Teksas je prije manje od 200 godina bio meksička provincija. Nakon rata između kolonista i Meksikanaca, Teksas je postao neovisna država 1836. godine. 1845. godine pridružio se SAD-u kao 28. savezna država, nakon što je gotovo 10 godina bio neovisna država, tzv. ”Lone Star State”. Ime "Texas" dolazi od riječi taysha ili tejas kako su ga Španjolci nazivali, a znači prijatelji ili saveznici. Kada je postao dio federacije, Teksas počinju naseljavati Amerikanci europskog porijekla koji mu daju trajni američki duh, piše Petar Vušković, potpredsjednik Centra za javne političke i ekonomske analize (CEA) u tekstu objavljenom na službenim stranicama CEA.

S površinom od 696.241 četvornih kilometara i 28 milijuna stanovnika, Teksas je druga država po veličini i broju stanovnika u SAD-u. Površinom je veći od Francuske. Glavni grad je Austin, a veći i značajniji gradovi su Dallas, Houston i San Antonio.



Danas je ekonomija Teksasa među najrazvijenijima u SAD-u (2. po vrijednosti BDP-a odmah iza Kalifornije, 1. po vrijednosti izvoza). Ukoliko ga promatramo samostalno kao saveznu državu po vrijednosti BDP-a je među 15 najrazvijenijih ekonomija svijeta. Teksas stvara BDP otprilike u vrijednosti kanadskoga.



Svoj ekonomski procvat Texas duguje rudarstvu (daje oko 30% ukupne vrijednosti rudarske proizvodnje SAD-a) i energetici. Danas se teksaška ekonomija oslanja na eksploataciju nafte (1/4 američke proizvodnje), prirodnoga plina (1/3 američke proizvodnje) te proizvodnju cementa i gipsa (2. u SAD-u). U ukupnim naftnim rezervama SAD-a Texas ima 34% utvrđenih rezervi. Osim industrije nafte i plina tu je i segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Milijarde eura su uložene u vjetrenjače u Texasu, što ga je učinilo najvećim proizvođačem električne energije dobivene u vjetroelektranama u SAD-u.

U Houstonu je razvijena aeronautička i vojna industrija tevisoka tehnologija. Texas je poznat po velikim posjedima i rančevima, pa je tako prvi u SAD-u po proizvodnji pamuka, broju goveda i ovaca. Dobro uspijevaju kukuruz i pšenica te ostale žitarice zrnastog ploda. Ribarstvo je također razvijeno (osobito ulov račića) i marikultura. Od ostalih industrija, posebno je razvijeno graditeljstvo, pa je zato Texas veliko gradilište. Od 166 milijardi dolara kapitalnih investicija u SAD-u, skoro trećina otpada na Lone Star State (48,3 milijardi dolara). Potražnja za nekretninama je vrlo visoka pa su tako Houston, San Antonio, Fort Worth i Austin među top deset najpoželjnijih tržišta nekretnina u SAD-u i među pet najbrže rastućih gradova po broju stanovnika u SAD-u. U prilog Texasu ide i niska cijena nekretnina, pa tako prosječna kuća u Brooklynu stoji prosječno oko 500.000 dolara, a u Houstonu 130.000 dolara.

Bez poreza na dobit i dohodak

Koliko god su pojedine industrije bile jake u Texasu, ova država je prije svega mjesto poduzetničkog procvata u svim sektorima. Texas nema porez na dobit za poduzetnike i korporacije kao ni porez na dohodak na pojedince, pa zato zove i „No Income Tax State“. Ekonomski prosperitet Texas duguje odličnoj investicijskoj i poslovnoj klimi čiji su temelj niski porezi te niska regulacija poslovanja. Mnogi su sektori deregulirani, dok su administrativni troškovi poslovanja mnogo niži nego u mnogim drugim saveznim državama. Zato je poslovanje jeftinije i jednostavnije. Mnogi poduzetnici su zato napustili druge savezne države, čak i bogatu Kaliforniju, kako bi došli do ekonomske slobode koju Texas obilato nudi. Texas prema istraživanju kanadskog Fraser Instituta jedna od ekonomski najslobodnijih saveznih država u Sjevernoj Americi. Očito je da niski porezi i niska administrativna regulacija poslovanja pomažu u stvaranju novih radnih mjesta i privlačenju investicija. Time se stvara održiva konkurentnost, ali i bijeg mnogih Amerikanaca upravo u tu državu velikih mogućnosti. Najveće političke zasluge ima bivši konzervativni guverner Rick Perry.

Texas ima potencijal radne snage od 13 milijuna ljudi koji mogu generirati ovako pozitivne ekonomske performanse. U Texasu se godišnje otvori preko 100 000 radnih mjesta (175.700 u 2015.) što ga čini državom s vrlo niskom stopom nezaposlenosti (nižom od 5%). Procjenjuje se kako je tijekom američke ekonomske krize skoro polovica novih radnih mjesta stvorena upravo u poslovno prijateljskom Texasu.

Što Hrvatska može naučiti od Teksasa?

Može li Hrvatska nešto naučiti od Texasa? Ovaj primjer svakako može slijediti jest porezna reforma koja bi trebala poticati investicijsku klimu u Hrvatskoj. Koliko je ona bitna, najbolje svjedoči ekonomski rast Texasa, čija se ekonomija vinula poput rakete iz Houstona.

Također, bitno je deregulirati poslovanje i smanjivati troškove birokracije poduzetnicima.Kada su stvoreni zdravi ekonomski temelji onda je uspjeh zajamčen i u drugim društvenim segmentima – u sportu, zdravstvu, kulturi i obrazovanju. U svakom od tih segmenata Texas pokazuje nevjerojatne rezultate. Npr. po broju osvojenih olimpijskih medalja Texas je odmah iza Kine. Privatne zdravstvene firme iz Texasa se redovno proglašavaju najboljima u SAD-u.

Zaključak je jednostavan! Hrvatska se po veličini, broju stanovnika, ekonomskoj snazi ne može uspoređivati s Texasom. Ipak, načelo uspjeha može graditi na poreznom rasterećenju te smanjenoj birokraciji poslovanja poduzeća i građana koji bi povećali razinu potrošnje i investicije. Formulacija javne politike je sljedeća – novac treba ostati na slobodnom tržištu, u što većem iznosu, a onda on sam nalazi svoj put kako bi se umnožio i stvorio prosperitet. Na kraju se doista može reći kako izreka “Everything is Better in Texas” zaista vrijedi.