Hrvatska je po ostvarenoj godišnjoj stopi rasta BDP-a u trećem tromjesečju u gornjoj polovini među članicama Europske unije (EU), dok je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem ostvarila najbrži rast među svim članicama EU 28, istaknuo je u srijedu ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof, prenosi Jutarnji list.

BDP je u trećem ovogodišnjem tromjesečju realno porastao za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je već osmo tromjesečje za redom da gospodarstvo raste, istaknuo je Krištof na novinskoj konferenciji. Budući da se radi o 'turističkom tromjesečju', u kojem je doprinos turizma značajan, pozitivan rast je ostvaren prvenstveno uslijed rasta izvoza usluga, odnosno pojačane turističke potrošnje, ocijenio je.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić ocijenio je da je rast BDP-a u trećem tromjesečju od 2,9 posto ostvaren u uvjetima izuzetno povoljnog spleta bitnih vanjskih čimbenika, ali da su, unatoč pozitivnom okruženju, propuštene prilike za provedbu neodgodivih dubinskih strukturnih reformi, objavio je Energypress.

Majetić je u pravu

Ovakav rast BDP-a je svakako dobra vijest za Hrvatsku, ali nije dobro što hrvatska keynezijanska vlada to uzima kao razlog za povećanje vlastite potrošnje. Na osnovi rasta BDP-a projicirali su proračun koji će nagodinu potrošiti 5 milijardi kuna više nego ove godine.

Hrvatska je u vanjskom dugu do guše, a rast BDP-a je prvenstveno rezultat rada hrvatskih poduzetnika i radnika u privatnom sektoru. Vlada bi taj rast trebala iskoristiti za smanjenje svoje potrošnje, rezanje vlastitih troškova (a nije da nema prostora za to) kako bismo lakše otplatili dug i stali na vlastite noge.

Umjesto toga, oni rade suprotno. Vraćaju PDV za turizam na 25 posto, dakle udaraju u sektor koji je najzaslužniji za rast. Netko će reći da nam turizam ne bi smio biti glavni generator gospodarskog rasta, ja se slažem. Ali sigurno nećeš pomoći ni gospodarstvu ni proračunu ako ga progresivno oporezuješ.

Država još više baca novac

Aktualni rast BDP-a možemo zahvaliti i periodu kad Hrvatska nije imala aktivnu vladu, odnosno dok Vlada nije imala parlamentarnu podršku pa nije mogla donositi nove odluke o povećanju potrošnje i zaduživanju.

Povećavanje državne potrošnje nikada nije dobro, a pogotovo kad se, kao u našem slučaju, novac ne troši na projekte koji bi u budućnosti opravdali ulaganja i donijeli boljitak realnom sektoru. Naša država ne troši na izgradnju infrastrukture koliko troši na ogromni i vječito gladni sustav koji ništa ne vraća. Umjesto rezova u javnom sektoru, država je zaposlila desetke tisuća novih ljudi, a to će se nagodinu, ohrabreni rastom BDP-a, samo nastaviti.

To je put u propast, u nova zaduživanja, "Put u kmetstvo" baš kako je Hayek opisao u svojoj knjizi. Ne vrijedi nam trud i optimizam u privatnom sektoru dok imamo javni sektor kojemu nikada nije dosta. Zato je Majetić u pravu, dubinske promjene su nužne, a one nisu učinjene.