Vezani članci:
Zašto napadate Juricu Pavičića?
Ocjena točnosti: 'NGO sektor je probio medijsku blokadu o Ivici Todoriću'
Linić tvrdi da Agrokor u njegovo vrijeme nije imao porezni dug. Je li moguće da nije znao?
Božo Petrov - heroj i spasitelj izgubljenih duša
Sad bi svima trebalo biti jasno: Hrvati nemaju tržišnu ekonomiju nego crony kapitalizam
'Film Gazda je dokaz da Hrvatska kapitalizma nije ni vidjela'
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Korona restrikcije siju smrt među mladima i djecom u najsiromašnijem dijelu svijeta
Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj
ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza
Mit o eksploataciji Afrike
Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?
Zašto Afrika gospodarski stagnira dok se Azija ubrzano razvija?
Indija uspješno pobjeđuje siromaštvo, ali Nigerija je novi gorući problem
U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Država koju nitko ne priznaje planira postati slobodnotržišni centar Afrike
Leftard Pernar napao leftarde
[VIDEO] Mugabe je još 1976. najavio politiku kojom će kasnije uništiti svoju zemlju
Bojkotiranjem odjeće zbog dječjeg rada činili bismo djeci medvjeđu uslugu
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Afrika - kontinent sustavno uništavan dobrim namjerama i lošim politikama
Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem
Pohlepne korporacije spašavaju živote. Ne zato što su dobre...
Dvije afričke zemlje prihvatile slobodno tržište, razvijaju se brže od drugih
Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Novo na Liberalu:
Danska uvodi porez na kravlji prdež. Puno je ozbiljnije nego što se čini
Nakon pobjede Trumpa, desni liberali vode po anketama u Norveškoj
Milei najavio ukidanje 90% poreza i sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om
Cijene na zagrebačkom adventu nisu previsoke, evo zašto
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Kekin svojom nedosljednošću pokazuje sav apsurd lijeve ideologije
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz

Tržišni fundamentalizam, Afrika, Todorić i drugi hrvatski mitovi


Piše: Mario Nakić
14.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Tržišni fundamentalizam, Afrika, Todorić i drugi hrvatski mitovi


Piše: Mario Nakić
14.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ovih dana su se u raznim prosocijalističkim medijima zaredale oštre kritike, pa i pljuvačine, na račun Liberala i općenito liberalizma. Dobro je što smo podigli prašinu i očito postali relevantni čimbenik u kreiranju javnog mnijenja, ali na neke stvari jednostavno moram odgovoriti jer nas optužuju na način da postave teze s pogrešnim premisama iz kojih onda izvlače sasvim pogrešne zaključke. Uopće neću ulaziti u razlog zašto to rade (je li stvar u nerazumijevanju pročitanog ili u namjernom iskrivljavanju teza) niti ću osobno prozivati autore jer ih je previše, ali ću se osvrnuti na neke standardne i najšire zablude u Hrvata koje se tiču liberalizma.

Tržišni fundamentalizam

Kažu da smo tržišni fundamentalisti koji prodaju naivne fore da bi radnici bolje živjeli u potpuno nereguliranom gospodarstvu, a naši kritičari "dobro znaju da to nije istina jer bi u takvom društvu profitirali samo kapitalisti, dakle oni najbogatiji".

Što je uopće tržišni fundamentalizam? Ako je to što mi zastupamo tržišni fundamentalizam, onda su sve ekonomski uspješne nacije tržišni fundamentalisti. Žive li Novozelanđani u tržišnom fundamentalizmu? A Švicarci, Irci? Jer njihov put, njihovu ekonomsku politiku mi predlažemo za Hrvatsku zato što su to dokazane metode za rast gospodarstva, životnog standarda najšireg kruga ljudi u određenom društvu i prosperiteta.

Većina liberala se ne zalaže za potpunu deregulaciju svega jer to u realnom svijetu nije moguće. Neke stvari je potrebno regulirati, pa i neke segmente u gospodarstvu. Mi se protivimo PREregulaciji, dakle onome kad državni intervencionizam u gospodarstvo postane kočnica umjesto pomoći. Državna ekonomska politika treba ići u smjeru olakšavanja rada i zapošljavanja, a ne otežavanja. To nije samo u interesu poduzetnika, to je još više u interesu radnika i nezaposlenih (koji žele postati radnici).

