Nedavno su objavljeni rezultati rangiranja sveučilišta prema organizaciji Times Higher Education. Amerikanci i Britanci i dalje vladaju vrhom.

Organizacija "Times Higher Education" objavila je ovogodišnju rang listu sveučilišta, u koju je uključeno skoro 1.400 visokoobrazovnih institucija u svijetu, ocijenjenih prema više različitih kriterija. Ti kriteriji uključuju sposobnost podučavanja, reputaciju u svijetu, intenzivnost istraživačkog rada, broj citata u objavljenim radovima, prihode od istraživanja itd.

Prema ukupnom rezultatu, i ove godine su prvih 20 mjesta rezervirana za britanska i američka sveučilišta. Jedino je švicarski federalni institut za tehnologiju i matematiku ETH Zurich ušao kao "uljez" na 13. mjestu.

Britansko sveučilište Oxford i ove je godine na vrhu liste, a slijedi Kalifornijski institut tehnologije. Treći je Cambridge, a zatim niz američkih sveučilišta: Stanford, Massuchusetts Institute of Technology, Princeton, Harvard, Yale i Čikaško sveučilište. Deseti je Kraljevski koledž u Londonu. Među top 10, dakle, našla su se tri engleska i sedam američkih sveučilišta.

Među neameričkim i nebritanskim sveučilištima najviše se ističe Sveučilište u Torontu (Kanada) na 18. mjestu te dva kineska sveučilišta - Tsinghua i Peking - na 23. i 24. mjestu. Nacionalno sveučilište Singapura je 25., sveučilišta u Muenchenu (Njemačka) i Melbourneu (Australija) dijele 32. mjesto, Sveučilište Britanske Kolumbije (Kanada) je 34., a Sveučilište Hong Kong 35. Na 36. mjestu je Sveučilište u Tokiju, a 38. je Sveučilište Lausanne (Švicarska). Švedski Karolinska institut je na 41. mjestu.

A kako su plasirana hrvatska sveučilišta? Na ovoj ljestvici našla su se samo dva hrvatska sveučilišta - Split i Zagreb. Sveučilište u Splitu plasiralo se u grupu između 601. i 800. mjesta, a Sveučilište u Zagrebu ove godine nije uspjelo po rezultatima ući među prvih tisuću.

Sveučilište u Splitu je dobilo prilično dobru ocjenu iz citata (56,8 od 100) dok je Sveučilište u Zagrebu u toj kategoriji ocijenjeno sa slabih 25,3. Splitsko sveučilište dobilo je znatno bolje ocjene od zagrebačkog i u kategorijama prihoda od istraživanja te međunarodnog ugleda. U onoj najvažnijoj kategoriji - teaching - oba hrvatska sveučilišta ocijenjena su "minus dvojkom" (15,7 i 17,8).

Očito je da je visoko obrazovanje u Hrvatskoj izgubilo svaku težinu, a mladim ljudima treba biti jasno kakve im Europska unija nudi prednosti. Imate jednako pravo upisa na bilo koje sveučilište unutar EU kao i bilo koji drugi građanin EU. Iskoristite tu mogućnost, informirajte se o sveučilištima diljem Europe.