala koji mi koristi za to da učim studente i pišem znanstvene radove i tako zarađujem za sebe i svoju obitelj. Dakle, ja sam se "obogatio" radeći "za drugoga". Stavljam oba termina pod navodnike jer su oba subjektivna. Ovise o tome u koju polovicu čaše gledate, onu punu ili onu praznu.

Zašto se samo usredotočiti na "prazni" dio čaše, tj. na to da su ta sveučilišta od mene dobila na raspolaganje moj rad i da ja radim za njih? Točno, radim ja za njih, ali rade i oni za mane. Ja njima nudim moje usluge, a oni meni nude svoje. Moj radni odnos je u obostranu korist, a ne samo u korist mog poslodavca. To što netko ima koristi od mog rada ne znači da on od mene nešto otima ili da naš odnos ide na moju štetu. Tako je u svakom dobrovoljnom odnosu radnika i poslodavca.

Nedavno sam napisao članak o neprijavaljenom radu ili, popularno, "radu na crno". Kad sam čitao neke komentare, imao sam osjećaj da čitam onaj moj esej o "nepravednoj" kanadskoj poljoprivredi gdje je, navodno, osobni profit prioritet. I tu kod našeg čovjeka postoji naglasak na "čaša je napola prazna". U Kanadi, recimo, mnogi dostavljači brze hrane rade na crno i na to prosječni Kanađanin gleda kao na nužno zlo posla koji je vrlo slabo plaćen. Mnogi novi imigranti rade na crno jer su drugačije neisplativi. Razina znanja im je takva da nisu baš produktivni.

Kod nas na Balkanu riječi koje se prvo spomenu kad se govori o radu na crno su kriminal i varanje države. Stječe se dojam da bi naš čovjek radije bio po zakonu nezaposlen nego da radi na crno. Ne znam je li ovo posljedica one "bolje za dinar ležati nego za dva raditi" koja je bila aktualna za vrijeme Jugoslavije, ali mi prilično sliči na to.

Onu drugu, punu stranu čaše, malo tko spominje, a to je da je zaposleni čovjek društveno dobro. Zaposlen čovjek proizvodi nešto što će nekome biti od koristi. Zaposlen čovjek je aktivan, kreće se u krugu ostalih zaposlenih ljudi i time dolazi u kontakt s novim mogućnostima produktivnog djelovanja. Ne treba zaboraviti i ono što je možda najvažnije, a to je psihološki utjecaj zaposlenosti. Zaposlen čovjek ima osjećaj svrhe. Nedostatak osjećaja svrhe korijen je mnogih psihičkih problema i zato je za čovjekovo mentalno i fizičko zdravlje pogubno da bude nezaposlen.

Točno, bilo bi idealno kad bi država smanjila nepotrebne namete pa da rad na crno ne bude surova realnost ili da svaki radnik bude dovoljno produktivan da poslodavac za sve može izdvojiti državne namete. Ali iz perspektive čovjeka koji treba preživjeti na neki smislen način, mnogo je smislenije da si nađe neko zaposlenje, pa makar i na crno, ako ne može drugačije, nego da sjedi i čeka da se zakon promijeni. Da, čaša je napola prazna, ali bolje je da bude napola prazna, a napola puna nego da bude do kraja prazna.

Podijeli s prijateljima
Bez filtera
Bez filtera

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
Paypal
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
Barkod za donacije

O autoru

Predrag Rajšić
PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:
X
Instagram
Youtube
Netcom