Vezani članci:
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Sandra Benčić kopira ekonomsku politiku Viktora Orbana
Kako državni poticaj utječe na cijenu proizvoda na tržištu - primjer Tesla automobila
Ograničavanjem cijena goriva Vlada je otvorila vrata nestašicama
Dokad će cijene rasti?
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Ekonomija za neznalice (2): Što se događa kada država kontrolira cijene?
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Keep calm. Autoškole će pojeftiniti, evo zašto...
Jesu li cijene na Adventu u Zagrebu previsoke?
Što je 'fer' cijena?
Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'
Nakon mlijeka napao na kruh: Tolušiću baš smetaju povoljne cijene
Zašto kava na Stradunu NIJE preskupa (i zašto se trebamo prestati zgražati)
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Gdje liberalizam škripi
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje
Fanovi Diabla pokazali da na tržištu vladaju kupci, a ne proizvođači i marketing
Tržište nije Bog
Trulež draži od kreativne destrukcije
Novo na Liberalu:
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora

Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu


Piše: Predrag Rajšić
Photo: Youtube
12.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu

Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu


Piše: Predrag Rajšić
Photo: Youtube
12.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Jednu od lekcija na prvoj godini ekonomije započinjem ovako: Izvadim iz torbe četiri čokoladice "Mars" i pitam pun amfiteatar od 200 studenata tko želi jednu. Naravno, bar nekoliko desetaka se javi. Onda ih pitam kako odlučiti koja četiri studenta od njih pedesetak će dobiti čokoladice. Tu već dođu na red pošalice pa neki od njih izaberu kriterij kao što je visina ako su visoki, ocjene, ako imaju dobre ocjene, neki predlože da dam neki težak zadatak pa tko prvi riješi dobije čokoladicu.

Tada im predložim da je najbolje da ja čokoladice stavim na stol pa prva četiri studenta koji dotrče do njih mogu da ih uzmu. To obično naiđe na nevjericu i obično se netko javi da upozori da bi to izazvalo nered.

Obavezno se onda netko javi da predloži da dam čokoladice na aukciju pa tko da više. Ja ga/ju pohvalim da je to odlična ideja i ponudim im da svatko elektronskim putem ponudi koliko bi platio, pod uvjetom da imaju spreman novac. Iz svih ponuda izaberem četvrtu po visini (recimo da je to $2) i kažem im da je cijena jedne čokoladice tolika. To znači da su ono troje, koji su nudili više od $2, profitirali jer dobivaju čokoladicu za manje nego što su ponudili. Ovaj četvrti plaća onoliko koliko je ponudio, a ostali nisu razočarani jer nitko od njih nije ponudio više od $2.

Ovom vježbom ilustriram kako tržišna cijena potrošače dijeli na one koji proizvod žele i one koji ga ne žele. Pritom nije potrebna upotreba sile da bi se čokoladica otela od drugih ljudi, a nisu potrebne komplicirane procedure da bi se odredilo tko ju zaslužuje.

Ponekad je tržišna cijena preniska pa proizvod "plane" i nema ga dovoljno. Tada prodavači imaju motivaciju povisiti cijenu. S jedne strane, tako se smanji navala na trgovine, a s druge strane prodavači mogu povećati profit. Važno je da prodavači imaju slobodu i fleksibilnost da brzo prilagode cijene uvjetima na tržištu.

Ponekad država putem regulacija smanjuje fleksibilnost prodavača da prilagode cijenu. Na primjer, u nekim dijelovima Kanade država ne dozvoljava povećavanje stanarine više od 1,6% na godinu. Ovo za posljedicu često ima da su stanarine niže nego što bi inače bile. Ljudi su zainteresirani za iznamljivanje stanova pod tim cijenama, ali nema dovoljno stanova na tržištu jer stanodavci zbog preniske cijene nemaju računice ponuditi više. Tada stanodavac umjesto cijene koristi druge metode da odredi tko će dobiti stan. Radije će izdati stan srednjovječnom paru bez djece nego obitelji s malom djecom jer ovi s djecom i da hoće ne smiju ponuditi veću stanarinu od one državno regulirane.

Još ekstremniji primjer je kanadski zdravstveni sistem koji je "besplatan", ali poznat po dugom čekanju na uslugu. Na hitnoj se čeka preko 6 sati. Na operacije se čeka mjesecima. Zašto? Zato što sada vrijeme tj. čekanje vrši ulogu cijene. Budući da je novčana cijena za posjet hitnoj nula dolara, ta cijena neće nikoga obeshrabriti od dolaženja. Ono što će neke obeshrabriti je činjenica da se usluga čeka šest sati. Ja, na primjer, idem na hitnu samo kad su mi djeca bolesna. Za sebe ne idem jer mi je previše izgubiti šest sati svoga vremena čekajući tamo. Ta cijena mi je previsoka.

Kakve ovo sve veze ima s nasiljem koje se jučer dogodilo na otvaranju Lidlovih trgovina u Srbiji, a bilo je sličnih scena u trgovinama istog lanca i ranije u Velikoj Britaniji? Ima po tome što je i tada cijena bila preniska pa je došlo više ljudi nego što je bilo proizvoda. U tom slučaju snaga, brzina i agresivnost su odlučivali tko će proizvod dobiti, a tko ne, bar na početku. Poslije sve preraslo u kaos.

Kad tržišna cijena ne određuje liniju između onih koji će nešto posjedovati i onih koji neće, onda nešto drugo određuje tu liniju. Ponekad je to volja za čekanjem u redu na "besplatne" državne usluge, ponekad je to puška u rukama policajca u Venezueli, a ponekad fizička snaga i agresivnost, kao ono u Lidlu. Samo što će Lidl lako podići cijenu i tako spriječiti buduće nasilje, a državnog uplitanja u tržište se ne možemo tako lako riješiti. Sjetite se ovoga kad vam sljedeći put padne na pamet da bi država trebala zakonom zabraniti prodavačima da povećaju cijene proizvoda koji vam se čine "preskupima".

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.