Vezani članci:
Bajruši na respiratoru: Argentina izašla iz recesije, u prošloj godini BDP porastao 2 posto
Hrvatskom ekonomskom boomu je došao kraj. Što slijedi?
Marksistički prorok iz Jutarnjeg dezinformira javnost o učincima Mileijeve politike
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj
Izgubljeno desetljeće
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto
Bandić si radi antireklamu s porukom: ʼLoši smo, mijenjajte gradsku vlast!ʼ
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
Bilo kuda, BDP svuda
Plenković je u pravu, HDZ je stvarno zadužio Hrvatsku, a ovi grafikoni to dokazuju
Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe
Hrvatski BDP ne raste nego stagnira. Država treba smanjiti potrošnju!
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Svi ga pljuju, ali Trump ostvaruje fenomenalne gospodarske rezultate
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU
Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Provjera točnosti: Jesmo li stvarno među zemljama s najvećim rastom BDP-a?
Novo na Liberalu:
Ni HINA im ne može pomoći: Popularnost Demokrata u SAD-u pala rekordno nisko
Trumpova administracija 'greškom' deportirala nevinog čovjeka u zloglasni zatvor u Salvadoru
Varoufakis o presudi Le Pen: 'Liberalni establišment kao da želi ojačati neofašizam u Europi'
Ovo je najbrže rastuće gospodarstvo u Europi: Koja je tajna poljskog uspjeha?
Što kada feministica počini femicid?
70% Amerikanaca i 85% Grenlanđana protiv američkog preuzimanja Grenlanda
Tko će zaštititi ovog dečka od novinara?
Svijet postaje talac Trumpove taštine
Tomašević dramatizira bez razloga: Njegov GUP ne prolazi jer ignorira vlasnička prava
Europska komisija priprema ustupke za Trumpa: Smanjenje carina, ublažavanje regulacija i poreza
Nakon izbornog debakla njemački liberali raspravljaju o budućnosti FDP-a: Izviru ideološke podjele
Priuštivo stanovanje je ljepši naziv za pljačku
Uspon i pad japanskog gospodarstva u 20. stoljeću
Šef Sindikata Preporod naprasno otkazao suradnju s portalom Srednja.hr zbog kritičkog članka
Bijela kuća priprema subvencije za farmere koje će pogoditi Trumpovi trgovinski ratovi
Hrvatsko dizajnersko društvo se ozbiljno blamira oštrim priopćenjem protiv građana
Pregovori o koalicijskoj vladi u Njemačkoj: SPD traži od Merza da bude više kao Plenković
Ekonomska nejednakost - korijen zla?
Kako je Netflixova sci-fi serija navlažila feministice
Europska komisija se baš okomila na američke tehnološke kompanije: Kazne su vrtoglave
Grad Zagreb i Vlada se prepucavaju oko toga tko je zaslužan za obnovu koja traje već 5 godina i još nije gotova
Bolje spriječiti nego liječiti: Rat
Švicarci na referendumu odbili klimatsku agendu. Umjesto toga, traže da gotovina uđe u ustav
Europsku uniju ne treba demolirati nego reformirati. Ovo je prijedlog od 6 točaka
Bajruši na respiratoru: Argentina izašla iz recesije, u prošloj godini BDP porastao 2 posto
Desničari izrabljuju djecu za svoje totalitarne mokre snove
Učitelji ove godine nemaju apsolutno nikakvog opravdanja za štrajk
Smije li poslodavac u Hrvatskoj uopće dati otkaz radniku?
Indeks ekonomske slobode: Hrvatska malo napredovala, ali u jednoj kategoriji je očajna
Tragedija u Makedoniji nam je podsjetnik da neke regulacije jesu potrebne

Što je BDP i zašto je značajan?


Piše: Branimir Perković
7.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Što je BDP i zašto je značajan?


Piše: Branimir Perković
7.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Već desetljećima traje uporno pokušavanje da se ospori jedan široko korišten ekonomski pokazatelj, bruto domaći proizvod (BDP). Što stoji iza tih pokušaja i zašto socijalisti žele osporiti BDP kao validni ekonomski pokazatelj?

