Vezani članci:
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Koji je smisao školstva?
[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?
Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?
Kad ne funkcionira, daj još više istoga!
5 razloga zašto sam za vaučerizaciju školstva
Svi pričaju o ʼneodgojenim klincimaʼ, a što kada je nastavnik bully i sistem ga podržava?
Zašto #janisamfranjo
HRT dezinformira javnost: Udžbenici neće biti ʼbesplatniʼ nego skuplji!
Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Pogled iznutra: Školstvo će propasti ako se ne svede u realne financijske okvire


Piše: Amalija Kranjec
10.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Pogled iznutra: Školstvo će propasti ako se ne svede u realne financijske okvire


Piše: Amalija Kranjec
10.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ljevičari sa svojom slijepom vjerom u državnu regulaciju, preraspodjelu tuđih prihoda i nimalo vjere u slobodu pojedinca i desničari sa svojom slijepom vjerom u nacionalnu državu i vjerske vrijednosti koje treba nametnuti svima, također bez imalo vjere u slobodu pojedinca - to je profil ljudi koji se pokušavaju nametnuti kao kreatori našeg školskog sustava.

Kao nastavnica u srednjoj školi sa stažem od 18 godina, mislim da mogu unijeti malo jasnoće u cijelu zbrku stavova, ideologija i interesa koja je iznesena na nedavnoj tribini Radničke fronte naslovljenoj "Trebaju li Hrvatskoj roboti ili nastavnici?".

Prvo, sam naziv tribine je provokativan i osmišljen da zaoštri polarizaciju te zastraši nastavnike. Cijeli događaj je izazvan inicijativom Nenada Bakića i njegove STEM revolucije te osmišljen kao napad na tu inicijativu. Zato što je privatna, a ne institucionalna. Zato što bi tako svatko mogao doprinijeti nešto školstvu, jednostavno financirajući neki dodatni i dobrovoljni program...strašno. Tko bi nad time više mogao imati ideološki nadzor?

Primijetila sam da je, usprkos tome što su svi govornici polazili s lijevih stanovišta, ipak vidljiva radikalna razlika između članova Radničke fronte i onih koji joj ne pripadaju, kao što su gospoda Jokić i Stipić. Obojica su vrlo razumno argumenetirali svoje stavove, a bitno je i da su obojica agažirana u toj problematici dugi niz godina te znaju o čemu govore. S druge strane gospođa Peović i gospodin Habuš su iskazali najobičniju ideološku ostrašćenost isprovociranu privatnom inicijativom u državno školstvo. Radnička fronta očito tu domenu smatra nedodirljivom građanima; poduzetnicima i svima koji nisu direktno financirani od sustava, svima koji ne smatraju jako pozitivnim činjenicu da država propiše i naredi svaki i najmanji detalj u javnom životu. Javne službe su sveta krava, na njih smiju utjecati samo uhljebljeni ljevičari i nitko drugi. Država, to sam ja, poručuju nam na najdemokratskiji mogući način.

Evo kako ja to vidim...na terenu.

U školama ima sve manje učenika iz poznatih razloga. Logično bi bilo da ima i sve manje nastavnika. No, to nije slučaj, zato što vlasti već nekoliko godina provode "smanjenje nezaposlenosti" na način da se ukinuo prekovremeni rad te se zapošljavaju nastavnici na nepuno radno vrijeme i to tako ekstremno, kao što je 2 ili 4 sata tjedno. Ćiribu-ćiriba, ta osoba više nije nezaposlena, lijepo zarađuje 800 kn mjesečno.

Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je kroz pedagoški standard omogućilo postojanje sve manjih i manjih razreda, pa je tako danas moguće imati razred od jednog učenika (dijete s posebnim potrebama, ima pravo upisati to pomoćno zanimanje...), a prosjek je oko 15, učenik manje ili više. Iako kao nastavnica znam da je puno ugodnije raditi s 15 nego s 30 učenika, ono što se pitam je, možemo li mi, s ovako nerazvijenim gospodarstvom i poreznom represijom koja ga guši, održavati takav luksuz? Nije da želim odrezati granu na kojoj sjedim, ali bojim se da je šira slika da na taj način pilimo cijelo stablo, s kojim će propasti i moja grana. Usporedbe s EU prosjekom, koje su iznesene na tribini su u biti smiješne, jer se ne možemo uspoređivati s puno bogatijim ekonomijama. Ili da ja kažem da imam pravo na Ferrarija samo zato što ga netko drugi vozi?

