Vezani članci:
Čakovečki poduzetnik i kandidat za Sabor ljut na SDP, HDZ i Škoru: ʼPrestanite vrijeđati radnike crkavicomʼ
Problem kod HDZ-ovih predizbornih obećanja je taj što znamo da će ih sigurno i ostvariti
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
Večernjakova kolumnistica za ukidanje minimalca
Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?
Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ
Istraživanje: Povećanje minimalca dovodi do rasta kriminala
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn
Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH
Ne, Kolinda nije pozvala Vladu da poveća minimalac!
Plenković se hvali onim zbog čega se normalni ljudi stide
Dobili su povišicu minimalca, sad se čude što dobivaju otkaze ʼbez razlogaʼ
New York povisio minimalnu satnicu na 15$. Restorani skratili radno vrijeme, otpuštaju radnike, podižu cijene...
Rast minimalca za 9 posto u našim uvjetima - suluda ideja koja bi mogla proći vrlo loše
Funkcija minimalca u tržišnoj ekonomiji
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Kad biznismen dođe na vrh, postaje neprijatelj slobodnog poduzetništva
SDP-ov prijedlog za rast plaća - čisti populizam
ʼNeka se ministar proba samozaposliti na tržištu i prvi mjesec zaraditi 11.000 kuna!ʼ
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
To nisu reforme, to su populističke socijalne mjere
Top 4 referendumske odluke Švicaraca koje bi lako mogle šokirati Hrvatsku
U kanadskoj pokrajini povećali minimalac za 25%; evo što se dogodilo
Mirando Mrsić u sukobu sa samim sobom
Top 4: Najbolje izjave naših političara prošlog tjedna
Glup, gluplji, Otvoreno
Potpišite peticiju za povećanje minimalca na 28.000 kn
SDP-ovo rješenje problema iseljavanja - još veće iseljavanje
Bero i Hrg se rugaju radnicima. Liberal ima bolju ideju za minimalac...
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Thomas Sowell: Užasna rasistička povijest minimalca u Americi


Piše: Mario Nakić
24.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Thomas Sowell: Užasna rasistička povijest minimalca u Americi


Piše: Mario Nakić
24.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Iako je prva minimalna plaća uvedena u Novom Zelandu 1894. godine, Sjedinjene Američke Države nisu imale takav zakon na federalnom nivou do 1938. godine kad ga je uveo Franklin Delano Roosevelt. Prije toga, prve državne intervencije u visinu plaće u realnom sektoru dogodile su se još 1931. godine kad je predsjednik Herbert Hoover, boreći se protiv Velike depresije, uvodio subvencioniranje poslova na infrastrukturnim radovima.

Kako piše američki Nacionalni centar za političke analize, zakon Davis-Bacon iz 1931. je tražio "prevladavajuću" plaću koju su morali isplaćivati izvođači radova kako bi spriječili zapošljavanje "jeftine crne radne snage" i pomogli zapošljavanje isključivo bijelaca tijekom krize. Slično je učinio kasnije Apartheid u Južnoj Africi kad je uveo minimalnu plaću za posebno odabrane poslove kako bi zadržao jeftiniju, crnačku radnu snagu izvan bogatijeg gospodarstva i onemogućio im legalno zapošljavanje na boljim poslovima.

Isti taj motiv - sprječavanje jeftinije i neobrazovane radne snage u mogućnosti sudjelovanja na tržištu rada - zadržao se u Americi i do danas, a to je najbolje opisao Thomas Sowell, ekonomist i profesor sa Stanforda, u komentaru objavljenom 2013. u New York Postu:

Anketa među američkim ekonomistima pokazala je da ih 90 posto smatra da zakon o minimalnoj plaći povećava stopu nezaposlenosti među niskokvalificiranim radnicima. Neiskustvo je često problem: samo oko 2 posto Amerikanaca starijih od 24 godine radilo je za minimalnu plaću.

Zagovornici zakona o minimalnoj plaći obično temelje svoju potporu takvim zakonima prema njihovim vlastitim procjenama koliko radnik "treba" kako bi imao "za dostojan život" - ili po nekom drugom kriteriju koji daje malo ili nimalo pozornosti na razinu vještine radnika, iskustvo ili opću produktivnost. Stoga ne čudi da zakon o minimalnoj plaći postavlja plaće koje mnogi mladi radnici ne mogu zaraditi pa ostaju bez posla.