Bruto domaći proizvod (BDP) je indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom godine. Glavna kritika koju socijalisti upućuju BDP-u je da se ekonomisti previše fokusiraju na njega i da ga koriste kao ultimativni pokazatelj snage nekog gospodarstva i kvalitete života. Ta kritika je promašena jer nijedan ekonomist ne tvrdi da je BDP jedini, ultimativni pokazatelj koji govori sve o procesima u nekom gospodarstvu te njegovoj snazi. BDP se koristi kao jako dobar pokazatelj opće slike neke ekonomije, jer dosta dobro korelira s drugim pokazateljima kao što je Indeksom ljudskog razvoja (HDI) i ostalim pokazateljima snage gospodarstva, kvalitete života pa i sreće.

Ako pogledamo odnos BDP-a i drugih mjerljivih faktora, možemo primijetiti da ima pozitivnu korelaciju i s objektivnim pokazateljima kao HDI (Indeks ljudskog razvoja) i subjektivnim kao anketirano zadovoljstvo životom (Slika 1). Međutim, socijalisti uvijek zanemaruju te korelacije BDP-a s drugim pokazateljima kvalitete života i snage gospodarstva te se fokusiraju na preveliku objektivnost samog BDP-a. Njihovi argumenti protiv BDP-a proizlaze iz osjećaja, mišljenja, percepcije i preferiranog ideološkog narativa, a ne iz objektivnih argumenata, analiza ili statističkih istraživanja. Ukratko, kritika BDP-a počiva na dva temelja: 1. nerazumijevanje kompleksnosti makroekonomskih pokazatelja i povezanosti među njima, 2. odbijanja prihvaćanja stvarnosti kakva ona objektivno je nego kakva bi ona prema njima trebala biti. Odgovor na pitanje koji od ta dva temelja socijalističke kritike prevladava je kao postaviti pitanje jesu li hrvatski političari više nesposobni ili više korumpirani tj. nemoguće je odrediti jer je nesposobnost socijalista da shvate ekonomiju usko povezana s njihovim odbijanjem prihvaćanja stvarnosti kakva je.

Slika 1. Odnos između BDP po stanovniku (PPP) i anketnog zadovoljstva životom


Izvor: The Economist (klikni na sliku za uvećani pregled)

Jedan od argumenata protiv BDP-a je i da ne mjeri akumulaciju bogatstva, nego samo tijek proizvodnje dobara i usluga kroz jednu godinu. Ali nije jasno kakva korist od akumulacije bogatstva u prošlosti ako u sadašnjosti neće dovesti do veće produktivnosti i snage gospodarstva, a time veće kvalitete života. To izgleda kao argument prosječnog nacionalista koji narativom o slavnoj prošlosti pokušava podići sadašnju snagu i važnost svoje države. U redu, ali koja korist od slavne prošlosti ako ona na sadašnjost nema nikakve pozitivne učinke? Istom idejom se može osporiti i socijalistička kritika „sadašnjosti“ BDP-a, jer kakva korist od akumulacije bogatstva u prošlosti ako nam u sadašnjosti ne podiže produktivnost, standard, kvalitetu života, snagu i efikasnost ekonomije, zapošljavanje? Znači, ako je akumulacija u prošlosti zaista postojala i ako je bila na bilo kakav način korisna, onda njeni efekti poboljšavaju i parametre u sadašnjosti kroz indirektne učinke. Zanimljivo kako ljevičari, inače jako „progresivni“ ljudi koji gledaju u budućnost i ne obaziru se na prošlost, i tu prošlost uzimaju kao argument kada im koristi u argumentaciji (što je vrlo rijetko, zato se i ne vole pozivati na nju).

Naravno da BDP nije ultimativni i jedini pokazatelj koji je bitan, niti ga ekonomisti koriste kao takvoga. Ali on zaista JAKO dobro korelira s ostalim pokazateljima blagostanja, kako objektivnim, tako i subjektivnim. Zbog toga ga se koristi kao opći pokazatelj „zdravlja“ nekog gospodarstva, ali ne postoji ekonomist koji smatra da je BDP govori sve i da se može koristiti bez odnosa s pokazateljima kao stope zaposlenosti i nezaposlenosti, visine realne plaće, inflacije, produktivnosti, životnih uvjeta, obrazovanja itd., stoga dovoditi BDP u pitanje pod izlikom da ne prikazuje cijelu stvarnost nema pretjeranog smisla jer on nije ni zamišljen za tu svrhu (niti takav pokazatelj može postojati), ali je kao opći pokazatelj vrlo efikasan.