Kažu da slobodno tržište za Hrvatsku ne bi bilo dobro jer je Hrvatska "na periferiji kapitalizma". Upravo zato što se nalazimo "na periferiji" treba nam slobodno tržište kako bismo se priključili uspješnim zemljama. Singapur je 1965. godine bio u tolikom siromaštvu da je preko tri četvrtine stanovništva živjelo ispod granice siromaštva, a polovina je bila nepismena. Bili su toliko siromašni da ih nijedna država nije htjela okupirati, Singapur je valjda jedina država u povijesti koja je dobila samostalnost ne svojom voljom, nego protiv svoje volje - nitko ih nije htio! Danas je taj isti Singapur pri svjetskom vrhu po BDP-u po glavi stanovnika, po prosječnoj plaći (oko 5.400 eura), među najmanje korumpiranim državama svijeta (najmanje korumpirana država u Aziji), nezaposlenost im je ispod 3%, imaju službeno najefikasniji zdravstveni sustav, a na Pisa testovima singapurski učenici redovito pobjeđuju cijeli svijet! Kako su to postigli? Radom i prvenstveno pametnom ekonomskom politikom.

Ako su Singapurci uspjeli, ako su Novozelanđani uspjeli, ako su Irci uspjeli...Zašto mislite da ne mogu i Hrvati? Budemo li nastavili širiti antikapitalističke i antitržišne floskule te fobiju od kapitala i stranih investitora, sigurno se nećemo pomaknuti naprijed. Oni što to rade, njima odgovara ovakav sistem vrijednosti i ovakva situacija. No, većini očito ne odgovara. Naivno je vjerovati da ćemo ovim putem ostvariti prosperitet. Sistem kakav oni predlažu, takav je sistem u Kubi. Kuba se nije pomakla naprijed još od 1970-ih. To radi socijalizam, on blokira vrijeme i napredak. Što je više slobodnog tržišta u nekom društvu, to je više mogućnosti za napredak pojedinaca. A pojedinci čine društvo. Koliko je slobodno tržište superiorno u odnosu na sve ostale ekonomske modele dovoljno govori činjenica da su dvije od četiri preostale komunističke zemlje (Kina i Vijetnam) odbacile socijalizam i prihvatile mnoge tržišne slobode. Kina još uvijek zadržava političku kontrolu nad gospodarstvom, ali ona s vremenom sve više jenjava i u isto vrijeme Kina gospodarski jača.

Todorić kao primjer poduzetnika

Kažu da je mogućnost da se neka osoba iz siromaštva tijekom života obogati minimalna i neznatna za društvo, odnosno da ona društvu ništa ne znači. To jednostavno nije točno. Slobodno tržište nudi mogućnosti svakom pojedincu da maksimalno utječe na svoje materijalno stanje. To je jako bitno za cijelo društvo jer je: 1) poticaj stvaranju (bez mogućnosti da se obogatiš nećeš ni biti posebno motiviran da kreiraš, osmišljavaš itd.), 2) kad jedna osoba uspije stvoriti veće bogatstvo, ona za sobom automatski povlači i cijelu okolinu. Jer kad čovjek na nekom poslu ostvari enormnu zaradu, on će taj posao proširiti, a to znači nova zapošljavanja u zajednici te suradnju s drugim gospodarskim subjektima, što znači da će od toga imati korist i drugi. Bogatstvo nije novac koji se čuva u kovčegu ili na računu u banci, to je imovina u dionicama, u kapitalnim ulaganjima, u poslovanju, to je imovina koja svakodnevno mijenja vlasnike, kola zajednicom, a povećava se ulaganjem, stvaranjem i trgovanjem.

Kad žele dokazati kako kapitalizam nije dobar za prosječnog građanina, redovito daju primjer Ivice Todorića. Pritom zaboravljaju da Hrvatska nije primjer slobodnotržišne ekonomije, a pogotovo Todorić i Agrokor. Koncern je stvorila država koja ga je cijelo vrijeme izdašno financirala novcem poreznih obveznika da bi na kraju i preuzela njegove dugove. Da imamo slobodno tržište, Agrokor bi davno propao, a umjesto njega imali bismo niz kompanija vjerojatno u različitom vlasništvu koje bi opstajale na tržištu jer zadovoljavaju potrebe kupaca, a ne zahvaljujući državnoj pomoći. Hrvatska je na 95. mjestu na Indeksu ekonomskih sloboda i to je razlog zašto kod nas u trenutnoj situaciji zaista nije lako (i gotovo je nemoguće) na pošten način i bez pomoći države steći bogatstvo. No, u zemljama sa slobodnim tržištem takvih primjera je masu gdje ljudi praktički na svakodnevnoj bazi prelaze iz siromašnog u srednji sloj i iz srednjeg sloja u onaj najbogatiji. To je još jedan razlog zašto liberali predlažu oslobađanje tržišta.