Iznenađujuće je da, unatoč gomilanju dokaza tijekom godina poražavajućih učinaka zakona o minimalnoj plaći na stopu nezaposlenosti među mladim crncima, crni članovi Kongresa i dalje glasuju za takve zakone.

Jednom, prije mnogo godina, tijekom povjerljivih razgovora s članovima kongresnog crnog kluba, pitao sam kako mogu glasati za zakone o minimalnoj plaći. Odgovor koji sam dobio bio je da su članovi Crnog kluba bili dio političke koalicije i kao takvi su trebali glasati za stvari koje su tražili drugi članovi te koalicije, kao što su zakoni o minimalnoj plaći, kako bi drugi članovi koalicije glasali za stvari koje je tražio Crni klub.

Kad sam pitao što bi crni članovi Kongresa mogli dobiti zauzvrat za podupiranje zakona o minimalnoj plaći koji znači žrtvovanje čitavih naraštaja mladih crnaca i ogromne stope nezaposlenosti, rasprava je završila. Možda sam bio prežestok postavivši to pitanje.

Isto pitanje moglo bi se postaviti crnim javnim dužnosnicima općenito, uključujući i predsjednika Obamu, koji su se pridružili sindikatima učitelja koji se protive vaučerizaciji školstva, a koja bi omogućila crnim roditeljima (među ostalima) da izaberu školu koju će njihova djeca pohađati po svome izboru i tako bi ih spasila lošeg državnog školstva.

Zakoni o minimalnoj plaći mogu čak utjecati na razinu rasne diskriminacije. U ranijem razdoblju, kada je rasna diskriminacija bila pravno i društveno prihvaćena, zakoni o minimalnoj plaći često su se koristili za izbacivanje manjina iz tržišta rada. Godine 1925. u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija donijet je zakon o minimalnoj plaći s namjerom i učinkom izbacivanja japanskih useljenika iz njihovih radnih mjesta u industriji.

Tadašnji profesor s Harvarda pozvao se na australski zakon o minimalnoj plaći kao sredstvo "da zaštiti bijeli australski životni standard od prljavog natjecanja obojenih rasa, osobito azijske", koje su bile spremne raditi za manje.

U Južnoj Africi tijekom ere apartheida, bijeli sindikati pozvali su na primjenu zakona o minimalnoj plaći za sve rase, kako bi crni radnici ostali bez posla zbog bijelih sindikalnih radnika, radeći za manje od visine plaće sindikata. Neki pristaše prvog saveznog zakona o minimalnoj plaći u Sjedinjenim Američkim Državama - Zakona Davis-Bacon iz 1931. - iskoristili su upravo isto obrazloženje, navodeći činjenicu da su južne građevinske tvrtke koje su koristile crne radnike koji nisu članovi sindikata mogli doći na sjever i preuzeti radna mjesta u građevinskim tvrtkama koje koriste sindikalnu bijelu radnu snagu.

Ovi pristaše zakona o minimalnoj plaći već su davno razumjeli nešto što se danas čini. Ljudi čija je plaća podignuta po zakonu ne moraju nužno imati koristi, jer često je manje vjerojatno da će biti angažirani za nametnutu minimalnu plaću. Sindikati su pristaše zakona o minimalnoj plaći u zemljama širom svijeta, budući da ti zakoni ne dozvoljavaju novim radnicima ulazak na tržište, ostavljajući više radnih mjesta članovima sindikata.

Ljudi koji imaju zadovoljstvo zagovarati politiku koja zvuči dobro, bilo zbog političkih razloga ili samo da se dobro osjećaju prema sebi, često se ne brinu za prethodno navedene posljedice ili za provjeru rezultata nakon svojih odluka. Ako su mislili na te stvari, kako su mogli zamisliti da će velik broj neaktivnih dječaka koji se druže na ulicama biti dobar za bilo koju zajednicu - osobito u mjestima gdje su većinu njih podizale samohrane majke? Je li to još jedna neželjena posljedica, u ovom slučaju, dobrohotnih politika socijalne skrbi?


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.