Činjenica je i da ne postoji dobra alternativa BDP-u, u smislu pokazatelja koji bi toliko dobro prikazivao opće stanje nekog gospodarstva. Tijekom vremena su se pokušale razviti mnoge alternative koje bi zamijenile BDP ili na njega nadogradile, a bez da izgube kombinaciju jednostavnosti i dobre prediktivnosti BDP-a. Jedna od alternativa BDP-u je "bruto nacionalna sreća", koncept koji je 1979. skovao kralj Butana s izjavom da ne vjeruje u BDP i da mu je bruto nacionalna sreća (BNS) važnija. Središnji nauk BNS-a je "održiv i ujednačen socio-ekonomski razvoj, očuvanje okoliša, očuvanje i promoviranje kulture, dobro upravljanje". Mnogi kritičari osporavaju GNS kao alat koji je koristila butanska vlada da bi se skrenulo pažnju s etničkog čišćenja i povrede ljudskih prava nacionalne manjine Lhotsampa. Butan ima BDP po stanovniku 8.227 dolara, što ga svrstava u slabije razvijene zemlje svijeta (hrvatski iznosi 22.795 dolara).

Prema Indeksu ljudskog razvoja (HDI) Butan je 132. zemlja u svijetu, što ga svrstava u društvo zemalja kao Moldavija, Turkmenistan, Gana, Namibija i slično. Nije ni čudo što ne žele prihvatiti objektivne i mjerljive kriterije kao BDP i HDI te ih žele zamjeniti puno subjektivnijem indeksom bruto nacionalne sreće. Najviše se koristi Indeks ljudskog razvoja (HDI) koji kombinira prosječni dohodak po stanovniku, očekivano trajanje života pri rođenju i godine trajanja školovanja, a sve da bi se mjerenje uspješnosti nekog gospodarstva personaliziralo prema objektivnim kriterijima povezanima s individualnijim pokazateljima od općih mjerila proizvodnje, potrošnje i investicija. Ali kao što sam rekao, BDP jako dobro pozitivno korelira i tim „alternativnim“ pokazateljima, pa socijalisti još traže nešto što će diskreditirati BDP kao mjeru.

Pokušaji diskreditacije BDP-a su dio šire agende socijalista da diskreditiraju ekonomiju kao mjerljivu i objektivnu znanstvenu disciplinu te je više približe sociologiji i to ne onoj istraživačkoj nego narativnoj. Jer ako se ekonomija ospori kao objektivna i mjerljiva, onda sve što ostaje je ideologija i svjetonazor. I to je ono što socijalisti žele, jer su sasvim svjesni da po svim objektivno mjerljivim kriterijima socijalizam gubi bitku sa slobodnotržišnom ekonomijom. Ali ako se objektivni ekonomski pokazatelji prikažu kao neadekvatni te ako se ekonomske zakonitosti i rezultati prikažu kao relativni onda funkcionalnost, učinkovitost i povijesni track record postaju nebitni, a jedino što je bitno ostaje je narativ, ideologija, osjećaji i relativnost. Socijalizam gubi bitku kod mjerljivih kriterija, baš kao što svaka implementacija socijalizma dovodi do ekonomske, ekološke i ljudske katastrofe, ali kod subjektivnih i emotivnih kriterija ima određenu prednost jer igra na najprimitivnije emocije, simplificiranu logiku te negiranje dugoročnog i racionalnog.

Mnogi nenamjerno potpadaju pod socijalistički narativ i počinju prihvaćati poluargumente, bez svijesti o pozadini i krajnjem cilju. Nema ništa loše u propitkivanju, ali treba propitkivati objektivnim argumentima, racionalnim pokazateljima, istraživanjima i analizama, a ne samo populističkim mišljenjima koja pokušavaju rušiti jedan od stupova ekonomije bez ikakvih relevantnih istraživanja i objektivnih analiza.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
BDP
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: