Vezani članci:
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Mediji su u ratu protiv individualizma i osobne odgovornosti. Evo zašto im se trebamo oduprijeti
Svijet je danas bolji nego ikada, ali ljudi to ne znaju
Koga više poštujete: ravnozemljaše ili neoludite?
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Liberalizam kao glavni pokretač ekonomskog, političkog i društvenog napretka
Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove
Strah kao oruđe manipulacije
RTL upozorio na opasne posljedice gledanja TV-a
19% Hrvata siluje ostatak populacije
Kako smo mijenjali slobodu za život u strahu od smrti
Ljudi umiru zbog straha od korone, nitko ih ne želi pogledati. To već postaje pravilo, hoće li Beroš podnijeti ostavku?
Ove tri stvari su nas društveno i ekonomski paralizirale
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek


Piše: Mario Nakić
Photo: studiostoks/Shutterstock
5.4.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek

Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek


Piše: Mario Nakić
Photo: studiostoks/Shutterstock
5.4.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Svaki novi izum u modernoj svjetskoj povijesti bio je dočekan sa strahom i pozivima na zabranu. Taj strah nisu širili nekakvi ravnozemljaši i bezveznjaci, već ugledni znanstvenici, stručnjaci i novinari.

Nekoliko crtica iz povijesti o kojima vjerojatno niste učili ništa u školi jer škola ne uči djecu ništa korisno:

1. U drugoj polovini 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća najveći gradovi zapadnog svijeta zaudarali su po konjskoj balegi; New York, Pariz, London i drugi. Nepodnošljiv smrad. Kočije su bile omiljeno prijevozno sredstvo koje su do kraja 1890-ih koristili praktički svi - od onih bogatih do siromašnih, služile su kao taksiji i brojni su kočijaši tako zarađivali za život. Semafora, naravno, nije bilo, a kočije su zakrčile ulice središta velikih gradova. Prelazak ceste bio je poput ruskog ruleta. Prometne nesreće sa smrtnim ishodom bile su svakodnevna pojava. U to vrijeme gradovi su angažirali čistače ulica, ali njih nikad nije bilo dovoljno jer se broj konja na ulicama ubrzano povećavao. Sve što bi čistači tijekom noći očistili, već do poslijepodneva bi bilo kao staja.

Političari su pokušali riješiti taj problem regulacijama - ograničenjem broja prijevoznih kočija, oporezivanjem po konju i sl. Na kraju problem je riješen izumom automobila. Međutim, od samog izuma do njegove normalne upotrebe u gradovima trebalo je proći nekoliko desetljeća. Upotrebu automobila kočili su kočijaši koji su tvrdili da će to uništiti njihova radna mjesta, smanjiti prihode gradovima od poreza i povećati smrtnost na cestama. Tvrdili su da je automobil opasan.

Danas znamo da su ti strahovi bili neopravdani. Kočijaši nisu izgubili radna mjesta, samo su se trebali prilagoditi. To je značilo: prodati konje, kupiti automobil, naučiti ga voziti i nastaviti svoj posao lakše, bolje i ekonomičnije.

2. Početkom 19. stoljeća, tijekom industrijske revolucije, raširio se strah među obrtnicima i radnicima da će ih zamijeniti strojevi. Taj su strah najviše širili ljudi koji su bili poznati kao "stručnjaci" na svojim poljima. Ubrzo se pretvorilo u nemire - ljudi su u Velikoj Britaniji organizirano napadali tvornička postrojenja s novim strojevima i uništavali strojeve silom. Taj se pokret zvao Luditi.

Danas znamo koliko je strah od tvorničkih strojeva bio neopravdan. Ne samo da su strojevi povećali proizvodnju i samim time zaposlenost, već su i povećali produktivnost rada, a time i radničke plaće. Upravo sredinom 19. stoljeća u Velikoj Britaniji, ali i ostatku Europe, zabilježen je najveći rast plaća u povijesti.

3. Razvojem tiskarskog stroja došlo je do inflacije novina, što je proizvelo strah od previše informacija. Mnogi znanstvenici 19. stoljeća izražavali su zabrinutost da će tako doći do većeg širenja lažnih vijesti. Iz današnje perspektive, kada imamo milijune news portala, hrpe novina i TV programa, njihovi su strahovi bili posve neopravdani.

