Piše: Mario Nakić
17.12.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
17.12.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Švedska je država koja ima najtransparentniji sustav objavljivanja svih bitnih statističkih podataka. Za razliku od drugih europskih zemalja, već je objavila brojke za studeni. U toj je skandinavskoj zemlji u studenom ove godine umrlo čak 8.800 ljudi, što ga čini najgorim mjesecom u zadnjih 100 godina.
Na ovu su informaciju, jasno, odmah skočili razni strani mediji, uključujući i hrvatsku državnu novinsku agenciju HINA te domaće medije. Oni su iz toga zaključili da je u Švedskoj "katastrofa" i da je njihova strategija protiv covida "podbacila". O čemu je zapravo riječ i koliko u tim zaključcima hrvatskih covid-redara ima istine?
Istina je da su Šveđani ove visoke brojke shvatili krajnje ozbiljno i sigurno nisu sretni zbog najcrnjeg mjeseca tijekom zadnjih 100 godina. Ali to nema veze s njihovom strategijom protiv covida. Smrtnost u Švedskoj u studenom odudara od prosjeka za nekih 500-tinjak smrti. Za usporedbu, da biste dobili pravu sliku o tome kako izgleda kada neku zemlju pogodi ozbiljna epidemija opasnog virusa, u studenom 1918. je u Švedskoj, uslijed epidemije španjolske gripe, umrlo preko 16.000 ljudi. To je skoro 100 posto više nego sada. Ovogodišnji "rekordni studeni" se na 10-godišnjem grafikonu uopće neće isticati, praktički je neprimjetan jer je razlika od prosjeka ispod 10 posto.
Na gornjoj slici vidimo dvogodišnje kretanje broja umrlih u Švedskoj, s time da je za prosinac uzet maksimalni broj od 12.000 (vjerojatno će biti dosta manje)
Druga stvar, i u drugim zemljama (vjerojatno i u Hrvatskoj) je studeni bio povijesno rekordan, ali to još nije objavljeno pa se novinari mogu naslađivati samo umrlima u Švedskoj. Švedska je kriva što žurno i transparentno objavljuje svoje podatke. Druge zemlje, koje imaju sigurno i znantno veću smrtnost od Švedske, imale su lockdown i stalno forsiraju maske. Tako da rekordan studeni u Švedskoj nema nikakve veze sa švedskom strategijom. Da u drugim zemljama smrtnost nije povećana, onda bismo mogli govoriti o nedostatcima švedske strategije. Ovako ne možemo.
Uzmimo za primjer Hrvatsku. Koliko je kod nas umrlo ljudi u studenom ove godine još uvijek ne znamo, ali znamo koliko je umrlo u studenom 2019. godine, prije epidemije koronavirusa - 4.129 ljudi ili 1.032 na milijun stanovnika. Usporedimo to sa Švedskom sada, usred epidemije, i njenom brojkom od oko 8.800 ljudi ili 880 na milijun stanovnika. Ispada da je u Hrvatskoj bez epidemije u istom dijelu godine umiralo više ljudi na milijun stanovnika nego u Švedskoj usred epidemije. Kako onda može švedska strategija biti promašena?
Nadam se da će doći vrijeme kad će odgovorni ljudi u Hini i vodećim hrvatskim medijima odgovarati za strašno i konstantno obmanjivanje hrvatske javnosti koje provode od početka ove pandemije.