Vezani članci:
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...
Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?
Što bi se dogodilo da Sabor nije intervenirao u CHF kredite?
Aktivist Živog zida se uspoređuje s Hitlerom: 'Hitler je bio borac protiv bankarskog sustava'
'Banke prepune novca, a plasiraju ga državi'
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
HGK ima novu inicijativu za uništenje malog poduzetništva u Hrvatskoj
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Dvije pohvalne inicijative Anke Mrak Taritaš prošlog tjedna u Saboru
Blamaža: Indexov novinar ne zna tko plaća porez u Hrvatskoj
Preko pola milijuna ljudi u Hrvatskoj plaća veći porez nego što treba
Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Pročitajte urnebesan status: Kako izgleda kada freelancer u BiH prijavljuje i plaća porez
Građani Teksasa na referendumu izglasali da u Ustav uđe zabrana uvođenja poreza na dohodak
Ovi Irci su se vjenčali iako su obojica heteroseksualci, ali imaju dobar razlog...
Kako platiti porez na zaradu od bitcoina?
Porez na gazirana pića u praksi ne daje željene rezultate
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
BiH: Poskupljenjem goriva i cestarine planiraju povećati broj djece
Država bi profitirala ukidanjem poreza na dobit
WEF: Po efikasnosti javnog sektora od Hrvatske gora samo Venezuela
Pomozimo mu da shvati: Bunjac se čudi što građani Kube ne plaćaju porez
The Economist: Reaganovi fanovi trebaju biti razočarani Trumpovim poreznim planom
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Amerikanci očekuju nakon porezne reforme rast plaća za srednji sloj
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Porez na banke - dobra ili loša ideja?


Piše: Mario Nakić
16.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Porez na banke - dobra ili loša ideja?


Piše: Mario Nakić
16.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Oporbene stranke Živi zid i Snaga predložile su Saboru donošenje zakona o posebnom porezu na imovinu kreditnih institucija. Novi porez bi, prema njihovu prijedlogu, uzimao 0,64 posto imovine banaka u Hrvatskoj. Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živog zida tvrdi da bi to donijelo godišnje proračunu 2,5 milijarde kuna. Kao razlog naveo je alarmantne podatke o broju ljudi koji napuštaju Hrvatsku te primjere europskih država, poput Poljske, koje su uvele sličan zakon.

Njihov prijedlog podržao je i oporbeni Most. Zastupnik Miro Bulj je komentirao kako je riječ o "oporezivanju onih koji su isisali novac hrvatskih građana."

Populistička ideja koja bi pogodila građane, a ne banke

Uzeti bankama i preusmjeriti sredstva u demografsku obnovu? To zvuči zbilja sjajno, samo što u praksi nije provedivo, barem ne oporezivanjem. Zapravo je riječ o populističkom prijedlogu koji bi u praksi još više pogodio hrvatske građane, osobito one slabijeg ekonomskog stanja.

Kako ovaj porez može pogoditi hrvatske građane ako se odnosi na banke, pitate se? Jednostavno, banke imaju mnogo načina kako taj teret prebaciti na svoje klijente. Sigurno neće ostaviti cijene svojih usluga iste i reći: "OK, mi ćemo se odreći dijela svoje dobiti za dobrobit proračuna RH". Ne, učinit će ono što bi učinila svaka druga kompanija kad se povećava porezno opterećenje - prebacit će ga na svoje klijente.

Drugim riječima, banka može poskupjeti cijenu poslovnih transakcija što bi bio udar na poduzetništvo. Može poskupjeti naknadu za vođenje računa, može poskupjeti uvjete kreditiranja itd. Bilo koje od tih poskupljenja može izgledati neznatno kao što izgleda porez od 0,64 posto, ali za korisnike, kad se sve na kraju zbroji, oni će to itekako osjetiti. Ako je riječ o 2,5 milijardi kuna, to su dvije i pol milijarde više koje banke moraju namaknuti od svojih korisnika.

Dakle, banke ovaj porez ne bi ni osjetile. Osjetio bi ga državni proračun koji bi sigurno povećao prihode, ali opet na račun hrvatskih građana za koje bi to bio još jedan skriveni namet.

Kako je to objasnio ugledni ekonomist

Ovaj način prebacivanja poreznog tereta jako dobro je objasnio sveučilišni profesor Walter E. Williams na primjeru korporacija:

"Nacionalni politički prevaranti se tome protive i tvrde da bi korporacije trebale plaćati svoj 'pošteni dio'. Ono što je bitno - a to čak i lijevi ekonomisti razumiju, ali neće javno priznati - to je da korporacije ne plaćaju porez. Važno područje u ekonomiji zove se porezna incidencija. Ona tvrdi da subjekt za koji se naplaćuje porez ne mora nužno podnijeti puni teret. Neke od njih mogu se prebaciti na drugu stranu. Ako se porez naplaćuje za korporaciju, ona će imati jedan od četiri odgovora ili neku njihovu kombinaciju; povećat će cijenu svog proizvoda, smanjiti dividende, smanjiti plaće ili otpustiti radnike. U svakom slučaju, osoba od krvi i mesa nosi porezno opterećenje. Važno je napomenuti da su korporacije pravne fikcije i kao takve ne plaćaju poreze. Korporacije su samo porezni kolektori za vladu."

Sad u njegovoj izjavi riječ "korporacije" samo zamijenite riječju "banke" i to je to. Banka je pravna fikcija, porez uvijek plaćaju ljudi, a u ovom slučaju to bi bili klijenti banaka, odnosno svi mi jer svaka zaposlena osoba prema državnim propisima mora imati otvoren tekući račun u banci na koji prima plaću.

Bolje rješenje

Postoji, međutim, nešto što država može učiniti i tako pomoći većem broju ljudi. Umjesto predlaganja novih poreza, oporba bi trebala predložiti da se zakonom odobri radniku, koji izrazi takvu želju, da plaću prima na ruke. Jer ovako nas je država sve obvezala da poslujemo s bankom, čak i one koji to ne žele. Kad bi radnici mogli primati plaću na ruke, sigurno bi se našli mnogi koji bi tu mogućnost prihvatili te bi banke ostale bez dijela svojih klijenata. I to bi bilo sasvim fer i pošteno prema svima jer poslovanje na tržištu treba biti dobrovoljno, a ne zato što nas država prisiljava da s nekim poslujemo, u ovom slučaju s bankama.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.