Nešto vrlo značajno se događa na globalnoj razini što prolazi neprimjećeno. Po prvi put od nastanka civilizacije, većina čovječanstva više ne živi u siromaštvu niti u prijetnji od siromaštva. Prema računici znanstvenog instituta Brookings, proteklog je mjeseca više od 50 posto svjetske populacije ili oko 3,8 milijarde ljudi, živjelo u kućanstvima s dovoljno imovine da se mogu smatrati srednjom ili visokom klasom, odnosno srednje ili vrlo bogatima.

Rujan 2018. je značio globalnu prekretnicu. Siromašni ili oni kojima prijeti siromaštvo više nisu većina u svijetu. Ovo znači početak nove ere većinskog srednjeg sloja.

Do tog su zaključka došli klasifikacijom kućanstava na ona koja žive u ekstremnom siromaštvu (troše manje od 1,9 američkih dolara po osobi dnevno), ona u siromaštvu (između 1,9 i 11 dolara dnevno po osobi) i ona u srednjem sloju (između 11 i 110 američkih dolara dnevno po osobi). Sve je prilagođeno kupovnoj moći pariranoj prema vrijednosti dolara iz 2011. godine. Oni koji troše više od 110 dolara dnevno po osobi smatraju se "bogatim" kućanstvima.

Srednji sloj nema precizne definicije koja bi se mogla implementirati na cijeli svijet jednako, ali ima neke zajedničke karakteristike: imaju primanja dovoljna da kupuju neke proizvode poput hladnjaka, motocikala, strojeva za pranje rublja. Mogu si priuštiti izlazak u kino ili kafić. Mogu si priuštiti odmor od posla izvan doma. I mogu si priuštiti bolovanje i liječenje bez da odlaze u siromaštvo.



Zašto je bitno da srednji sloj postaje većinski? Zato što srednji sloj stvara potražnju u gospodarstvu i više očekuje od svojih državnih vlasti. Čak dvije trećine potražnje na tržištu dolazi od srednjeg sloja. Povećanje srednjeg sloja povećat će potražnju, a u tržišnoj ekonomiji potražnja kreira veću ponudu. Da bi se stvorila veća ponuda, trebat će zaposliti još više ljudi i ponuditi još bolje plaće. To je, dakle, dodatni pokretač rasta gospodarstva koji će s vremenom gurati one iz srednjeg sloja u sloj bogatih.

Prema predviđanjima ovog instituta, srednji sloj će nastaviti rasti još većom brzinom te će do kraja 2020. godine brojati preko 4 milijarde ljudi, a do 2030. preko 5,3 milijarde. Znači, za sljedećih 12 godina 1,7 milijarde ljudi će izaći iz siromaštva dok će u skupini onih kojima prijeti siromaštvo, usprkos povećanju ukupne populacije, biti 900 milijuna ljudi manje nego danas.



Indijsko i kinesko tržište će po svojoj vrijednosti do 2030. skoro dostići američko. Tako će tržište u Kini vrijediti 14,1 bilijun dolara, u Indiji 12,3 bilijuna, a u SAD-u 15,9 bilijuna.

Prema velikoj globalnoj anketi koju je proveo Gallup, u zemljama gdje se siromaštvo smanjuje stanovništvo se osjeća sve sretnije, a u zemljama gdje se siromaštvo povećava stanovništvo osjeća više stresa, tako da je materijalno stanje usko povezano i sa srećom.