4. Možda nećete vjerovati, ali ljudi su se nekoć bojali telefona. Od izuma do široke upotrebe trebale su proći godine i godine jer su "stručnjaci" tvrdili da telefon može biti opasan. Čak i kad su ga kupili, u mnogim kućanstvima ljudi su se bojali biti blizu telefona dok je oluja i grmi jer se vjerovalo da telefon privlači grmljavinu pa vas može ubiti.

5. Izmjenična struja. Glavni razlog zašto je Nikoli Tesli trebalo skoro desetljeće da komercijalizira svoj izum je taj što su američki mediji širili propagandu protiv njega. Tu su propagandu plaćali Teslini konkurenti. Širili su dezinformacije kako je izmjenična struja opasna za prosječno kućanstvo pa su se ljudi bojali. Tesla je sa svojim partnerima morao uložiti cijelo bogatstvo da razuvjeri građane i otkloni neopravdani strah.

Takvih i sličnih primjera iz moderne svjetske povijesti ima koliko hoćete, ali uvijek se ponavlja manje-više ista priča: kod svakog bitnijeg tehnološkog izuma prvo na scenu stupa strah. Prirodno je da se čovjek boji svega što je novo i što još nije dovoljno isprobao, to je zbog opreza. Međutim, propagiranje i potenciranje straha najčešće dolazi od onih koji imaju neku osobnu korist od zaustavljanja ili sprječavanja napretka. Strah od telefona i izmjenične struje nisu širili nekakvi bezvezni ravnozemljaši nego stručnjaci, znanstvenici i novinari.

Jedan nedavni primjer. Prije 5 godina vodila se žustra rasprava u hrvatskoj javnosti o Uberu i općenito dijeljenoj ekonomiji putem internetskih platformi. Velika većina novinara je bila protiv Ubera i uz strukovna udruženja taksista. HINA i Faktograf su, na primjer, tvrdili da će liberalizacija taksi usluge dovesti do propasti tisuća radnih mjesta. Mi smo na Liberalu bili među rijetkim medijima koji su tvrdili da su ti strahovi neopravdani.

Što se dogodilo? Vlada je liberalizirala tržište taksi usluga. Nitko nije ostao bez posla. Danas u Hrvatskoj imate više registriranih taksija nego ikada. Zarađuju uglavnom bolje nego prije. Dakle, danas je jasno da su strahovi novinara i njihovih "stručnjaka" bili posve neopravdani.

Mogli bismo tako ponavljati primjere do sutra jer stvarno ih je mnogo. Povijest se konstantno ponavlja. Ako bismo mogli išta iz povijesti naučiti, to je da će se znanstvenici i novinari buniti protiv svakog novog izuma i da će njihovi strahovi biti neopravdani. Osim toga, ti strahovi koji se šire u javnosti uglavnom su produkt nečijih sebičnih interesa. Oni ih pokušavaju predstaviti u javnosti kao interese šire populacije, no to su interesi suprotstavljeni interesima većine.

Tako bismo trebali gledati i na propagandu koja je već u zamahu, a riječ je o propagandi usmjerenoj protiv umjetne inteligencije. Strahovi koji se kroz medije šire raspostiru se od onih za radna mjesta do samog uništenja civilizacije. Ako je vjerovati povijesti - a trebali bismo jednom, za promjenu, vjerovati povijesti - za 100 godina, možda i prije, ljudi će s podsmijehom pričati o tome kako su se neke budale u 21. stoljeću bojale umjetne inteligencije. Tada će već biti općepoznato kako je umjetna inteligencija pomogla čovjeku na raznim poljima - olakšala mu radne zadatke, povećala produktivnost i osobno bogatstvo, poboljšala komunikaciju i suradnju među ljudima te produžila životni vijek.

Ovi zaključci se, ako pogledamo malo kroz povijest, nameću sami od sebe. U svakom slučaju, bez obzira što mislili o novim izumima, jedno je sigurno - napredak je nemoguće zaustaviti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.