A plaće...Nisam još upoznala čovjeka koji bi želio raditi više i imati manje novca, pa ni nastavnici nisu iznimka po tom pitanju, zajedno sa mnom. No, ideja da sad imamo "viška u proračunu" pa to treba odmah "podijeliti" je suluda i malom Ivici koji ima najgori rezultat u testu iz matematike na PISA testiranju. Naime, dužni smo, strašno smo dužni, a dužnik ne može imati viška.

Može se postaviti pitanje je li školstvo najbolja adresa za štednju, kad je tu povampirena državna i lokalna uprava s tisućama prekomjerno zaposlenih i svim drugim birokratskim troškovima koje ovakva organizacija upravljanja nosi. Dobro pitanje. Naravno da nije. Treba skresati sve što nije nužno. Prvo agencije, ministarstva, izmišljena i nepotrebna mjesta po županijama, gradovima i općinama. A kad prosječan hrvatski nastavnik vidi da se to događa, neće mu biti nejasno zašto trenutno ne može imati veću plaću nego što je ima. Samo i ako vidi da se krešu troškovi, vraćaju dugovi i gospodarstvu omogućava nesmetano funkcioniranje. Ako vidi da ima priliku više zaraditi jer se trudi i postiže rezultate sa svojim učenicima. Klijentima. Da, to nije sramotna riječ, kako je na tribini rečeno, to je vrlo važna, najvažnija riječ u uslužnoj ekonomiji kakva je današnja. Zadovoljan klijent je sve: prihod, image, napredak, dobit, bolji život.

Neću ulaziti u demagoško tepanje kolegama, većina zna što radi, kako radi i u kojim uvjetima. Većina razumnih ljudi to zna i cijeni. Želim samo reći da „neoliberalna agenda“, kako ljevičari posprdno nazivaju ljude koji smatraju da možeš trošiti samo ono što imaš i što je tvoje, nosi jedina moguća rješenja onoga što ne valja u našem društvu. U školstvu to znači da se trebamo svesti u realno održive financijske okvire, dozvoljavati privatne inicijative koje rasterećuju proračun i omogućavaju ulazak novih ideja u škole. Pobornica sam i vaučerizacije jer znam da bi dobre škole, kao što je ova u kojoj radim, itekako prosperirale od nje, jer ionako moramo odbijati prekobrojne učenike koji se kod nas žele upisati. Nekvalitetne škole, koje desetljećima nazaduju jer čekaju rješenja "odzgo" imale bi problem jer ne bi upisale dovoljno učenika da nastave isplativo raditi.

Tako je to kad dozvoliš slobodu izbora, a klijenti mogu odlučivati kamo će sa svojim novcem. Sve ostalo su bajke i propast će prije ili kasnije, kao i svaka loša financijska konstrukcija.

Namjerno se nisam dotakla izjava o nemjerodavnosti PISA testa, lošem životu učenika u Njemačkoj, slanju učitelja na Jabuku zbog jednog učenika jer smo turbo humani, nemogućnosti ocjenjivanja kvalitete rada nastavnika i svih ostalih sličnih tvrdnji, jer ih je jednostavno bilo previše i zahtijevale bi sate odgovaranja. Smatram da nije ni potrebno; tko razmišlja, razumije, a tko je ideološki zadojen, neće ni slušati.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autorici

AMALIJA KRANJEC
Amalija Kranjec je dipl. ekonomistica, poduzetnica i profesorica strukovnih predmeta u Turističko-ugostiteljskoj i prehrambenoj školi u Bjelovaru.
Više od iste autorice
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.