Privatizacija svega

Tvrde da bismo mi privatizirali sve, pa čak i zdravstvo i školstvo. To nije sasvim točno. Iako su neki klasični liberali u povijesti (Bastiat i Mises) tvrdili da školstvo i zdravstvo trebaju biti potpuno privatni i neovisni o državi, većina današnjih liberala shvaća da to ne bi bilo najbolje rješenje. Zato predlažemo vaučerizaciju. Na taj način država bi i dalje financirala zdravstvo i školstvo svima, nitko ne bi ostao zakinut za te usluge, ali bi se stvorio pravedniji natjecateljski sustav i konkuretnost između javnog i privatnog sektora koja bi dovela do poboljšanja kvalitete i rezultata. Pozitivni primjeri su u Singapuru, Švedskoj i Irskoj.

Afrika kao primjer kapitalizma

Kritičari liberalizma tvrde da su afričke zemlje "najbolji primjer slobodnog tržišta" i da liberali na to "nemaju nikakav odgovor". To je apsolutno netočno jer velika većina afričkih zemalja zapravo nema slobodno tržište. Slobodno tržište ne znači samo deregulirano gospodarstvo i minimalni porezi. Prvi preduvjet za slobodno tržište je jaka pravna država koja jamči svim građanima i poslovnim subjektima ravnopravnost i nepovredivost privatnog vlasništva. Zašto bi netko investirao svoj novac u Sudan i tamo otvorio pogone kad zna da vrlo lako može ostati bez svega jer će ga opljačkati neka banda, a država mu ne može jamčiti sigurnost? Ili se može dogoditi, recimo, da se na brzinu promijeni vlast i da dođe diktator koji će mu konfiscirati imovinu? Pravna država je ključni preduvjet, bez nje nema prosperiteta. To i Hrvati često zaboravljaju jer i naša država, iako nije baš na razini afričkih, također ne jamči ravnopravnost u tržišnoj utakmici. To smo vidjeli iz primjera kad se posebni zakon donosi za spas Agrokora, kad političari pozivaju da kupci kupuju u određenom trgovačkom lancu, a prozivaju strance itd. To sve šalje jako lošu poruku potencijalnim stranim investitorima.

Liberalni ekonomist i nobelovac Milton Friedman je jednom prilikom izjavio: "Pogriješio sam što sam Rusima, nakon raspada SSSR-a, predlagao: privatiziraj, privatiziraj, privatiziraj. Sad vidim da sam im trebao reći: prvo sredite pravosuđe pa onda privatizirajte postupno."

Postoje u Africi neki pozitivni primjeri, kao što je Bocvana koja je prvo sredila demokratski sustav i pravnu državu pa onda išla s privatizacijom, deregulacijom i privlačenjem investitora. Iako zbog lošeg okruženja (prvi susjed im je vrlo nestabilna Južnoafrička Republika) investicije ne idu željenim tempom, Bocvana ostvaruje vidni napredak. Prosječna plaća im je u zadnje 23 godine porasla za 80 posto dok je u susjednoj Južnoafričkoj Republici porasla za samo 1%. Životni vijek je u istom razdoblju u Bocvani porastao za 7 godina dok je u JAR-u opao za 5 godina. To su razlike između dvije susjedne zemlje od kojih je jedna izabrala liberalizam, a druga se još uvijek bori sa socijalizmom (poput Hrvatske).

Jad i nemoć

Iz svih argumenata i pljuvački na račun Liberala i liberalizma može se samo iščitati nemoć i jad naših kritičara. Oni pred našim primjerima iz života, svijeta i elementarnim ekonomskim zakonima nemaju ništa drugo osim svojih standardnih floskula koje ne drže vodu. Povijest je nebrojeno puta dokazala, socijalizam je pokušan bar 187 puta, svaki put je propao ili propada. Venecuela je jedan jako dobar primjer kako nacija bogata prirodnim resursima i ljudskim intelektom može nisko pasti kad prihvati socijalizam i njegove zakone. Hrvatska se nalazi negdje na raskrižju puteva i naš narod nikako da se odluči. Mi smatramo da je krajnje vrijeme, bez oklijevanja, da prihvatimo već mnogo puta dokazane metode do prosperiteta. Sloboda je uvjet za stvaranje bogatstva.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.