Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde

Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde


Piše: Marian Tupy
Izvor: Reason
Photo: Freepik
16.9.2024.
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde

Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde


Piše: Marian Tupy
Izvor: Reason
Photo: Freepik
16.9.2024.

Slobodno tržište izvlači milijune iz siromaštva, ali i dalje postoji velika potražnja za nasilnom redistribucijom bogatstva. Zašto?

U znanstvenom radu objavljenom 2017. u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), profesori Leda Cosmides i John Tooby s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari i njihovi koautori evolucijski gledaju na pitanje nejednakosti dohotka i preraspodjele. Kako primjećuju autori:

"Tržišta su izvukla milijune iz siromaštva, ali i dalje postoji znatna nejednakost te velika svjetska potražnja za preraspodjelom. Iako ekonomisti, filozofi i analitičari javne politike raspravljaju o zaslugama i nedostacima različitih redistributivnih programa, paralelna rasprava usredotočila se na motive birača za podršku redistribuciji. Razumijevanje ovih motiva ključno je jer se učinak politike ne može smisleno ocijeniti osim u svjetlu željenih ciljeva."

Autori studije tvrde da potpora redistribuciji odražava motive koji su se razvili još za malog svijeta naših predaka lovaca i sakupljača. "Razumijevanje ekonomskih i političkih sitnica redistribucije nije nam prirodno", rekao je glavni autor Daniel Sznycer, asistent profesora psihologije na Sveučilištu u Montrealu. "Ali ljudi su tijekom evolucijskog vremena komunicirali s pojedincima u lošijem i boljem stanju. Ovaj proces izgradio je neuronske sustave koji nas motiviraju da djelujemo učinkovito u situacijama davanja, uzimanja i dijeljenja."

Prema autorima, suvremeni svijet vidimo očima naših predaka. "Politička retorika o redistribuciji uključuje niz likova", rekao je Cosmides, kao što su "siromašni" i "bogati".

"Ideja je da ove likove promatramo kroz objektiv motiva koji su evoluirali kako bi regulirali interakcije s njihovim prethodnicima - članovima zajednice koji su u gorem i boljem položaju od vas."

Kako bi razumjeli logiku koja stoji iza podrške – ili protivljenja – ekonomskoj redistribuciji, istraživački tim usredotočio se na tri motiva: suosjećanje, osobni interes i zavist. Testirali su koliko snažno svaka od ovih motivacija predviđa podršku redistribuciji u četiri društva: Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Indiji i Izraelu.

"Suosjećanje je emocija koja dirigira pomoći temeljenoj na potrebi - pomoći onima kojima je gore od nas samih", objasnio je Tooby. "Naši preci živjeli su u svijetu bez socijalnog ili zdravstvenog osiguranja pa su imali koristi od pokrivanja nedostataka jedni drugima kroz uzajamnu pomoć. Ako vaš susjed gladuje, a vi imate hranu, možete mu spasiti život tako što ćete je podijeliti s njim. Kasnije, kada se situacija obrne i on s vama podijeli svoju hranu, vaš život je spašen."

U skladu s tim, autori su pronašli jaču podršku za redistribuciju kod ljudi koji spontano osjećaju više suosjećanja prema pojedincima u potrebi. Vlastiti interes je također igrao ulogu: podrška preraspodjeli bila je veća kod ljudi koji su mislili da će oni ili njihova obitelj od toga osobno imati koristi.

Iznenađujuća otkrića uključivala su zavist i poštenje. Zavist, usmjerena prema onima koji su bolji od vas, predviđala je podršku preraspodjeli. "Kada vas suparnik nadmaši u nekoj aktivnosti, vaš relativni položaj opada", rekao je Sznycer. "Ljudi ponekad djeluju kako bi umanjili prednosti svojih suparnika, čak i kada to također šteti trećim stranama ili ponekad čak i samima sebi."

Zavist i inat koji ona stvara društveno su destruktivni, primijetio je, ali "mogu imati smisla u kontekstu svijeta predaka koji je uključivao natjecateljske igre s nultim rezultatom." Kad su im dane dvije hipotetske politike - niži porezi za bogate koji rezultiraju većim prihodima za pomoć siromašnima nasuprot višim porezima za bogate, ali manje novca za siromašne - jedan od šest ljudi preferirao je drugu, zlobniju opciju. Ova spremnost da se povrijedi siromašne kako bi se naštetilo bogatima bila je predvođena samo individualnom sklonošću zavisti.

Pravednost je važna u političkoj retorici i teorijama pravde. Ali razlike u ukusu ispitanika za pravednost nisu predvidjele koliko snažno podržavaju redistribuciju. Rezultati su bili isti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Indiji i Izraelu: podrška redistribuciji bila je predvođena suosjećanjem, osobnim interesom i zavišću, ali ne i poštenjem.
Podijeli s prijateljima
Bez filtera Bez filtera

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
Paypal
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
Barkod za donacije
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:
Liberal na Facebooku
Liberal na X-u
Liberal na Instagramu
Liberal na Youtubeu
Netcom